OIE kao razvojna šansa - BiH planira snažan rast kapaciteta i investicija u zelenu energiju

Bosna i Hercegovina ulazi u snažan investicioni ciklus u sektoru obnovljivih izvora energije (OIE). Tako su samo Programom ekonomskih reformi (PER) u Federaciji BiH planirana ulaganja veća od milijardu eura u periodu od 2026 do 2028. godine. Ovaj dokument ključan je u procesu usklađivanja sa ekonomskim kriterijima za članstvo u Evropskoj uniji.

Prema PER-u, implementacija Direktive o obnovljivim izvorima energije podrazumijeva instalaciju oko 0,9 GW kapaciteta iz solarnih i vjetroelektrana do 2028. godine, uz dodatnih 180 MW prozjumerskih sistema do 2026. Procijenjena vrijednost ovih ulaganja iznosi približno 1,2 milijarde eura, pri čemu se najveći dio odnosi na privatni sektor, u skladu s pravilima integrisanog energetskog tržišta.

Analize ukazuju da bi ovaj investicioni ciklus mogao imati značajan ekonomski efekat. Procjene Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA) pokazuju da bi ulaganja u OIE mogla otvoriti oko 8.300 novih radnih mjesta s punim radnim vremenom. Istovremeno, očekuje se povećanje prosječnog godišnjeg rasta investicija za oko 4,7 procentnih poena, uz umjeren rast uvoza i prosječan godišnji rast BDP-a od oko 0,3 procentna poena.

Poseban fokus stavljen je na razvoj prozjumerskog modela, odnosno proizvodnje električne energije za vlastite potrebe domaćinstava. U Federaciji BiH već su definisani modeli podrške, prema kojima domaćinstva mogu ostvariti grant do 3.500 eura, odnosno do 60 odsto investicije za solarne sisteme prosječne snage oko 6 kW. Ukupan direktni fiskalni trošak ove mjere procjenjuje se na oko 102 miliona eura.

Ipak, očekuje se da će indirektni fiskalni efekti u velikoj mjeri neutralisati ove izdatke. Kroz rast ekonomske aktivnosti i poreskih prihoda, u periodu 2026–2028. predviđa se kumulativno povećanje javnih prihoda od oko 97 miliona eura, čime bi neto fiskalni trošak reforme iznosio svega oko pet miliona eura.

Kada govorimo o investicijama u obnovljive izvore, Bosna i Hercegovina je u posljednjih nekoliko godina ostvarila stabilan, iako postepen rast u sektoru vjetroenergije. Kako pokazuje analiza udruženja Obnovljivi izvori energije, do kraja 2025. godine instalirani kapaciteti iznosili su 244 MW, bez novih priključenja tokom te godine.

Prvi veliki projekat bila je vjetroelektrana Mesihovina kod Tomislavgrada, snage 50,6 MW, koju je 2018. godine pustila u rad Elektroprivreda HZ BiH. Projekat vrijedan 81 mil EUR realizovan je uz korištenje 22 Siemens vjetroturbine. Ista kompanija planira i razvoj vjetroelektrane Poklečani.

Među značajnim projektima ističe se i vjetroelektrana Podveležje, koju je izgradila Elektroprivreda BiH. Sa instaliranih 48 MW i godišnjom proizvodnjom od oko 120 GWh, ovaj vjetropark predstavlja jedan od ključnih objekata u domaćem energetskom miksu. U pripremi su i novi projekti poput vjetroelektrane Bitovnja (do 90 MW) i Vlašić (do 50 MW).

Privatni sektor takođe ima važnu ulogu. Vjetroelektrana Jelovača (36 MW) puštena je u rad 2019. godine, dok je najveći projekat do sada vjetroelektrana Ivovik (84 MW), koja je počela s radom 2024. godine. Investitori su domaća kompanija Lager i kineski partneri. U realizaciji je i projekat Ivan Sedlo (25 MW), koji razvija međunarodni investitor uz korištenje savremenih turbina.

U Republici Srpskoj planira se izgradnja vjetroelektrane Hrgud, snage 48 MW, koja će biti prvi veliki vjetropark ovog entiteta, sa procijenjenom godišnjom proizvodnjom od oko 126 GWh.

Paralelno sa razvojem vjetroenergije, sve veći značaj dobija i solarna energija. Planirana je izgradnja više fotonaponskih elektrana, uključujući projekte Gračanica 1 i 2, kao i velike solarne komplekse poput Trebinje (100 MW).

Naime, Elektroprivreda BiH planira izgradnju novih solarnih elektrana - Gračanica 1 i 2, sa planiranom snagom od 45 MW sa godišnjom proizvodnjom više od 66 GWh, čija je realizacija podržana kreditnim aranžmanima sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj.

Planirana je i izgradnja solarne elektrane Trebinje instalisane snage od 100 MW i prosječne godišnje proizvodnje od 147,7 GWh, dok se procijenjena investiciona ulaganja kreću od 134,43 mil KM. Iza ove investicije stoji Elektroprivreda Republike Srpske.

Posebno je značajno što se planira korištenje rudarskih površina i zemljišta u vlasništvu energetskih kompanija za izgradnju solarnih elektrana, čime se dodatno podstiče energetska tranzicija i prenamjena postojećih resursa.

Ako govorimo o investicijama energetskih kompanija, nedavno je saopšteno da Elektroprivreda BiH planira da u periodu 2026 - 2028. investira ukupno 1,73 milijarde konvertibilnih maraka (oko 885 mil EUR), većinom iz kreditnih sredstava, uz oko 538 mil KM iz vlastitih izvora.

Trogodišnji period biće obilježen intenzivnom izgradnjom fotonaponskih elektrana na različitim lokacijama - od rudarskih površina do krovova objekata i instalacija kod krajnjih kupaca. Planirana su i ulaganja u otkup postojećih projekata obnovljivih izvora, kao i zemljišta pogodnog za nove investicije.

Istovremeno, kompanija će nastaviti ulaganja u rudnike uglja s ciljem održavanja stabilne proizvodnje za potrebe termoelektrana. U planu su i ekološki projekti, uključujući postrojenja za odsumporavanje i denitrifikaciju dimnih gasova u termoelektranama Tuzla i Kakanj, kao i modernizacija postojećih energetskih kapaciteta.

Plan predviđa i reorganizaciju sektora distribucije kroz osnivanje operatora distributivnog sistema, u skladu sa važećim zakonskim rješenjima u Federaciji BiH.

Planirana ulaganja u obnovljive izvore energije predstavljaju jednu od ključnih razvojnih prilika za Bosnu i Hercegovinu. Osim doprinosa dekarbonizaciji i usklađivanju sa EU politikama, ovaj investicioni ciklus mogao bi značajno unaprijediti energetsku sigurnost, otvoriti nova radna mjesta i podstaći ukupni ekonomski rast zemlje.