"Natura 2000" nije veto na biznis, ali jeste na devastaciju prostora

Crna Gora je Evropskoj komisiji poslala prijedlog ekološke mreže "Natura 2000", kojim je za ovu prestižnu listu nominovala nešto više od 44% svoje teritorije – odnosno 58 područja od značaja za zajednicu, 32 područja posebne zaštite za ptice i sedam morskih. Iz Agencije za zaštitu životne sredine, koja je koordinirala aktivnosti na pripremi i dostavljanju te dokumentacije, poručuju da je okončan jedan od najzahtjevnijih i najznačajnijih zadataka u okviru Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene. Zvanična ocjena iz Brisela o tome kako je posao urađen očekuje se do kraja godine.

"Natura 2000" je evropska ekološka mreža područja od značaja za očuvanje najvrednijih i najugroženijih vrsta i staništa. Iako se na formiranju te liste radilo deceniju, nedavna javna rasprava pokazala je da postoje brojne nejasnoće o tome šta za građane, privredu i državu zapravo znači ulazak u ovaj elitni ekološki klub. Iz Agencije za zaštitu životne sredine u odgovorima za Pobjedu naglašavaju da formiranje liste nije samo administrativna obaveza prema Briselu, već instrument kojim Crna Gora dugoročno čuva najvažnije prirodne resurse, unapređuje upravljanje prostorom i usklađuje razvojne politike sa standardima Evropske unije.

– Formiranjem mreže "Natura 2000", Crna Gora dobija bolju osnovu za zaštitu biodiverziteta, mogućnost održivijeg upravljanja prostorom, kao i pristup evropskim fondovima za upravljanje prirodom, obnovu staništa i održivi razvoj lokalnih zajednica – kazali su iz Agencije.

Tokom javne rasprave privredni subjekti i pojedini resori, poput Ministarstva energetike i rudarstva, izrazili su protest i tražili pomjeranje granica područja "Natura 2000" zbog preklapanja sa već izdatim koncesijama za rudnike i kamenolome (Ljubišnja, Šuplja stijena, kamenolom Darza...).

Iz Agencije za zaštitu životne sredine objašnjavaju da "Natura 2000" ne podrazumijeva automatsku zabranu rudarskih, energetskih, infrastrukturnih ili drugih privrednih aktivnosti. Međutim, jasno poručuju da postojanje koncesije ili planskog dokumenta ne može samo po sebi biti razlog da se iz mreže izuzme područje koje ispunjava naučne kriterijume.

– "Natura 2000" područja se određuju prvenstveno na osnovu naučnih kriterijuma. Postojanje ekonomskih aktivnosti, koncesija ili razvojnih planova samo po sebi ne može biti razlog da se iz mreže izuzmu područja koja su ključna za očuvanje vrsta i staništa – naglašavaju iz Agencije.

Oni ističu da je za projekte koji su već u realizaciji i predstavljaju zatečeno stanje pristup drugačiji nego za nove.

– Ipak, i njihovo dalje funkcionisanje mora biti usklađeno sa eventualno potrebnim mjerama očuvanja ciljnih staništa i vrsta koje će biti određene u budućem periodu. Za buduće faze, proširenja ili nove projekte primjenjivaće se ocjena prihvatljivosti – pojašnjavaju u ovoj ustanovi.

Izričito naglašavaju da nema mjesta bojazni da je ova ekološka mreža "kočnica razvoja" koja će otjerati investitore.

– "Natura 2000" nije kočnica razvoja, već okvir za održivi razvoj. Ona ne isključuje turizam, energetiku, infrastrukturu, šumarstvo ili druge aktivnosti, ali zahtijeva da se razvoj planira na način koji ne dovodi do narušavanja vrijednosti zbog kojih je područje uključeno u mrežu – pojašnjavaju oni.

Za postojeće investitore to znači nastavak rada u skladu sa važećim dozvolama, uz eventualne dodatne mjere zaštite ako se utvrdi uticaj na prirodu. Za buduće projekte, obaveza provjere i planiranja počinje već u ranoj fazi.

Iz Agencije stoga naglašavaju da rješenje nije u potpunom isključivanju privrede i investicija iz zaštićenih zona, već u pronalaženju održivog modela suživota prirode i biznisa kroz jasne procedure.

– Balans se ne postiže izuzimanjem svih razvojnih interesa iz mreže jer bi to ugrozilo naučnu i pravnu utemeljenost prijedloga. U sektoru šumarstva, "Natura 2000" ne znači zabranu gazdovanja šumama, već održivo gazdovanje. U sektoru energetike i infrastrukture, evropska praksa pokazuje da su projekti mogući, ali uz odgovarajuće procjene i mjere ublažavanja. Država treba jasno da komunicira da nijedno pravo na korišćenje prostora ne može biti apsolutno ako postoji mogućnost značajnog uticaja na prirodne vrijednosti od evropskog značaja – zaključuju iz Agencije.

Ukupna površina predloženih kopnenih i morskih područja u mreži "Natura 2000" u Crnoj Gori iznosi 7.219 kvadratnih kilometara, što čini 44,15% ukupne teritorije države. Kada je riječ isključivo o kopnenom dijelu, predložena područja obuhvataju 7.040 kilometara kvadratnih, odnosno čak 50,97% ukupne kopnene površine Crne Gore. Tokom javne rasprave iz NVO sektora su stigle kritike da je od 44% preobimna površina – veća čak i od evropskog rekordera Slovenije – te da država nema kapacitete da njome upravlja.

Iz Agencije, međutim, poručuju da predloženi obuhvat nije rezultat političke odluke niti je procenat proizvoljan.

– Mreža se definiše isključivo na osnovu naučnih kriterijuma utvrđenih evropskim direktivama o staništima i pticama. Zbog izuzetno očuvane prirode i velikog biodiverziteta, Crna Gora objektivno ima visok procenat teritorije koji ispunjava te kriterijume – ističu u Agenciji i prave poređenje sa regionom: Slovenija ima 60 stanišnih tipova na većoj teritoriji i njihova mreža je površinski slična našoj, ali s obzirom na to da Crna Gora ima manju ukupnu površinu, procentualno je kod nas ta mreža veća. Sa druge strane, "Natura 2000" u Hrvatskoj je površinski tri puta veća nego u Crnoj Gori, a Hrvatska ima 75 stanišnih tipova. Dakle, Crna Gora ima čak i bogatiji biodiverzitet na manjoj površini i to je razlog za visok procenat nominacije u odnosu na ukupnu teritoriju.

Za razliku od nacionalnih kategorija zaštite (poput nacionalnih parkova ili parkova prirode) koje primarno funkcionišu kroz režime zona zaštite i konkretne zakonske zabrane u skladu sa domaćim propisima, "Natura 2000" ne donosi automatski veto na aktivnosti u prostoru. Umjesto toga, ona uvodi mehanizam ocjene prihvatljivosti.

– Mehanizam ocjene prihvatljivosti podrazumijeva da se za planove, programe i projekte koji mogu imati značajan uticaj na "Natura 2000" područje najprije sprovodi prethodna ocjena, a zatim, ako je potrebno, i glavna ocjena prihvatljivosti. U toj proceduri se detaljno procjenjuje uticaj na ciljne vrste, staništa i ekološki integritet područja, uključujući i kumulativne uticaje sa drugim projektima – pojašnjavaju iz Agencije i naglašavaju da će ova obaveza važiti od momenta kada Vlada Crne Gore formalno usvoji akt o ekološkoj mreži.

U praksi, ako glavna ocjena pokaže značajan negativan uticaj na staništa i vrste koji se ne može izbjeći ili ublažiti, dalja sudbina projekta zavisi od njegovog društvenog karaktera. Ukoliko projekat nije od javnog interesa, on se u tom obliku ne može odobriti – investitor ga mora izmijeniti, premjestiti na drugu lokaciju, smanjiti, tehnički prilagoditi ili se uopšte ne može odobriti u predloženom obliku.

Sa druge strane, za strateške državne projekte poput auto-puteva, obilaznica ili mostova, evropske direktive i crnogorski Zakon o zaštiti prirode predviđaju izuzetak kroz proceduru dokazivanja prevladavajućeg javnog interesa.

– Ta procedura je jasno i strogo propisana i podrazumijeva da se dokaže da ne postoje druga prihvatljiva alternativna rješenja (npr. druga trasa auto-puta), da postoje imperativni razlozi prevladavajućeg javnog interesa i da je država sposobna da sprovede kompenzatorne mjere kojima se čuva ukupna koherentnost i povezanost "Natura 2000" mreže – objašnjavaju iz Agencije, uz opasku da se nijedan projekat ne može unaprijed proglasiti projektom od javnog interesa, već se to mora dokazati kroz strogu proceduru.

Prijedlog koji je Crna Gora poslala prolazi provjeru u Briselu. Ključni instrument te provjere su takozvani biogeografski seminari, koji će se za našu državu organizovati u drugoj polovini ove godine. Na njima učestvuju Evropska komisija, međunarodni eksperti, predstavnici države, ali i nevladin sektor i stručna javnost.

– Važno je naglasiti da je nacionalni prijedlog samo jedna faza procesa. Konačna ocjena zavisi od toga da li se mreža može stručno odbraniti pred Evropskom komisijom i relevantnim ekspertima. Ukoliko se ocijeni da neka vrsta ili stanište nijesu dovoljno obuhvaćeni, država će morati da dopuni podatke ili predloži korekcije – objašnjavaju iz Agencije, uz opasku da se izostavljanje područja iz ekonomskih razloga pred Briselom ne može stručno braniti.

U Agenciji su saglasni sa ocjenama civilnog sektora da je institucionalne kapacitete za ono što slijedi nakon prihvatanja liste potrebno dodatno razvijati. Pod tim podrazumijevaju jačanje stručnih službi koje će se baviti upravljanjem područjima, sprovođenjem ocjena prihvatljivosti, monitoringom i razvojem informacionih sistema, kao i bolju koordinaciju između ekologije, šumarstva, energetike i prostornog planiranja.

Ipak, umiruju javnost kada je u pitanju finansijski teret ovog projekta.

– Sa finansijskog aspekta, "Natura 2000" ne podrazumijeva da država odmah po uspostavljanju mreže mora obezbijediti kompletna sredstva za upravljanje svim područjima. Implementacija se odvija postepeno kroz višegodišnji proces, uz kombinovanje nacionalnih budžetskih sredstava i značajne podrške evropskih fondova – prije svega IPA fondova do dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, LIFE programa, a od dana pristupanja strukturnih i kohezionih fondova Evropske unije. Priprema institucionalnog i finansijskog okvira nastaviće se paralelno sa briselskim evaluacijama. Prvi koraci biće definisanje ciljeva i mjera očuvanja, što je preduslov za izradu budućih planova upravljanja. Istovremeno će se raditi na uspostavljanju sistema državnog monitoringa i pripremi finansijskog plana koji će biti osnov za povlačenje evropskih sredstava u predstojećem višegodišnjem periodu – kazali su Pobjedi iz Agencije za zaštitu životne sredine.

Savjetnik za ekologiju u Opštini Pljevlja, Vaso Knežević, uputio je žalbu Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori i Glavnoj upravi za životnu sredinu (DG ENV) nakon javne rasprave o nacrtu mreže "Natura 2000". Knežević je u dopisu istakao da je prvobitnim prijedlogom za kopneni dio bilo predviđeno uvrštavanje kompletnog toka rijeke Ćehotine, ali je nakon javne rasprave njen donji tok izbrisan sa spiska. On zahtijeva da se čitava rijeka ponovo nađe na listi za zaštitu.

Iz Agencije potvrđuju da se Delegacija EU u Podgorici neformalno interesovala za ovaj slučaj, ali da formalno izjašnjenje još nije traženo. Dalju formalnu komunikaciju očekuju tokom predstojećeg ocjenjivanja u Briselu. Iz tog državnog organa naglašavaju da pitanje Ćehotine ne treba posmatrati kao jednostavno "uključivanje" ili "isključivanje" cijele rijeke, već kao procjenu reprezentativnosti staništa.

– Tokom javne rasprave i naknadnih konsultacija razmotren je i prijedlog koji se odnosio na rijeku Ćehotinu. Nakon razmatranja, gornji tok rijeke je dodat u prijedlog mreže. Istovremeno, za donji tok je, na osnovu dostavljenih komentara, sektorskih konsultacija i stručne rasprave, prepoznato da je riječ o dijelu toka koji je pod značajnim pritiscima zagađenja i degradacije, te da kao takav u ovom trenutku možda više ne predstavlja najreprezentativnije stanište za vrste koje su bile predmet razmatranja – objašnjavaju iz Agencije.

Kao ključne razloge za takvu odluku navode dugotrajna zagađenja iz rudarsko-industrijskih aktivnosti i termoenergetskog sektora u pljevaljskom basenu. Zbog lošeg kvaliteta vode u donjem toku, osjetljive vrste poput riječnih rakova, koji ne podnose zagađenu vodu, u takvim uslovima su odsutne ili izrazito ugrožene. Takođe, istraživanja za potrebe "Natura 2000" pokazala su da se u ovom dijelu toka brojnost mladice ne može pouzdano odrediti zbog izrazito rijetkih nalaza, što dodatno otežava dokazivanje reprezentativnosti donjeg toka za ovu vrstu.

Ipak, iz Agencije dodaju da to pitanje nije trajno zatvoreno u naučnom smislu.

– Ukoliko se tokom biogeografskog seminara ili kroz dodatne stručne podatke pokaže da određeni djelovi Ćehotine ispunjavaju kriterijume i da su važni za dovoljnost mreže, moguće je ponovno razmatranje i korekcija prijedloga. To je legitimni i očekivani dio "Natura 2000" procesa – konstatovali su.

Na listi "Natura 2000" našlo se ostrvo Sveti Nikola u Budvi. U obrazloženju se navodi da je to zaslužilo zbog velikih livada morske trave. Na tom području je takođe konstatovan veći broj zaštićenih vrsta, a lokacija je važna i za mriješćenje riba. U isto vrijeme kad je lista poslata Briselu na ocjenu, taj biser prirode našao se u žiži javnosti zbog gradnje turističkih sadržaja. Iz Agencije za zaštitu životne sredine objašnjavaju da se ta gradnja trenutno ne može pravno problematizovati kroz ovaj mehanizam.

– Morski dio ostrva Sveti Nikola se nalazi u prijedlogu područja "Nature 2000", koji još nije formalno pravno usvojen. Stoga u ovom momentu aktivnosti koje se sada realizuju nijesu mogle podlijegati proceduri ocjene prihvatljivosti, što će nakon proglašenja same mreže biti obaveza – kazali su Pobjedi iz Agencije.

Na listi "Natura 2000" od 58 područja značajnih za zajednicu našli su se Orjen, Luštica, Tivatska solila, Vrmac, Lovćen, Jaz – Spas, Vilina pećina – Paštrovići, Buljarica, Tunel Volujica kod Bara, Valdanos, Sumporna i Jošova pećina kod Ulcinja, Bojana, Rumija, Skadarsko jezero, Cijevna, Štitari, Čevo, Sitnica – Matica, Pećina Magara, Zeta i Gostilje. Među nominovanim lokalitetima su i Kanjon Morače – Mala rijeka, Prekornica – Morakovo, Nikšićko polje, Gornje nikšićko polje – Lukovo, Njegoš, Banjani, Vraćenovići, Krstac, Golija – Komarnica – Vojnik, Šavnik, Moračke planine, Kos, Komovi, Piva, Durmitor – Kanjon Tare, Ljubišnja 1, Potkovač, Sinjajevina, Kovren – Gornja Ćehotina, Ljuboviđa, Bjelasica, Đalovića klisura – Donji Lim, Pešter, Srednji Lim, Livade bjelopoljske, Rujišta, Livade u Radmancima, Gornji Lim, Donja Ržanica, Rožaje, Hajla, Kaludra, Čakor – Mokra planina, Visitor – Zeletin, Prokletije te Ceklin.

Kada je riječ o područjima posebne zaštite za ptice, nominovana su 32 lokaliteta među kojima su delta rijeke Bojane, Rumija, Buljarica, Lovćen, Tivatska solila, Orjen, Skadarsko jezero, tri zone Ćemovskog polja kao i Ćemovsko polje u cjelini, Kanjon Cijevne, dolina rijeke Zete, Bratogošt, Kuči, Morača i Mala rijeka, te Nikšićko polje. Na tom spisku nalaze se još i Komovi, Moračke planine, Prokletije, Lim, Visitor i Zeletin, Šekular – Mokra, Hajla, Bjelasica, Sinjajevina, Durmitor, Piva, Pešter i Đalovića pećina, Prošćenske planine, Ljubišnja i Kovač.

Ekološku mrežu zaokružuje sedam morskih područja – Bokokotorski zaliv, Platamune, Katič, Stari Ulcinj, Trašte, ostrvo Sveti Nikola, kao i zona Velike plaže i Ade Bojane.