Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Najbogatijem Afrikancu "crno zlato" donosi novi kapital - Akcije rafinerije ponudio na berzi i već zaradio 20 mlrd USD
Komentari
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/SatyaPrem)
Vjerovatno mu predstoji još veće bogatstvo, budući da njegova rafinerija, najveća na afričkom kontinentu, počinje prodaju akcija individualnim investitorima.
Prekretnica za cijelu Afriku
Najbogatija osoba u Africi, Aliko Dangote, prvi put je otvorio svoju privatnu naftnu rafineriju za sve akcionare, u onome što bi trebalo da bude najveći IPO u istoriji ovog kontinenta.
Magnat iz industrije cementa nudi individualnim investitorima do 4,1 milijardu akcija, odnosno 3,3% kompanije, po cijeni od 40 centi po akciji (525 nigerijskih naira).
Knjiga naloga se zatvara 13. oktobra. Minimalna kupovina je 10 akcija, što predstavlja izuzetno nizak prag za ulazak od oko 4 $. Očekuje se da će akcije početi da se kotiraju na Nigerijskoj berzi u novembru.
- U ponedeljak je Dan D - rekao je Dangote nedavno za Forbes. Objasnio je da do samog kraja nije znao kada će IPO tačno početi, zbog čega će sada zakasniti na investicioni samit u Kanadi, na koji je obećao premijeru Marku Kerniju da će doći.
Ovaj istorijski dan u Nigeriji ni za šta ne bi propustio.
Kako Dangote objašnjava, ova prekretnica je podjednako usmjerena na povećanje bogatstva lokalnog stanovništva Afrike koliko i na prikupljanje novca. Prema UBS-ovom Globalnom izvještaju o bogatstvu za 2026, Afrika ima najmanji udio u globalnom bogatstvu.
- Prodajom ovih akcija sada želimo da osiguramo da stvaramo bogatstvo i za druge ljude - kaže Dangote. - Baš kao što su to uradili Amazon i Majkrosoft. Nešto slično tome, samo je sada riječ o jednoj afričkoj kompaniji.
Vrijednost rafinerije "eksplodirala"
Debi na berzi dolazi dva mjeseca nakon upisa akcija za unaprijed poznate investitre vrijednog 2,5 mlrd USD. Interesovanje je bilo toliko da je na kraju prikupljeno 3,7 mlrd USD, a 1,2 mlrd USD je vraćeno investitorima, dijelom kako bi se dio akcija sačuvao za javno tržište.
Prodaja je razvodnila Dangoteov udio na 87%, ali je procijenjena vrijednost rafinerije eksplodirala na 42 mlrd USD.
To je povećalo Dangoteovo bogatstvo za 20 mlrd USD – na 51 mlrd USD. Skočio je sa 76. na 36. mjesto među najbogatijim ljudima na svijetu, prema Forbes rang-listi milijardera u realnom vremenu.
Rafinerija, koja je počela da radi 2024. godine, čini većinu Dangoteovog bogatstva.
Više nego njegove cementare, poslovanje đubrivima i šećerom zajedno. Ako javnost kupi svih 4,1 milijardu ponuđenih akcija, njegov udio će pasti na 84,4%, odnosno možda na 83,5% ako ponuda bude upisana više nego što je planirano.
Međutim, njegovo bogatstvo će vjerovatno ponovo porasti zajedno sa vrijednošću kompanije.
Dedinim stopama
Dangoteov uspon do pozicije najbogatijeg čovjeka Afrike počeo je u njegovom rodnom gradu Kanou, drugom po veličini gradu u Nigeriji.
Kano je trgovački i komercijalni centar još od svog osnivanja u 10. vijeku, zahvaljujući položaju na ivici ogromne Sahare. Dangoteov deda Sanusi Dantata bio je preduzetnik koji je stekao veliko bogatstvo trgujući robom poput žitarica, ovsa i pirinča.
Dantata je lično odgajao svog unuka što nije neuobičajen aranžman u kulturi severne Nigerije.
Od malih nogu mu je usadio preduzetnički način razmišljanja. Kada je imao osam godina, koristio je džeparac da kupi slatkiše, koje bi zatim drugi prodavali u zamjenu za dio zarade.
- Kada vas odgaja preduzetnički nastrojen roditelj ili deda, preuzimate tu ambiciju. To vas čini mnogo agresivnijim. Počinjete da vjerujete da je sve moguće - rekao je za Forbes u jednom ranijem intervjuu.
Dangote, koji je musliman, studirao je poslovanje na Univerzitetu Al-Azhar u Kairu. Nakon diplomiranja, zatražio je od dede dozvolu da se preseli u Lagos.
Njegov ujak mu je pozajmio 500.000 dolara za početak poslovanja kao trgovca pirinčem, šećerom i cementom, prije nego što je 1981. osnovao Dangote Grupu.
Prvi put se našao na Forbes listi milijardera svijeta 2008. godine, iste godine kada je svoje poslovanje s brašnom izlistirao na Nigerijskoj berzi, i godinu dana nakon što je na berzi izlistirao svoju kompaniju za proizvodnju šećera.
Danas Dangote Grupa, koja uključuje i ogromnu rafineriju na jednoj lokaciji, zapošljava više od 30.000 ljudi i ostvarila je prihod od 18,2 mlrd USD tokom 2025. godine.
Tokom više od 13 godina, u izgradnju rafinerije i njeno osposobljavanje za rad uloženo je više od 20 mlrd USD.
Rafinerija se nalazi u nigerijskoj zoni slobodne trgovine Leki, oko sat vremena vožnje od Lagosa.
Konačno je počela da radi 2024. godine. Sada prerađuje 700.000 barela sirove nafte dnevno. Dangote se nada da će taj kapacitet udvostručiti do 2029.
Kako je navedeno u prospektu objavljenom prije nedelju dana, Dangote rafinerija je u prvoj polovini 2026. ostvarila neto dobit od 1,82 mlrd USD, u poređenju sa gubitkom od 476 mil USD u 2025. godini.
Dangote očekuje da će EBITDA na nivou cijele godine dostići 6 mlrd USD, u odnosu na 545 mil USD prošle godine.
Ono po čemu se rafinerija izdvaja jeste činjenica da je to najveći pojedinačni industrijski kompleks te vrste u Africi.
Kao i da poseduje znatno noviju opremu od mnogih najvećih rafinerija širom svijeta, poput Valera ili Maraton Petroleuma.
Dao sebe kao garanciju
Međutim, poslovanje neće proći bez problema. Ako ne bude dovoljno domaće sirove nafte, od koje je veliki dio pod kontrolom države, rafinerija će morati da nabavlja naftu iz drugih izvora. To bi smanjilo marže.
Dangote pokušava da preduprijedi takve probleme i već je unajmio tri broda. Ipak, postoje i prepreke koje ne može da kontroliše, poput naglog rasta cijena sirove nafte.
Dangote nije stigao dovde tako što se zadržavao na teškoćama. Naprotiv, već razmišlja o mogućem izlistavanju akcija u inostranstvu 2029. godine. Objašnjava da planira da rafineriju izlista ili na tržištu Bliskog istoka ili u Njujorku.
- Američko tržište bolje razumije rafinerije nego London - kaže on.
Ali postoji još fundamentalniji razlog. Dangote se uvijek kladi na sebe.
- Čak ni moji bankari nisu vjerovali u mene - kaže on, prisjećajući se prvih dana, kada je morao da založi svoju imovinu kao garanciju kako bi pokrenuo projekat rafinerije. - Dao sam im sve, na kraju sam dao i sebe kao garanciju.
Čini se da je to bila opklada koja se isplatila.
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.