Energetska zajednica: Do 2030. za energetske i klimatske planove regiona potrebno 151 mlrd EUR

Zemljama jugoistočne i istočne Evrope biće potrebno oko 151 mlrd EUR investicija da bi sprovele svoje nacionalne energetske i klimatske planove (NEKP) do 2030, od čega većina mora doći iz privatnog sektora, ocjenjuje se u izvještaju Energetske zajednice.

- Zaključci pokazuju da, iako je politički okvir za tranziciju uglavnom uspostavljen, fokus sada mora da se pomjeri sa planiranja na sprovođenje, uz podršku značajnih javnih i privatnih investicija - navodi se u analizi Energetske zajednice zasnovanoj na procjeni sadržaja prvih nacionalnih energetskih i klimatskih planova, koji postavljaju puteve ka ostvarivanju ciljeva za 2030, i na prvim nacionalnim izvještajima o napretku, koji mjjere njihovu dosadašnju primjenu.

Vlade regiona su procijenile da će za sprovođenje NEKP biti potrebno 151 mlrd EUR investicija, navodi se u izvještaju i napominje da je taj iznos zasnovan na djelimičnim informacijama dostupnim u NEKP i da bi trebalo da se koristi kao opšti pokazatelj približnog obima kapitala potrebnog za održavanje i modernizaciju energetskog sektora, uz istovremeno napredovanje u dekarbonizaciji u drugim oblastima.

- Očekuje se da će javno finansiranje pokriti samo 10 do 30% ovog iznosa, zbog čega je neophodna mobilizacija privatnog kapitala - ocenjuje u izveštaju.

Nacionalni planovi generalno identifikuju privatni sektor kao glavni izvor finansiranja, ali u mnogim slučajevima tek treba da se utvrdi izvor finansiranja, posebno u pogledu očekivane podrške donatora ili međunarodnih finansijskih institucija. Zbog toga je, kako se zaključuje, potrebno da se naredni NEKP od političkih dokumenata razviju u investicione mape puta.

- Povezivanjem ciljeva sa konkretnim projektima, realnim procjenama troškova i strategijama finansiranja, budući planovi mogu da pruže snažniju osnovu vladama, investitorima i razvojnim partnerima da usmjere resurse ka infrastrukturi i tehnologijama potrebnim za tranziciju - ocjenjuje se u izvještaju.

Kada je u pitanju energija sunca i vetra, u izvještaju se ocjenjuje su se kapaciteti povećali prethodnih godina i da su vlade regiona u svojim planovima uspostavile ambiciozne ciljeve za dalji rast udjela izvora obnovljive energije u sektoru električne energije.

- Ipak, obnovljivi izvori još nemaju značajno mjesto u transportu, dok će sektor grijanja zahtijevati mnogo bržu primjenu modernih, niskougljeničnih rješenja, jer tradicionalna upotreba biomase postepeno opada - ocjenjuje se.

U pogledu ciljeva energetske bezbijednosti, oni su u nacionalnim planovima najčešće povezani sa diverzifikacijom izbora i smanjenjem zavisnosti od uvoza, ali nedostaju mjerljivi ciljevi, jasni prioriteti i povezanost s konkretnim politikama.

- Malo planova se adekvatno bavi sposobnošću suočavanja sa ograničenim ili prekinutim snabdijevanjem i potrebne su jače veze između NEKP i nacionalnog planiranja pripremljenosti za rizike i vanredne situacije - navodi se u izvještaju.

Ocjenjuje se da je devet zemalja jugoistočne i istočne Evrope, koje žele da postanu članice EU, u velikoj mjeri postavilo temelje za energetsku tranziciju da bi se postigla dekarbonizacija usklađena sa ciljevima EU.

- Kao ugovorne strane Ugovora o energetskoj tranziciji, one su pravno obavezne da to učine, kroz reforme u okviru priprema za ubrzanu integraciju u energetsko tržište EU - navodi se u izvještaju i dodaje da će ukupna smanjenja gasova s efektom staklene bašte u ovim zemljama do 2030. iznositi 60,9% u poređenju s nivoom 1990. godine.

Ocjenjuje se da su nacionalni planovi dovoljno ambiciozni i detaljni u mapiranju puta, da predlažu važne mjere za ubrzanje energetske tranzicije i da je dekarbonizacija energetskog sektora potvrđena kao ključna za postizanje energetskih i klimatskih ciljeva do 2030, ali da se potencijal regionalne saradnje ne koristi u potpunosti. Takođe se nedovoljno primjenjuje princip "energetske efikasnosti na prvom mjestu", što bi moglo da smanji troškove tranzicije, a nisu dovoljno integrisana ni razmatranja pravedne tranzicije, koja su neophodna da bi energetska tranzicija bila socijalno pravedna i inkluzivna, posebno za pogođene radnike, zajednice i regione.

U dokumentu se ocjenjuje da su neke zemlje na dobrom putu da ispune svoje obaveze, dok druge moraju hitno da počnu sprovođenje nacionalnih planova. Ugovorne strane Energetske zajednice, kao i članice EU, imaju obavezu da svake dve godine podnose izvještaj o napretku u sprovođenju NEKP, da bi se vidjelo da li su na putu ka ostvarivanju energetskih i klimatskih planova, kao i da bi se procijenilo koje su politike bile efikasne a koje ne, da se na vrijeme uoče nedostaci i prilagode mjere u oblastima u kojima napredak nije zadovoljavajući.

Prvi izvještaji o napretku obuhvataju 2022. i 2023. godinu, kada je većina NEKP još bila u razvoju, a mnoge strukturne reforme, politike i investicione mjere u fazi planiranja, pa stoga podaci prijavljeni 2025. godine pokazuju gdje su se zemlje nalazile prije početka pune implementacije planova. Sekretarijat Energetske zajednice ima zadatak da procijeni NEKP i prati njihovu implementaciju, a ovo je prvi izvještaj koji obuhvata procjenu sedam nacionalnih planova koje su usvojile Albanija, Gruzija, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Ukrajina, kao i izvještaje o napretku (NECPR) koje su podnijele Albanija, Gruzija, Moldavija, Severna Makedonija, Srbija, Ukrajina i teritorija Kosova i Metohije.

Ugovorne strane treba da nacrte novih NEKP za period od 2030. do 2040. dostave do početka 2028, a konačne planove do 1. januara 2029.

- Budući NEKP trebalo bi da ojačaju sprovođenje principa energetska efikasnost na prvom mjestu, ubrzaju primjenu obnovljivih izvora energije (posebno u transportu i grijanju i hlađenju), sistematičnije integrišu razmatranja pravedne tranzicije, pruže robusniju analizu i ciljeve u vezi sa energetskim siromaštvom i pristupačnošću i da bolje odražavaju ulogu i očekivane efekte određivanja cijena ugljenika u modeliranju i investicionim izborima - ističe se u izvještaju.