Ratković: Crna Gora ima sve više turista, ali turizam sve manje zarađuje

Iako Crna Gora godinama pokušava da se pozicionira kao ekskluzivna mediteranska destinacija, rezultati pokazuju da turistički model sve teže generiše stvarnu ekonomsku vrijednost. Sve kraći boravak gostiju, dominacija apartmanskog smještaja, slaba popunjenost hotela i zavisnost od regionalnog tržišta postaju ozbiljan problem za održivost sektora, upozorava turizmolog i profesor Rade Ratković. U intervjuu za portal Bankar poručuje da je crnogorskom turizmu potrebna "radikalna reforma", jer bez promjene turističke politike, destinacijskog menadžmenta i strukture smještaja nema ni duže sezone, većih prihoda niti ozbiljnijeg pozicioniranja na evropskom tržištu.

Kako navodi, Crna Gora bilježi pad noćenja u posljednjih 4-5 godina, nominalni rast, a realni pad prihoda, i gubitke u pretežnom dijelu turistiučke industrije.

- Prisutna je velika dubioza sive ekonomije, primarno determinisana nazaustavljivim bumom sekundarnog stanovanja, koji predstavlja najveću prijetnju održivom turizmu i turističkom razvoju. Etablira se pojava bržeg rasta dolazaka od noćenja, što je posljedica skraćenja dužine boravka turista. To je loš indikator, primarno uslovljen našom hroničnom lošom pozicijom na turističkom tržištu (manjak turista sa vodećih emitivnih tržišta Evrope i organizovanog turizma, a predominacija regionalnog tržišta u osnovnom smještaju i ruskog tržišta u ukupnom smještaju – fenomen sekundarnog stanovanja) - objašnjava on.

Dodaje da se ne može generirati poslovna uspješnost na osnovu niskog korišćenja osnovnog smještaja (oko 25% godišnje, što je na nivou biznisa domaćica sa 2 do 3 sobe) i dominantne penetracije na siromašnim i kratkosezonskim tržištima.

Osvrćući se na uticaj cijena energenata na dolazak turista, kaže da Crna Gora, na žalost, nema energetski samodovoljnost, već je usmjerena na kupovinu energije, posebno naftnih derivata.

- Mi nemamo svojih energetskih resursa da motivišemo turistička kretanja ka nama. Nemamo ni dobru avio povezanost, i ako se na poboljšanju radi, naročito od dolaska novog menadžmenta naših aerodroma. Drumovi su nam još uvijek preoronani uoči dolaska turista, tako da su oni, još uvijek, faktor odvraćanja, a ne privlačenja turista - rekao je Ratković.

Smatra da svako saobraćajno otvaranje, uključujući i niskotarifne avio linije, potencijalno može povećati turističke dolaske u našu državu.

- Niko, međutim, ne može garantovati koliko putnika će biti turisti, ali svakako jedan dio hoće - navodi.

Kaže da imamo veliki strukturni gerp u sektoru smještaja, gdje apsolutno dominiraju komplementarni i nekomercijalni kapaciteti, koji rezultiraju masovnim turizmom i dominaciji aparmanizacije.

- Paralelno sa saobraćajnim otvaranjem moramo restruktuirati smještajnu strukturu u pravcu povećana učešća komercijalnih osnovnih smještajnih kapaciteta (hotela, rizorta, turističkih vila, ruralnog smještaja, kvaltetnih kampova uključujući i glamping, integralnih hotela, difuznih hotela…). To se, međutim, ne može postići samo od sebe ili inokosnim djelovanjem samostalnih nepovezanih preduzetnika (i malih, i srednjih i velikih…). Ključna je uloga države kao nosioca turističke politike i jedan od nezamjanljivih učesnika u reformisanom destinacijskom menadžmentu - ističe.

Napominje da je najavljeno otvaranje Svetog Stefana dobra vijest.

- Podsjetimo se da Sveti Stefan nije bio luksuz koji je Crna Gora sebi priuštila — nego luksuz koji je Crnoj Gori donosio prihod, reputaciju i međunarodni tržišni status - kaže Ratković i dodaje da Sveti Stefan može postati simbol luksuznog turizma, ali da to zavisi ne samo od hotela nego i od važnih faktora u državi zaduženih za destinacijski menadžment.