Laketić: Poreski dug u Crnoj Gori dostigao 750 mil EUR, trećinu čine kamate

Ukupan poreski dug u Crnoj Gori trenutno iznosi oko 750 miliona EUR, dok najveći izazov za Poresku upravu i dalje predstavlja naplata starog duga, čiji je značajan dio teško naplativ ili nenaplativ. Od ukupnog iznosa, oko 300 miliona EUR odnosi se na obračunate kamate, koje zbog dnevne stope od 0,03 odsto značajno uvećavaju obaveze poreskih dužnika, kazao je u intervjuu za Vijesti direktor Poreske uprave Sava Laketić.

Prema podacima sa "crne liste", 200 najvećih poreskih dužnika duguje više od 95 mil EUR, dok dodatnih 100 poreskih dužnika u stečaju duguje oko 130 mil EUR. Na ove dvije liste nalazi se oko 225 mil EUR poreskog duga, pri čemu se najveći dio odnosi na pravna lica.

Laketić objašnjava da rast ukupnog poreskog duga nije posljedica isključivo novih neizmirenih obaveza, već i pojačanih inspekcijskih kontrola kojima se otkrivaju ranije neprijavljene ili pogrešno obračunate poreske obaveze.

Kako je naveo, tokom poreskih kontrola utvrđuju se neprijavljene ili pogrešno obračunate obaveze, pa se ukupan dug uvećava iako nije riječ o novim dugovanjima, već o obavezama koje su postojale, ali nijesu bile pravilno evidentirane.

Na kretanje ukupnog poreskog duga tokom ove godine uticala je i realizacija najnovijeg reprograma poreskih obaveza opština, fondova, javnih ustanova i privrednih društava čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave.

Laketić ističe da Poreska uprava, uprkos rastu ukupnog poreskog duga, posljednjih godina bilježi kontinuiran rast naplate.

Precizno utvrđivanje nenaplativog dijela duga, kaže, nije jednostavno jer se status poreskih obveznika mijenja kroz stečajne i likvidacione postupke, kao i druge statusne promjene.

Poreska uprava ne odustaje od naplate potraživanja sve dok za to postoji zakonski osnov i realna mogućnost - poručio je Laketić.

Na osnovu zakona koji je krajem prošle godine omogućio reprogram poreskih obaveza opštinama, fondovima, javnim ustanovama i privrednim društvima čiji su osnivači lokalne samouprave, donijeto je i realizovano 55 rješenja o reprogramu.

Ukupan iznos reprogramiranog glavnog duga iznosi 54,5 mil EUR, dok obračunata kamata na dospjele neizmirene obaveze iznosi 21,5 mil EUR.

Prema riječima Laketića, obveznici obuhvaćeni ovim reprogramom za sada uredno izmiruju obaveze i već su uplatili dvije dospjele rate.

Poreska uprava trenutno prati realizaciju četiri različita programa reprograma i odloženog plaćanja poreskih obaveza.

Najuspješnijim se pokazao model odloženog plaćanja iz 2018. godine, koji bilježi stopu naplate od 96%.

Slabije rezultate ostvaruje reprogram iz 2022. godine, čiji stepen realizacije iznosi nešto više od 60%. Od ukupno 5.209 poreskih obveznika koji su ušli u taj program, za njih 780 reprogram je ukinut zbog nepoštovanja preuzetih obaveza. Tim rješenjima obuhvaćeno je oko 64,5 mil EUR poreskih potraživanja.

Govoreći o Integrisanom sistemu za upravljanje prihodima (IRMS), Laketić je kazao da su početak njegove primjene obilježile očekivane tehničke poteškoće i period prilagođavanja korisnika.

Kako je objasnio, dio problema nije bio posljedica samog sistema, već neusklađenosti pojedinih zakonskih rješenja sa novim digitalnim procesima, zbog čega su krajem marta ove godine izvršena dodatna usaglašavanja propisa.

Prema njegovim riječima, većina tehničkih poteškoća u međuvremenu je otklonjena, dok se preostala unapređenja sprovode kroz redovnu fazu stabilizacije i razvoja sistema.

Od početka primjene IRMS-a obrađeno je oko 180.000 predmeta, a u junu je zabilježen rekordan rezultat sa više od 50.000 obrađenih predmeta. Laketić ističe da je riječ o sistemu koji će se i ubuduće kontinuirano prilagođavati zakonskim izmjenama i unapređenju razmjene podataka sa drugim institucijama.

Od početka godine Grupa za analizu rizika Poreske uprave dostavila je Upravi policije 64 informacije radi utvrđivanja da li kod poreskih obveznika za koje su utvrđene nepravilnosti postoje elementi krivične odgovornosti.

Na osnovu toga, Uprava policije podnijela je 13 krivičnih prijava protiv pravnih lica i njihovih izvršnih direktora zbog sumnje na produženo krivično djelo utaje poreza i doprinosa. Ukupan iznos poreza i doprinosa obuhvaćen tim prijavama iznosi 1,7 mil EUR.

Najveći broj ovih prijava odnosi se na poreske obveznike iz oblasti građevinarstva, a slijede trgovina i ugostiteljstvo.

Laketić naglašava da Poreska uprava svaki slučaj u kojem postoji osnovana sumnja na izvršenje krivičnog djela prijavljuje nadležnim organima, bez obzira na veličinu poreskog obveznika ili djelatnost kojom se bavi.

Poreska uprava nije odustala od fiskalizacije advokatske djelatnosti, poručuje Laketić.

Do sada se za fiskalizaciju registrovalo 579 advokata, a broj registrovanih kontinuirano raste, posebno od početka ove godine.

Za advokate koji ne poštuju zakonsku obavezu fiskalizacije propisane su novčane kazne od 2.000 do 12.000 EUR, a Poreska uprava, kako navodi Laketić, nastavlja sa kontrolama i saradnjom sa Advokatskom komorom kako bi cijela djelatnost bila obuhvaćena sistemom elektronske fiskalizacije.