Država godišnje gubi milijardu eura zbog sive ekonomije - Za dvije sedmice jula napisano 1,8 mil EUR kazni

Ministar bez portfelja Milutin Butorović kazao je u emisiji "Referat" na TV Podgorica da država godišnje izgubi oko milijardu eura zbog sive ekonomije, što je veliki minus na budžet Crne Gore. Predsjednik radne grupe za pripremu i praćenje ljetnje turističke sezone Miomir Tapušković naveo je da je za 14 dana glavne turističke sezone, od 2. jula, napisano nešto manje od 1,8 miliona kazni.

Butorović, koji je i predsjednik Koordinacionog tijela za praćenje i usklađivanje inspekcijskog nadzora u Crnoj Gori, navodi da Bar bilježi najbolje rezultate kada je riječ o koordinisanom inspekcijskom nadzoru, a gdje je napisano preko 300.000 EUR napisanih kazni. Najveća odgovornost je, kako ističe, na inspektorima na terenu, koji iznose najveći rad i odgovornost.

- U predsezoni smo ukazivali subjektima nadzora da će inspekcije biti na terenu i da će podržati zdravu ekonomiju i subjekte nadzora koje rade po zakonima Crne Gore. Kazali smo da ćemo se boriti protiv sive ekonomije, svih onih subjekata nadzora koji ne rade po zakonima i pokušavaju da uhvate krivine. Gledamo da napravimo ravnopravnu utakmicu kada su u pitanju privredni subjekti. Rezultati za prve dvije sedmice jula pokazuju da imamo 1,8 mil EUR napisanih kazni, zajedno sa predsezonom i 2,5 miliona napisanih kazni. To nije dobro za Crnu Goru, ali je dobro da subjekti nadzora sada osjećaju da više nema selektivnosti. To sam obećao građanima i na tome radimo - kazao je Butorović.

Ističe da su borba protiv sive ekonomije i neselektivnost zagarantovani.

- Imamo okvirne procjene da Crna Gora zbog sive ekonomije gubi godišnje oko milijardu eura, može biti više ili manje, ali to 20-30 procenata BDP-a, a to je veliki minus. Ako to uvedemo u zakonske tokove, sami iznos kazni biće minimalan u odnosu na ono koliko ćemo dobiti kroz zdravu ekonomiju, kada se uključi PDV i sve dažbine koje subjekti nadzora treba da plate državi - istakao je Butorović.

Objašnjava da je popunjenost inspekcijskih kapiceteta na nekih 70 procenata, ali da je veoma važna organizacija posla.

- U ovoj sezoni smo dobili 40 inspektora više u odnosu na prošlu godinu. U jednoj smjeni je oko 110 inspektora u osam opština. Posao inspektora nije lak i zbog toga imaju punu podršku od mene i zbog toga hvalim njihov rad - kazao je Butorović.

Poručuje da Crnoj Gori neselektivnost mora da bude broj jedan u borbi protiv sive ekonomije.

- Građane je uvijek najviše boljela ta neselektivnost, nego sama pravda ili nepravda. Kod mene više nema podobnih ili nepogodnih, a neće ni biti. Inspekcije treba da pokažu snagu države. Kada inspekcije dobiju odriješene ruke, mora biti bolje. Mora se raditi po zakonu, moramo se posvetiti sivoj ekonomiji, jer to je ono što razara naše društvo i budi animozitet među građanima i zdravoj privredi. Kad građani shvate da ne postoji mogućnost selektivnosti, moraće da rade po zakonu. To je jedini put kojim Crna Gora treba da ide i jedini put koji tražim od inspekcije - kazao je Butorović.

Navodi da više nema zaštićenih moćnika, koji su u prethodnom periodu bili jači od inspekcije.

Tapušković je istakao da je aktivonosti radne grupe utvrdila Vlada 14. aprila, što je obuhvatilo i predsezonu i glavnu turističku sezonu koja počinje od 2. jula.

- Za 14 dana glavne turističke sezone napisano je nešto manje od 1,8 miliona kazni. Nismo uračunali dio zahtjeva za pokretanja prekršajnih postupaka kod suda, tako da će ta cifra biti veća. Sveukupno je napisano 2,5 miliona kazni. Prisutnost inspektora na terenu donosi efekat koji nije novčano izražen, što je i naš cilj. U svakom trenutku inspektor se nalazi kao edukator na terenu, koji objašnjava privrednicima kako da se usklade sa zakonom, uprkos drugačijoj percepciji. Neselektivnost naših inspektora nam je dala legitimitet u daljem radu - naveo je on.

Tapušković ističe da je saradnja sa drugim institucijama na odličnom nivou.

- Kroz radnu grupu smo donijeli određene smjernice. Akcionim planom je predviđeno da tokom ljeta učestvuje šest inspekcija, a potrebi da se uključe i druge. U mogućnosti smo da na dobar način organizujemo rad. Moram pohvaliti zajednički rad sa policijom. Inspekciji u nadzorima policija nije potrebna. Policija se zove samo u slučaju incidenata. Od kada predsjedavam radnom grupom nije bilo napada na inspektore - rekao je on.

Savjetnik Kordinacionog tijela za praćenje sezone, Andrej Vučeković navodi da je Vlada 14. aprila usvojila Akcioni plan u kojem je detaljno razrađena organizacija rada inspekcijskih službi.

- Inspekcije su raspoređene u šest primorskih opština i dvije na sjeveru, tako da svi imaju svoje koordinatore. Inspekcijske kontrole se vrše u timovima, jer su tu Radna, Sanitarna, Turistička i Uprava za bezbjednost hrane. Može se slobodno reći da se djeluje preventivno, jer su kazne krajnji cilj. Tek kad ne možemo da postignemo svrhu inspekcijskog nadzora, onda posežemo za novčanom kaznom. Kada ne možemo ni sa novčanom kaznom da postignemo svrhu, onda idemo sa upravnom mjerom oduzimanje sredstava sa kojima se čini prekršaj. Uvijek potenciramo da se poštuje načelo preventivnosti u radu - kazao je Vučeković.

Navodi da su prošlog petka imali koordinisanu akciju sa Upravom policije, gdje su 2 sata nakon ponoći zatekli djevojčicu od 16 godina koja je radila za kasom u marketu.

- Inspektor rada je podnio mjere iz svoje nadležnosti i objekat je zapečaćen nakon inspekcijske kontrole - naveo je Vučeković, objašnjavajući da maloljetnici mogu da rade najviše do 22 sata.

Inspektor rada i koordinator radne grupe za Bar, Azren Vučetović, ističe da se postupak inspekcijskog nadzora vodi i pokreće po službenoj dužnosti, te da u 90 odsto slučajeva nije najavljen.

- Kada bi se inspektor najavio umanjila bi se efikasnost inspektorskog nadzora. Siva ekonomija je sve manje prisutna u Crnoj Gori, što i brojke potvrđuju. Kada odemo nenajavljeni, privrednici koji su svjesni svoje krivice su često u strahu ili zaposleni bez ugovora kojima sugerišu da se prave kao da su gosti ili da nisu dio kolektiva. Kazna je krajnja mjera, mi prevashodno težimo tome da se otklone nepravilnosti. Smatram da smo na dobrom putu - kazao je Vučetović.

On je istakao da na teritoriji Bara postoje poslodavci koji još uvijek zapošljavaju radnike bez ugovora.

- Privrednici nastoje da papirološki pokriju sve za inspekciju rada. Kada se pojavimo na teren, sačeka nas odgovor "ja sam uredan, svi papiri su čisti". Ukoliko su radnici osigurani, vrlo bitno je da su oni isplaćeni. Često zaposleni budu u zabludi kada im poslodavci podmetnu radno vrijeme na 20 sati, što je nepotpuno radno vrijeme. Najmlađi uposlenik koga smo zatekli imao je 15 godina - rekao je Vučetović.