Da li znate šta je "imejl apneja" - Nevidljiva reakcija tijela na digitalni stres

Ako ste ikada primijetili da vam disanje postane nepravilno nakon što primite neočekivan imejl ili dok pokušavate da sastavite savršen odgovor, možda se suočavate sa "imejl apnejom".

To je česta pojava kod ljudi koji se oslanjaju na elektronsku poštu za posao ili druge aktivnosti koje izazivaju visok nivo stresa.

- Imejl apneja je neformalan izraz koji se koristi za opisivanje nesvjesne sklonosti nekih od nas da privremeno zaustavimo disanje ili dišemo pliće dok smo potpuno usredsrijeđeni na ono što se dešava na našim ekranima. To je često povezano sa koncentracijom ili stresom i pritiskom koje osjećamo dok pokušavamo da završimo neki zadatak. Nije vezano isključivo za imejl. To radimo i dok šaljemo poruke, skrolujemo sadržaj ili se bavimo drugim oblicima intenzivnog rada - rekla je za HuffPost Keri Hauard, licencirana klinička socijalna radnica i trener za anksioznost.

Kada se ovaj fenomen zadržavanja daha javlja tokom dopisivanja ili skrolovanja, kolokvijalno se naziva "ekranska apneja". Ponekad se naziva i "laptop apneja", rekla je Džejmi Džanko, osnivačica organizacije ReWild Breathwork.

- To je nešto što mnogi od nas rade dok koriste računar ili laptop. U suštini, ono što se dešava jeste da se naša pažnja sužava, naginjemo se ka ekranu, a ono što posmatramo naš nervni sistem gotovo doživljava kao prijetnju, pa tijelo zauzima odbrambeni stav - rekla je Džanko.

Prva stvar koja se dogodi kada se pripremate za nešto? Zadržite dah, istakla je Džanko.

Danika Haris, somatska terapeutkinja i trener iz Teksasa, dodala je: "Kada se pripremamo za nešto, često ulazimo u režim očuvanja energije."

Obavještenja o imejlovima, kao i neočekivane objave na društvenim mrežama, izazivaju "hroničnu napetost" u našem organizmu.

Kada je riječ o pristiglim imejlovima, postoji i osjećaj iščekivanja poput "Da li sam nešto pogriješio?" ili "Šta će pošiljalac tražiti od mene?", što dodatno doprinosi plitkom disanju ili zadržavanju daha.

Plitko disanje u grudima, za razliku od dubokog disanja stomakom, šalje signal našem nervnom sistemu da ostane u režimu "bori se ili bježi", što predstavlja fiziološki odgovor tijela na stres, rekla je Džanko.

Osim toga, kada dišete plitko, što se često dešava kada ste pod stresom ili kada ponovo počnete da dišete nakon zadržavanja daha, ubrzava se rad srca, rekla je Haris.

- Ljudi povećan broj otkucaja srca često tumače kao uznemirenost i anksioznost - objasnila je Haris. Anksioznost, zajedno sa plitkim disanjem, zatim dodatno povećava broj otkucaja srca.

- Ako se to događa, nećemo biti svjesni drugih stvari koje se dešavaju u našem tijelu, pa je veća vjerovatnoća da će napetost rasti.

Možete stezati vilicu, stiskati pesnice ili podizati ramena, rekla je ona. Sve su to znaci da vaše tijelo reaguje na unutrašnju napetost.

- Zadržavanje daha, čak i nesvjesno, održava tijelo i um u stanju pojačane budnosti - dodala je Hauard.

Pošto vas stres sa posla često prati tokom čitavog dana, možda ćete primijetiti da često zadržavate dah čak i kada ne provjeravate imejlove. Ili ćete primijetiti da ste hronično napeti ili stegnuti, rekla je Hauard.

- To može dovesti do umora, glavobolja, mišićne napetosti ili osjećaja da ste stalno pod tenzijom i na ivici. Možda ćete primijetiti i da povremeno duboko uzdahnete, što je način na koji vaše tijelo pokušava da povrati normalan ritam disanja. Protivteža ovom fiziološkom stresu često su svjesna pažnja ili somatske vježbe, jer je njihov cilj da uspore disanje, prodube udah i obezbijede kiseonik cijelom tijelu - rekla je Hauard.

To omogućava osobi da obrati pažnju na čitavo tijelo, umjesto da nesvjesno bude fokusirana samo na napetost u grudima ili ubrzan rad srca.

Tijelo zatim nastavlja da održava ovaj stresni odgovor.

- Što smo duže u stanju visoke aktivacije i što češće zadržavamo dah, situacija postaje gora jer se potpuno odvajamo od svog tijela - rekla je Haris.

Ako primijetite da zadržavate dah dok odgovarate na imejl ili da dišete plitko kada dobijete obavještenje na telefonu, to je u redu. To je normalna reakcija i ne treba da vas bude sramota zbog toga. Ipak, to nije reakcija koja koristi našem mozgu ili tijelu.

Prvi korak ka promjeni jeste svjesnost, rekla je Džanko, "a zatim da počnete da primjećujete kada zadržavate dah".

Možda ćete otkriti da se to dešava kada stigne imejl, kada dobijete obavještenje sa Fejsbuka ili čak tokom teškog razgovora licem u lice, rekla je ona.

- Ako govorimo konkretno o "imejl apneji", obratite pažnju na svoje disanje sljedeći put kada otvorite elektronsku poštu. Većina ljudi će otkriti da su vjerovatno već počeli da zadržavaju dah - rekla je Džanko.

Da biste to spriječili, izdahnite potpuno prije nego što otvorite imejl, spustite oba stopala na pod, opustite vilicu i obratite punu pažnju na ono što se dešava u vašem tijelu, dodala je Džanko.

- Ovdje se ne radi nužno o primjeni neke posebne tehnike, već o razvijanju svijesti da je to nešto što je vaše tijelo naučilo da radi tokom vremena - rekla je ona.

Možete isprobati i takozvano koherentno disanje, koje podrazumijeva udisaj kroz nos tokom pet sekundi i izdisaj kroz nos tokom pet sekundi, rekla je Džanko.

- To može biti pravi spas na mnogo načina - istakla je. Pomaže da postanete svjesni svog disanja i da ga ponovo naučite da bude dublje, punije i da uključuje dijafragmu, a ne samo plitko disanje u grudima.

Plitko disanje u grudima održava nas u stanju pojačane napetosti i stresa, dodala je ona.

Takođe može biti korisno da tokom radnog dana pravite pauze za kratku šetnju ili nekoliko minuta istezanja, rekla je Hauard.

Tehnologija često čini da mnoge stvari djeluju kao kriza, iako to nisu. Većina informacija koje stižu putem imejla zapravo je neutralna, ali to je ponekad teško zapamtiti.

- Imejl apneja je podsjetnik da sav stres koji doživljavate ne postoji samo u vašem umu. On se pojavljuje i u vašem tijelu, čak i kada toga niste svjesni - rekla je Hauard.