Zelena energija i AI "gradiće" zgrade i tržište nekretnina

Prostori za solarne panele, priključci za punjenje električnih baterija u vozilima i sistemi koji omogućavaju hlađenje i grijanje isključivo uz pomoć obnovljivih izvora energije samo su neka pravila koja Crna Gora mora početi da primjenjuje u projektovanju i izgradnji kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ali i kao članica Energetske zajednice, za javne zgrade od 2028. godine, odnosno za stambene od 2030. godine.

Nova pravila definisana su mapom puta za transpoziciju direktivama o energetskim svojstvima zgrada (EPBD) i o energetskoj efikasnosti (EED) i Nacionalnim planom rekonstrukcije zgrada, koji mora biti usvojen do kraja 2027. godine.

Sve to ukazuje da će sektor građevinarstva morati vrlo brzo da počne sa pripremama za primjenu direktiva EPBD i EED i Nacionalnog plana rekonstrukcije zgrada.

Kako se moglo čuti na nedavno održanoj drugoj RED konferenciji, nova pravila u građevinarstvu, izvjesno je, uvešće nova imena u taj sektor. Inovacije u sektoru izgradnje predstavio je izvršni direktor Nu Energy Erkut Alkaja, koji je na tu temu govorio za "Dan".

– Danas je mnogo važnije govoriti o promjeni načina razmišljanja nego o samim tehnologijama. Suštinski inovacija danas se ogleda u sposobnosti da se različite oblasti povežu u funkcionalan i dugoročno održiv sistem. Upravo u tom kontekstu smatram veoma važnim nedavne izmjene zakonskog okvira u oblasti izgradnje objekata i energetike, jer pokazuju da se tržište postepeno kreće ka modelima koji su već standard u razvijenim evropskim državama - kaže Alkaja.

Energetika, nekretnine i digitalne tehnologije više ne mogu funkcionisati kao odvojeni sistemi. Tržište, kako navodi, ide ka modelima u kojima su proizvodnja čiste energije, skladištenje energije, digitalno upravljanje i energetska efikasnost međusobno povezani u jednu funkcionalnu cjelinu.

- Upravo takve modele danas razvijamo i kroz naše projekte – od solarnih elektrana sa baterijskim sistemima za skladištenje energije i pametnim upravljanjem energetskim sistemima, do razvoja naprednih sistema za upravljanje infrastrukturom i energetski efikasnih modela gradnje. Posebno važnim smatram razvoj novih komunikacionih tehnologija koje omogućavaju efikasnije povezivanje energetskih sistema, objekata i infrastrukture. Dok se 5G u javnosti uglavnom povezuje sa mobilnim telefonima i bržim internetom, njegova primjena danas ima mnogo širi značaj i omogućava pametnije upravljanje energijom, saobraćajem, javnom rasvjetom i infrastrukturom u realnom vremenu, što već primjenjujemo kroz naše projekte u oblasti energetike, infrastrukture i nekretnina. Sličan pristup razvijamo i u sektoru nekretnina, kroz objekte koji kombinuju energetsku efikasnost, sopstvenu proizvodnju energije i pametno upravljanje potrošnjom. Naša vizija prevazilazi klasičan koncept smart home rješenja; cilj nam je razvoj inteligentnih i autonomnih životnih prostora. Faza u kojoj se tržište nalazi otvorila je prostor da Crna Gora među prvima u regionu razvija ovakve integrisane modele, zbog čega smo odlučili da upravo na ovom tržištu razvijamo projekte - kaže Alkaja.

Kako objašnjava, AI se često posmatra isključivo kroz softvere i digitalne platforme velikih korporacija, a njen stvarni značaj tek će se vidjeti u svakodnevnom životu, infrastrukturi, energetici, industriji i upravljanju sistemima. Zato su regulatorne promjene koje danas otvaraju prostor za snažniju integraciju obnovljivih izvora energije veoma važne, jer će tržište u narednim godinama zahtijevati mnogo sofisticiranije upravljanje energetskim sistemima nego do sada.

- Crna Gora u tom smislu ima značajnu prednost. Riječ je o tržištu koje se još razvija, što otvara mogućnost da se sistemi od početka grade modernije i tehnološki naprednije nego što je to bio slučaj u mnogim razvijenim državama koje danas ulažu ogromna sredstva u modernizaciju zastarjele infrastrukture. Uz to, Crna Gora ima ozbiljan potencijal u oblasti obnovljivih izvora energije, a kako bude rastao udio čiste energije u energetskom miksu, AI će imati sve važniju ulogu u balansiranju proizvodnje, potrošnje, skladištenja energije i stabilnosti mreže, i znatno će uticati na način na koji ćemo upravljati energijom i infrastrukturom u periodu pred nama - ističe on.

Alkaja kaže da će se način na koji posmatramo objekte i infrastrukturu znatno promijeniti u narednim godinama. Objekti više neće biti samo pasivni potrošači energije, već funkcionalni sistemi koji će moći da se prilagođavaju uslovima oko sebe i mnogo efikasnije upravljaju potrošnjom energije.

- U energetici se AI danas koristi za prognoziranje proizvodnje energije, optimizaciju baterijskih sistema za skladištenje energije, prepoznavanje mogućih problema prije nego što dođe do kvarova, ali i za efikasnije balansiranje proizvodnje, potrošnje i stabilnosti energetske mreže. Kod objekata i stambenih projekata AI omogućava da se grijanje, hlađenje, rasvjeta i ukupna potrošnja energije automatski prilagođavaju vremenskim uslovima, količini proizvedene solarne energije ili potrebama ljudi koji borave u objektu. Upravo u tom pravcu razvijamo i naše projekte, jer vjerujem da će energetska efikasnost, skladištenje energije i pametno upravljanje objektima vrlo brzo postati standard, a ne dodatna opcija - objašnjava.

Govoreći oprojektima koje njegova kompanija razvija u Crnoj Gori, navodi da Crna Gora za njih predstavlja jedno od strateški najvažnijih tržišta zbog kombinacije energetskog potencijala, geografskog položaja i razvojne faze u kojoj se tržište nalazi.

- Kroz projekte koje razvijamo fokusirani smo na obnovljive izvore energije, prvenstveno solarne elektrane integrisane sa baterijskim sistemima za skladištenje energije, sistemima upravljanja energijom, IoT infrastrukturom i energetski efikasnim modelima gradnje. Neki od projekata su već u fazi izgradnje ili pred završetkom, dok su drugi u poodmaklim fazama razvoja. Naša dugoročna vizija je da doprinesemo zelenoj energetskoj tranziciji Crne Gore, uz jačanje energetske stabilnosti i sigurnosti sistema - ističe.

Istovremeno, kako kaže, razvijaju AI podržane sisteme za upravljanje energijom, smart monitoring tehnologije i modele održive gradnje koji povezuju obnovljive izvore energije, skladištenje energije i savremena tehnološka rješenja.

- U sektoru nekretnina fokusirani smo na održive modularne stambene koncepte, koji kombinuju obnovljive izvore energije, skladištenje energije, pametne sisteme i savremene građevinske tehnologije. Za razliku od tradicionalnih kompanija, ono što naš model čini specifičnim jeste upravo integracija svih ovih sektora. Imajući u vidu da region ulazi u fazu ozbiljne transformacije energetskog i infrastrukturnog sektora, vjerujemo da će upravo ovakav integrisan pristup predstavljati budućnost razvoja infrastrukture i urbanog razvoja. Naš cilj zato nije samo da investiramo u poslove u Crnoj Gori, već da budemo dugoročni strateški partner u njenoj tehnološkoj i održivoj transformaciji - priča sagovornik.

Na nivou gradova, AI može unaprijediti upravljanje saobraćajem, javnom rasvjetom, monitoringom životne sredine, sistemima hitnih intervencija i javnom bezbjednošću, objasnio je Alkaja.

– Najvažnije je da ovakve tehnologije građanima mogu donijeti kvalitetnije usluge, niže troškove energije i efikasnije funkcionisanje sistema koje svakodnevno koriste. Razvoj ovakvih tehnologija utiče na konkurentnost tržišta, privlačenje investicija i razvoj novih industrija i znanja, a Crna Gora ima potencijal da postane regionalni centar razvoja pametnih energetskih i infrastrukturnih rješenja - smatra on.

Kada govorimo o energetici i infrastrukturi, to prije svega znači niže račune za struju, veću energetsku efikasnost i stabilnije sisteme. Na primjer, AI može upravljati potrošnjom i smanjiti nepotrebne gubitke energije, upravljati korišćenjem baterijskih sistema za skladištenje energije ili prilagoditi potrošnju periodima kada je energija jeftinija i dostupnija. Kod objekata i stambenih projekata to znači veći komfor uz manju potrošnju energije.

- Sistemi mogu automatski prilagođavati grijanje, hlađenje, rasvjetu i potrošnju energije u zavisnosti od vremenskih uslova, prisutnosti ljudi u prostoru ili količine proizvedene solarne energije. Istovremeno, pametni sistemi mogu na vrijeme prepoznati moguće probleme prije nego što dođe do kvarova, što doprinosi većoj pouzdanosti infrastrukture i manjim troškovima održavanja - kaže Alkaja.