NavMenu

Rotterdam ubjedljivo najprometnija evropska luka, Crna Gora na poslednjem mjestu

Izvor: eKapija Srijeda, 09.09.2026. 11:02
Komentari
Podeli
(Foto: Shutterstock/Maritime Art Blog)
Pomorski saobraćaj ima ključnu ulogu u snabdijevanju Evrope, a kroz luke Evropske unije tokom 2024. godine prošlo je oko 3,4 milijarde tona robe, što odgovara približno 26% ukupne količine robe koja se u svijetu prevozi morem.

Gotovo 90% spoljne robne trgovine Evropske unije odvija se pomorskim putem, pokazuju podaci koje je objavio Euronews na osnovu statistike Eurostata.

Kada se posmatraju pojedinačne luke prema ukupnoj količini robe dopremljene u luke i otpremljene iz njih, Rotterdam u Holandiji ubjedljivo je na prvom mjestu.

Kroz Rotterdam je tokom 2024. godine prošlo 397,3 miliona tona robe. Na drugom mjestu je Antverpen-Briž u Belgiji, sa 243,7 miliona tona, dok je treći Hamburg sa 97 miliona tona.

Nakon prva dva mjesta, razlike između luka postaju znatno manje.

Alhesiras u Španiji zauzima četvrto mjesto sa 81,5 miliona tona, dok je Amsterdam peti sa 78,8 miliona tona.

Šesta je francuska luka HAROPA, koja obuhvata Le Avr i Ruan, sa 76,6 miliona tona. Slijedi Gdanjsk u Poljskoj sa 71 milionom tona.

U prvih deset nalaze se još Marsej sa 66 miliona tona, Valensija sa 64,5 miliona i Konstanca u Rumuniji sa 57,6 miliona tona.

Od 397 miliona tona u Rotterdamu do 2,5 miliona u Crnoj Gori

Kada se evropsko poređenje proširi i na Crnu Goru, slika je značajno drugačija.

Prema podacima za 2024. godinu koje u svom pregledu navodi Euronews, kroz crnogorske luke prošlo je oko 2,5 miliona tona robe.

To znači da je ukupan obim pomorskog teretnog saobraćaja u Crnoj Gori bio oko 159 puta manji nego u Rotterdamu.

Istovremeno, Crna Gora je sa 2,5 miliona tona imala oko 23 puta manji promet od Konstance, koja je posljednja među deset najvećih luka EU sa 57,6 miliona tona.

Razlika je još izraženija u odnosu na najveća evropska čvorišta. Antverpen-Briž je imao gotovo 98 puta veći obim prometa od svih crnogorskih luka zajedno, dok je Hamburg imao gotovo 39 puta veći promet.

Poređenje pokazuje i koliko je mali udio Crne Gore u evropskom pomorskom prometu, ali istovremeno ukazuje na prostor za razvoj pomorske i logističke infrastrukture.

Italija, Španija i Holandija dominiraju

Kada se roba posmatra na nivou država, odnosno prema ukupnoj bruto težini robe obrađene u svim lukama jedne zemlje, Holandija je šampion Evropske unije.

Holandske luke su tokom 2024. godine obradile 538,1 milion tona robe.

Na drugom mjestu je Italija sa 488,6 miliona tona, dok je treća Španija sa 486 miliona tona.

Ove tri zemlje značajno prednjače u odnosu na ostatak EU. Belgija je na četvrtom mjestu sa 274,9 miliona tona, Njemačka je obradila 273,9 miliona, a Francuska 269,8 miliona tona.

Više od 100 miliona tona robe obradile su i luke Grčke, Švedske i Poljske.

Kada se u poređenje uključe i zemlje kandidati za članstvo u EU i članice EFTA, slika se dodatno mijenja. Turska zauzima drugo mjesto sa 524,7 miliona tona, odmah iza Holandije, dok je Norveška osma sa 212,1 milionom tona.

Crna Gora daleko od evropskog prosjeka, ali sa strateškom pozicijom

Sa 2,5 miliona tona ukupnog pomorskog tereta u 2024. godini, Crna Gora je daleko od najvećih evropskih pomorskih sistema. Za poređenje, samo luka Rotterdam ima promet koji je oko 159 puta veći od ukupnog prometa svih crnogorskih luka.

Ipak, veličina tržišta nije jedini faktor koji određuje značaj luke. Crna Gora ima izlaz na Jadransko more i potencijal da kroz razvoj lučke infrastrukture, željezničke povezanosti i logističkih usluga poveća obim tranzitnog tereta.

Evropski podaci tako pokazuju da su najveće luke mnogo više od mjesta za pretovar robe – one su ključna logistička čvorišta koja povezuju pomorske pravce sa željeznicom, drumskim saobraćajem i industrijskim centrima u zaleđu.

Za Crnu Goru zato ostaje pitanje koliko može da iskoristi svoje luke i položaj na Jadranu i poveća ulogu u regionalnim lancima snabdijevanja.

Kako navodi Euronews, Evropska komisija pomorski saobraćaj vidi kao važan pokretač ekonomskog razvoja i prosperiteta, a u martu 2026. usvojila je dvije strategije usmjerene na povećanje konkurentnosti, održivosti, sigurnosti i otpornosti evropskog sektora plovnog transporta, uključujući luke, brodarstvo i brodogradnju.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.