Crna Gora osjetljiva na globalne poremećaje cijena - Duže trajanje krize donosi nova poskupljenja

Crna Gora je osjetljiva na globalne poremećaje cijena energenata jer je uvozna ekonomija i koja nema budžetske rezerve. Ovdje će biti u pitanju vremenski rok trajanja krize. Ako duže traje pokrenuće se pokušaji poskupljenja cijena u trgovačkim lancima, ocijenio je za portal ETV profesor doktorand multidisciplinarnih nauka Veselin Golubović.

- Tu mora da pravovremeno reaguje država slično kao 2022. godine kada je započeo regionalni sukob Ruske Federacije i Ukrajine. Fiksiranje i periodična nivelacja ključnih proizvoda: brašno, meso, ulje, šećer, mlijeko, dječja hrana i slično. Sa porastom cijena goriva, takođe, odmah su na udaru sada cijene usluga prevoza i transporta - rekao je Golubović.

Da građani mogu očekivati novi talas poskupljenja goriva, hrane i drugih proizvoda, profesoror multidisciplinarnih nauka vidi u slučaju dužeg trajanja krize.

- Cijene glavnih i osjetljivih namirnica će biti direktno u zavisnosti ako kriza potraje do kraja godine a što je evidentno, jer se stvorio veliki vakum prostor od početka godine koji je inteziviran sa isporukama, zalihama i količinom koja je izgubljena (uništena), oštećenjem infrastrukture itd - istakao je on.

Zbog svega navedenog, Golubović smatra da država mora biti spremna da se umiješa i sa privredom uspostavi dijalog kako bi zaštitila standard građana.

- Država mora pratiti stanje i kretanje cijena na globalnom nivou, i miješati se ako bude potrebe koordinisati sa privredom socijalni dijalog, a zatim sa Centralnom bankom koja je zadužena za monetarnu politiku, finansijsko tržište, tarifama prema brojnim subjektima (vanrednim mjerama, obukama) - dodaje on.

Golubović poručuje da su energija i hrana vitalni činioci nacionalnih država a koji će u budućnosti biti prioritet u posjedovanju i snadbijevanju. U tom smislu, osvrćući se na bliskoistočnu krizu i opasnost po globalnu ekonomiju, doktorand smatra da su se već desile ozbiljne posljedice.

- Višemjesečna bliskoistočna kriza, politička, vojna i ekonomska je imala dramatične obrte i tok, sa ozbiljnim posljedicama na globalnu ekonomiju nekih više a nekih manje država. Stanje trenutnog prekida sukoba između Irana sa jedne strane i SAD-a i Izraela sa druge strane je u fokusu diplomatskog dugoročnog rješenja problema sa Iranom te njegovim nuklearnim i raketnim programom. Posrednik u pregovorima je od samih martovskih oružanih sukoba Pakistan ili Islamabad. Iran je ponudio SAD pregovarački akt od 14 tačaka. SAD je insistirao na ključnim tačkama neposjedovanaju nuklearnog programa, a pregovori će se nastaviti. U međuvremenu bilo je oružanih incidenata u blizini Ormunskog moreuza. Evidento je neslaganje u vrhu iranskog vođstva, ili političkog, vojnog i religijskog kao tradicionalna država koje imaju negativan kontekst u cijelom pregovaračkom procesu. Što se tiče širenja dalje sukoba vjerovatno neće biti van bliskog istoka osim nekih incidentnih stanja u okruženju - ocijenio je Golubović.

Ističe da Ormunski moreuz ima ogroman značaj za svjetsku ili globalnu ekonomiju, ukazujući da kroz njega na dnevnom nivou prolazi od 20 do 30% svjetske nafte.

- Njegovim zatvaranjem bi se bitno smanjio i usporio transport energenata prema brojnim svjetskim destinacijama. Bio bi fokusiran na dužu rutu preko Ban El Mander, afrička zona i ruta koja je pod kontrolom jemenskih Huta i vrlo rizična za transport, i manji dio na željeznički saobraćaj prema Kini. Oko par stotina milijardi gubi svaki dan Iran, Kina oko 700 milijardi, SAD i Evropa oko 100 milijardi itd. Svjetska potrošnja nafte je oko 800 miliona barela dnevno. Najveći proizvođači nafte (2010) su Saudijska Arabija (10,37%), Ruska Federacija (5,27%) i SAD (8,69 %) svjetske proizvodnje - pojasnio je.

A upravo cijene nafte na globalnom tržištu direktno i indirektno utiču na pojavu inflacije u ekonomijama nacionalnih država, te, smatra Golubović, postoji bojazan da bliskoistočna kriza može biti gora nego one od prethodnih godina.

- Prije svega po definiciji, inflacija je porast cijena, te stoga porast izuzetno važne arterije ekonomije poseže za porastom usluga transporta i prevoza. U Evropi na primjer, najvaljuju pojedini zvaničnici za energiju, da sadašnja energetska kriza "može biti opasnija od one iz 2008., 2019., i 2022. godine" - zaključio je Golubović.