GI Spasimo Brezna: Zakon o obnovljivim izvorima pisan za velike investitore
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/www_slon_pics)
– Uprkos našim direktnim, argumentovanim i obrazloženim upozorenjima, poslanici vladajuće većine u Skupštini digli su ruke za sporne izmjene i dopune Zakona o obnovljivim izvorima energije. Ukoliko ovo rješenje ostane u pravnom sistemu makar godinu ili dvije, posljedice po državu i građane biće nenadoknadive – saopšteno je iz Građanske inicijative Spasimo Brezna.
Iz ove inicijative tvrde da je parlamentarna većina preuzela političku odgovornost za zakon koji investitorima otvara prostor za bržu realizaciju projekata, dok građanima ostavlja ograničene mogućnosti da zaštite imovinu i životni prostor.
Većina je, kako navode, odbila i amandmane poslanika Borisa Mugoše, za koje smatraju da su predstavljali minimum zaštitnih mehanizama za državne resurse i građane.
Kritike zbog zaštite privatne imovine
Iz inicijative ocjenjuju da zakon, pod obrazloženjem usklađivanja s evropskim zakonodavstvom, investitorima daje prednost, ubrzane procedure i status preovlađujućeg javnog interesa.
– Građanima ne daje ni minimum garancija za zaštitu privatne imovine, javno učešće, pravo na pravni lijek, punu procjenu uticaja, zaštitu voda, poljoprivrede, turizma, sela i prirode – naveli su iz Građanske inicijative Spasimo Brezna.
Tvrde i da je Vlada javnosti izmjene zakona predstavila kao evropsku obavezu, iako, prema njihovom tumačenju obrazloženja prijedloga zakona, direktiva RED III još nije pravno obavezujuća za Energetsku zajednicu.
– Građanska inicijativa Spasimo Brezna upozorila je sve poslanike da se zakon javnosti predstavlja kao evropska obaveza, iako u samom obrazloženju prijedloga stoji da RED III još nije pravno obavezujući akt za Energetsku zajednicu – saopštili su.
Dodaju da Plan rasta govori o usklađivanju s direktivom RED II, prozjumerima i pojednostavljenju dozvola, ali ne i o hitnom prenošenju pojedinih odredbi direktive RED III na način na koji je to, prema njihovim tvrdnjama, predstavila Vlada.
Sporan status preovlađujućeg javnog interesa
Kao jednu od najspornijih odredbi navode član 11e, kojim se planiranje, izgradnja i korišćenje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, priključenje na elektroenergetsku mrežu, pripadajuća infrastruktura i sistemi za skladištenje energije proglašavaju projektima od preovlađujućeg javnog interesa i interesa javnog zdravlja i bezbjednosti.
Iz inicijative smatraju da bi se na taj način privatni energetski projekti, dalekovodi, trafostanice, priključci i baterijska postrojenja mogli unaprijed predstavljati kao javni interes.
– Vlasnik zemljišta moraće svoje Ustavom garantovano pravo svojine da brani od države koja nastupa isključivo u korist investitora. U tumačenju Vlade i zakonu koji je predložila, javni interes postaje blanko ček za privatni profit – navode iz inicijative.
Ubrzane procjene uticaja
Kritikuju i član 11d, kojim se uvodi ubrzani postupak odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za projekte u područjima ubrzanog razvoja.
Postupak bi trebalo da bude završen u roku od 45 dana, a za manje projekte i modernizacije u roku od 30 dana.
– Ako vaša zemlja, selo ili planina jednom budu ucrtani kao područje ubrzanog razvoja, projekat može proći kroz skraćenu proceduru, a građani će se tek naknadno boriti da objasne da im dalekovod, trafostanica, put, baterije ili solarni park mijenjaju život i vrijednost imovine – navodi se u saopštenju.
Posebno problematičnim smatraju dio kojim se kod projekata unapređenja elektroenergetske mreže procjena uticaja ograničava na posljedice izmjene ili proširenja u odnosu na postojeću infrastrukturu.
Energetsko kartiranje teritorije
Građanska inicijativa upozorava i na član 11a, kojim se uvodi koordinisano kartiranje teritorije Crne Gore za razvoj obnovljivih izvora energije.
– Kartiranje samo po sebi nije sporno. Problem je što zakon dovoljno jasno ne propisuje da se moraju kartirati i zaštititi naselja, privatna imovina, poljoprivreda, turizam, vode, izvorišta, šume, klizišta, geotehnički rizici, Emerald područja, buduća mreža Natura 2000 i kumulativni uticaji – navode iz inicijative.
Članom 11b predviđeno je da se područja za ubrzani razvoj obnovljivih izvora energije određuju planskim dokumentima na osnovu tog kartiranja.
Iz inicijative smatraju da bi energetska mapa tako mogla postati osnova za prostorno planiranje, dok bi zaštita građana i prostora bila razmatrana tek naknadno.
Paket zakona otvara prostor za ubrzanu gradnju
Iz Građanske inicijative Spasimo Brezna upozoravaju da Zakon o korišćenju energije iz obnovljivih izvora ne treba posmatrati odvojeno od izmjena Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata.
Prema njihovim tvrdnjama, ta tri propisa zajedno stvaraju sistem kojim se najprije kartira prostor, zatim određuju područja ubrzanog razvoja, skraćuje procjena uticaja, proglašava javni interes i pojednostavljuje izgradnja.
– Kroz izmjene Zakona o uređenju prostora koordinisano kartiranje i područja ubrzanog razvoja uvode se u planski sistem, uključujući prostorne planove područja posebne namjene – navodi se u saopštenju.
To bi, prema njihovoj ocjeni, moglo omogućiti da veliki dijelovi Crne Gore budu planski otvoreni za objekte obnovljivih izvora energije i prateću infrastrukturu.
Kritikuju i novi član Zakona o izgradnji objekata kojim se za dio postrojenja obnovljivih izvora energije uvodi režim bez klasične građevinske dozvole, na osnovu prijave i tehničke dokumentacije.
– Nije sporno da se građanima olakša postavljanje malih solarnih sistema. Sporno je kada se u istom zakonodavnom paketu istovremeno mapira prostor, uvode ubrzana područja, sužava procjena uticaja, proglašava preovlađujući javni interes i pojednostavljuje gradnja – ističu iz inicijative.
Upozorenje na eksproprijaciju zemljišta
Iz inicijative navode da bi vlasnici zemljišta na trasama dalekovoda, u blizini trafostanica, solarnih i vjetroelektrana, pristupnih puteva ili priključaka mogli biti suočeni s eksproprijacijom, nepotpunom eksproprijacijom ili uvođenjem prava službenosti.
Tvrde da zemljište u takvim slučajevima može formalno ostati u vlasništvu građana, ali postati praktično neupotrebljivo za gradnju, poljoprivredu, turizam ili druge namjene.
Kao primjer navode postupak eksproprijacije zemljišta za potrebe projekta vjetroelektrane Bijela, iza kojeg stoji kompanija Alcazar Energy Partners iz Dubaija.
Prema tvrdnjama inicijative, naknade koje se nude vlasnicima zemljišta kreću se od desetak do nekoliko stotina eura za period od 30 godina.
Najavljuju nastavak borbe
Iz Građanske inicijative Spasimo Brezna navode da duže od godinu dana pokušavaju spriječiti izgradnju međunarodnog energetskog čvorišta i infrastrukture za obnovljive izvore energije u centru sela.
Navode da je u toku žalbeni postupak pred Evropskom bankom za obnovu i razvoj, koja je odobrila kredit za projekat, dok su istovremeno podnijeli više tužbi i krivičnih prijava te se obratili Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori i drugim međunarodnim institucijama.
Tvrde da je parlamentarna većina odbila amandmane kojima je traženo uvođenje karata osjetljivosti prostora, zaštita privatne imovine, puna procjena kumulativnih uticaja i zaštita naselja, voda, poljoprivrede, turizma, šuma i geološki rizičnih područja.
– Borba se ovim ne završava. Svaki pokušaj da se privatna imovina, sela, vode, šume i turistički prostori pretvore u industrijske energetske zone pod oznakom javnog interesa biće osporen svim dostupnim pravnim, institucionalnim, građanskim i međunarodnim mehanizmima – poručili su iz Građanske inicijative Spasimo Brezna.
Firme:
Skupština Crne Gore Podgorica
Vlada Crne Gore
Evropska banka za obnovu i razvoj EBRD Podgorica
Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori Podgorica
Tagovi:
Građanska inicijativa Spasimo Brezna
Energetska zajednica
Alcazar Energy Partners Dubai
Boris Mugoša
Zakon o korišćenju energije iz obnovljivih izvora
Zakon o uređenju prostora
Zakon o izgradnji objekata
obnovljivi izvori energije
privatna imovina
eksproprijacija zemljišta
procjena uticaja na životnu sredinu
vjetroelektrana Bijela
Brezna
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora