Planira se ubrzavanje projekata proizvodnje struje iz OIE

Izmjenama Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora se, osim usklađivanja sa evropskom regulativom koje su od značaja za zatvaranje poglavlja 15, uvode novi instituti koji će ubrzati razvoj projekata obnovljivih izvora energije (OIE), uz očuvanje standarda zaštite životne sredine – kazao je na sjednici skupštinskog odbora za ekonomiju, finansije i budžet ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović.

Pojasnio je da se uvode posebne, unaprijed identifikovane zone koje će biti najpogodnije za ove projekte, što stvara veću predvidivost za investitore i efikasnije planiranje energetskog razvoja Crne Gore.

- Ovo zakonsko rješenje prepoznaje projekte iz OIE kao projekte od preovladavajućeg javnog interesa. Riječ je o rješenjima koja postoje u evropskom zakonodavstvu i omogućavaju efikasno usklađivanje energetskih potreba sa zahtjevima očuvanja životne sredine, uz poštovanje obaveze sprovođenja procjene uticaja kada je to potrebno – kazao je Šahmanović, dodajući da se predviđaju kraći rokovi za odlučivanje, jača koordinacija između institucija i ubrzano postupanje.

Šahmanović naglašava da ovo ne podrazumijeva smanjenje standarda zaštite životne sredine, dodajući da se zadržavaju sve obaveze već propisane u ovoj oblasti, uz precizno definisanje postupaka prethodne procjene uticaja.

Predsjednik Odbora Boris Mugoša (Evropski savez) smatra da je termin "ubrzani razvoj" malo nedefinisan, zbog čega ima zadršku, ali naglašava da podržava izgradnju objekata kada je riječ o OIE. Dileme, kako je dodao, izaziva i izbjegavanje procjena uticaja na životnu sredinu za određene projekte.

Šahmanović je naveo da ne žele da izbjegnu bilo kakve oblasti u zaštiti, već da utvrde "najmanje konfliktne oblasti za izgradnju OIE", dodajući da se ništa neće raditi bez Agencije za zaštitu životne sredine.

- Imamo najave da će se u narednih desetak godina konzum povećati za 400 do 500 procenata, imajući u vidu razvoj tehnologije, posebno vještačke inteligencije koja apsorbuje ogromne količine električne energije – kazao je Šahmanović, dodajući da se mora raditi na energetskoj nezavisnosti države.

Na javni poziv odbora za imenovanje članova Fiskalnog savjeta stiglo je šest prijava. Među kandidatima su, kao i prošlog puta Stevan Gajević, Bratislav Pejaković i Lidija Martinović, dok se prvi put prijavljuju Jovo Đonović, Goran Jovetić i Aleksandra Popović.

Planirano je da budu održani javni intervjui sa kandidatima, a predsjednik Odbora Boris Mugoša je apelovao da se posao oko provjere dokumentacije završi što prije, kako bi pokušali da do kraja jula formiraju Fiskalni savjet.