Povratak Amana velika šansa za Sveti Stefan, Miločer i crnogorski turizam

Ponovno otvaranje Svetog Stefana nije samo pitanje povratka jednog luksuznog hotela, već i mogućnost da Crna Gora ponovo zauzme mjesto među najprestižnijim svjetskim turističkim destinacijama. Specijalista turizma i direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma Petar Golubović ocjenjuje za Pobjedu da bi povratak brenda Aman predstavljao jedan od najznačajnijih događaja za crnogorski turizam u posljednjoj deceniji. Istovremeno, upozorava da se budućnost ovog prostora ne može posmatrati odvojeno od kontroverzne gradnje u Miločerskom parku i potrebe da se zaštite njegovo zelenilo, ambijent i pejzažna vrijednost.

Povratak Amana, najave razvoja novog rizorta na Durmitoru i mogućnost cjelogodišnjeg rada Vile Miločer mogli bi predstavljati prekretnicu za domaći turizam - od produženja sezone i povećanja turističke potrošnje do otvaranja novih radnih mjesta i snažnijeg povezivanja luksuznih hotela sa lokalnom privredom.

U intervjuu za Pobjedu, Golubović govori o mogućnosti da Sveti Stefan ponovo postane simbol luksuznog turizma na Jadranu, dolasku gostiju visoke platežne moći, razvoju elitnog, kulturnog i kongresnog turizma, ali i o odgovornosti države i investitora da razvoj Miločera ne bude vođen isključivo komercijalnim interesima, već i obavezom zaštite njegovog prirodnog, istorijskog i ambijentalnog identiteta.

- Ponovno otvaranje Svetog Stefana smatram jednim od najznačajnijih događaja za crnogorski turizam u posljednjoj deceniji. I to ne zbog toga što se otvara još jedan hotel, već zato što se vraća jedan od najprepoznatljivijih turističkih simbola Crne Gore i jedan od najcjenjenijih svjetskih hotelskih brendova. Aman nije brend koji prati destinaciju – upravo suprotno, destinacije širom svijeta smatraju privilegijom kada Aman odluči da bude njihov partner - navodi Golubović.

Kako kaže, njegov povratak šalje snažnu poruku međunarodnom tržištu da se Crna Gora vraća u društvo destinacija koje mogu odgovoriti zahtjevima najplatežnijih gostiju.

- To znači povratak dijela dugogodišnjih Amanovih gostiju koji su zbog zatvaranja birali druge destinacije, ali i dolazak potpuno nove klijentele koja svoje putovanje planira upravo prema portfoliju ovog brenda - kaže Golubović, dodajući da je posebno interesantna najava razvoja Aman resorta na Durmitoru.

- Ukoliko taj projekat bude realizovan, Crna Gora bi postala jedna od rijetkih zemalja na svijetu, ako ne i jedina, koja ima dva Aman resorta – jedan na moru, drugi u planini. Malo koja destinacija može ponuditi takvu kombinaciju na tako malom prostoru i upravo to može postati jedna od naših najvećih konkurentskih prednosti u segmentu luksuznog turizma.

Golubović ističe i da povratak Amana dolazi u veoma važnom trenutku za međunarodnu promociju Crne Gore.

- Tokom 2026. godine naša destinacija dobila je značajna međunarodna priznanja i našla se na listama najpoželjnijih destinacija za putovanja, uključujući i preporuke BBC-ja o destinacijama koje treba posjetiti. Takva priznanja imaju mnogo veću težinu kada ih prati prisustvo jednog od najprestižnijih svjetskih hotelskih brendova. U turizmu je percepcija često jednako važna kao i sama ponuda, a Aman predstavlja potvrdu da Crna Gora može ravnopravno da se takmiči sa najekskluzivnijim svjetskim destinacijama - kaže on.

Na pitanje može li Sveti Stefan ponovo postati glavni simbol luksuznog turizma na Jadranu, Golubović odgovara da je on to već jednom bio.

- Još šezdesetih godina prošlog vijeka pozicionirao je crnogorsku obalu među najprestižnije destinacije Mediterana. Boravak brojnih svjetskih državnika, umjetnika i filmskih zvijezda učinio ga je jednim od najprepoznatljivijih hotelskih simbola Evrope. Dolaskom Amana otvoreno je novo poglavlje razvoja koje je dodatno učvrstilo njegov status među ultraluksuznim destinacijama. Ako se tome pridruži i novi koncept razvoja kroz brend Janu, vjerujem da Sveti Stefan ima sve preduslove da ponovo postane najprepoznatljiviji simbol luksuznog turizma na Jadranu, ali i jedan od najznačajnijih na Mediteranu - poručuje.

Govoreći o privlačenju gostiju visoke platežne moći i povećanju turističke potrošnje, Golubović kaže da ovakvi projekti upravo tome i služe.

- Gosti koji odsijedaju u ovakvim rizortima imaju višestruko veću prosječnu dnevnu potrošnju od prosječnog turiste koji posjećuje destinaciju. Dovoljno je istaći da samo za uslugu smještaja izdvajaju više od 1.500 eura po noćenju, a uz to koriste restorane, spa centre, privatne transfere, izlete, marine i brojne druge sadržaje. Zbog toga koristi ne ostvaruje samo hotel, već kompletna lokalna ekonomija - od restorana, preko proizvođača hrane, vina i drugih domaćih proizvoda.

Golubović ističe i da svaki novi hotelski kompleks ovakvog nivoa direktno otvara veliki broj radnih mjesta, ali još važnije, stvara prostor za razvoj brojnih lokalnih dobavljača i uslužnih djelatnosti.

- Sveti Stefan je decenijama bio mjesto gdje su mnoge porodice sa budvanske rivijere pronalazile zaposlenje, a vjerujem da upravo to treba da bude i suština budućeg razvoja – da lokalna zajednica bude jedan od najvećih korisnika ove investicije. Kada turizam razvija lokalnu ekonomiju, tada njegova vrijednost postaje mnogo veća od samih prihoda hotela - poručuje i dodaje da najavljena cjelogodišnja ponuda Vile Miločer može pomoći Crnoj Gori da produži turističku sezonu.

- Iako sama Vila Miločer zbog ograničenog broja smještajnih jedinica ne može imati presudan uticaj na ukupne turističke rezultate države, svako otvaranje luksuznih kapaciteta tokom cijele godine doprinosi produženju sezone, privlačenju gostiju van ljetnjih mjeseci i, što je jednako važno, obezbjeđivanju cjelogodišnjeg zaposlenja za dio hotelskog osoblja. Upravo takvi modeli predstavljaju pravac kojem Crna Gora treba da teži.

POBJEDA: Može li savremena gradnja u Miločeru, uz poštovanje ambijenta i zelenila, predstavljati primjer kvalitetnog spoja tradicije i modernog turizma?

Kada je riječ o gradnji u Miločeru, Golubović navodi da Miločerski park predstavlja jedno od najvrednijih prirodnih i pejzažnih dobara Crne Gore i njegovo očuvanje mora biti apsolutni prioritet.

- Smatram da objekat tolikih gabarita nikada nije ni trebalo planirati na prostoru nekadašnjeg hotela Kraljičina plaža. Međutim, u situaciji kada je objekat već izgrađen u grubim građevinskim radovima, nije racionalno ostaviti ga da, kao nasukani betonski brod, trajno narušava izgled parka. Rješenje vidim u tome da se kroz savremena arhitektonska rješenja, upotrebu prirodnih materijala i maksimalno očuvanje zelenila objekat što kvalitetnije uklopi u ambijent, kako bi negativan uticaj bio sveden na najmanju moguću mjeru. U sadašnjoj situaciji, koristi nema apsolutno niko: ni lokalna zajednica, ni država, a svakako ni investitor.

Na kraju, sagovornik Pobjede na pitanje da li Sveti Stefan i Miločer mogu postati pokretači razvoja elitnog, kulturnog i kongresnog turizma u Crnoj Gori, odgovara da apsolutno može.

- Njihova uloga ne treba da bude ograničena samo na luksuzni smještaj. Sveti Stefan je već bio domaćin nekih od najekskluzivnijih privatnih događaja i vjenčanja na Mediteranu, a u budućnosti može biti i mjesto održavanja vrhunskih kulturnih manifestacija, koncerata svjetskih umjetnika, izložbi i drugih događaja koji podižu međunarodni ugled destinacije. Uz adekvatnu infrastrukturu, ovakvi kompleksi mogu dati snažan doprinos razvoju luksuznog MICE turizma i pozicionirati Crnu Goru kao destinaciju za najzahtjevnije međunarodne skupove i događaje - zaključuje Golubović.