Crna Gora i dalje na mapi "golden visa" industrije uprkos gašenju ekonomskog državljanstva

Iako je Crna Gora formalno ugasila program ekonomskog državljanstva pod pritiskom Evropske unije, ali međunarodna industrija takozvanih "golden visa" i dalje aktivno promoviše našu zemlju kao atraktivnu destinaciju za strane investitore koji žele boravište, poreske pogodnosti i pristup evropskom tržištu.

To pokazuje i specijalizovani međunarodni portal Get Golden Visa, koji je i nedavno Crnu Goru predstavio kao jednu od najprivlačnijih opcija za investitore zainteresovane za rezidentni status kroz ulaganja, prije svega u nekretnine.

Na njihovoj platformi Crna Gora se reklamira kao zemlja sa "niskim porezima", "visokim kvalitetom života", "strateškom pozicijom na Balkanu" i rastućim luksuznim tržištem nekretnina, uz poseban fokus na obalu, komplekse sa marinama i premium turističke projekte.

Iako država više nema zvanični program "državljanstva za investicije", međunarodni konsultanti očigledno i dalje vide Crnu Goru kao dio globalnog tržišta investicione migracije.

Upravo to predstavlja možda i najzanimljiviji aspekt cijele priče: ne činjenica da jedan konsultantski sajt promoviše Crnu Goru, već da se zemlja i dalje nalazi na mapi međunarodne industrije koja targetira imućne pojedince spremne da kapitalom kupuju rezidentni status, poreske pogodnosti i životni stil.

Get Golden Visa nije državna institucija niti nezavisni regulatorni izvor, već privatna konsultantska kompanija koja pruža usluge investicione migracije i povezuje klijente sa programima boravišta i državljanstva širom svijeta. Upravo zato njihov sadržaj treba posmatrati prije svega kao indikator tržišnog interesa i međunarodnog pozicioniranja Crne Gore, a ne kao zvaničnu državnu politiku.

Međutim, činjenica da takve platforme i dalje agresivno marketiraju Crnu Goru otvara nekoliko važnih pitanja za domaću ekonomiju.

Prije svega, riječ je o dodatnoj potvrdi da međunarodno tržište nekretnina i dalje vidi Crnu Goru kao relativno jeftinu i atraktivnu destinaciju za strani kapital. Takva percepcija posljednjih godina već je imala direktan uticaj na rast cijena stanova i zakupnina, naročito na primorju i u Podgorici.

Ovakva promocija pokazuje da je Crna Gora i nakon gašenja programa ekonomskog državljanstva zadržala reputaciju zemlje otvorene za investicionu migraciju, samo kroz drugačiji model: kupovinu nekretnina, otvaranje kompanija i dugorošni boravak.

Uz to, tema ponovo otvara pitanje odnosa sa Evropskom unijom, koja je godinama kritikovala programe "zlatnih pasoša" zbog bezbjednosnih i reputacionih rizika. Iako Crna Gora više formalno ne nudi državljanstvo za investicije, međunarodni poznavaoci prilika i dalje je svrstavaju u isti investicioni okvir sa državama koje aktivno prodaju rezidentne programe.