Japanski model za opstanak Termoelektrane Pljevlja

Budućnost Termoelektrane Pljevlja jedno je od ključnih energetskih pitanja za Crnu Goru. Dok evropski klimatski ciljevi traže smanjenje emisija štetnih čestica i prelazak na čistije izvore energije, ostaje pitanje kako sačuvati stabilnost sistema, radna mjesta i energetsku sigurnost. Jedno od mogućih rješenja vidi se u transformaciji termoenergetskih postrojenja po uzoru na japanski model.

Termoelektrana Pljevlja proizvodi značajan dio električne energije u Crnoj Gori, a njena budućnost biće jedan od najvećih izazova energetske tranzicije. Kao moguće rješenje pominje se prelazak na kombinaciju uglja i biomase, a zatim i potpuno korišćenje obnovljivih goriva za proizvodnju električne energije.

- Ono što ostaje i dalje naš jedan, ne možemo reći problem, ali prepreka na putu koja se mora prevazići, to je opstanak Termoelektrane Pljevlja. Moguć je opstanak Termoelektrane Pljevlja u slučaju jednog modernog pristupa, rekonstrukcije ili kupovine vremena da se još neke nove tehnologije integrišu u naš sistem - izjavio je u Jutarnjem programu TV Podgorica predsjednik Odbora direktora COTEE-a Maksim Vučinić.

Model iz Japana pokazuje da termoelektrane mogu postepeno mijenjati gorivo, bez gubitka stabilnosti sistema. Ideja je da se sačuva postojeća proizvodnja, ali i smanje emisije kroz korišćenje biomase.

- Ono što nudi ovaj hibridni model, koji koristi ugalj i biomasu, je brzo prelazno rješenje ka smanjenju emisija CO₂ i odlučan korak ka obnovljivim izvorima - naglašava Vučinić.

Energetska tranzicija ne znači samo gašenje postojećih kapaciteta, već pronalaženje načina da se oni prilagode novim uslovima. Za Crnu Goru pitanje Termoelektrane Pljevlja ostaje pitanje energije, ekonomije i sigurnosti sistema.