Pomoć državnim firmama pod lupom Agencije za zaštitu konkurencije

U skupštinsku proceduru nedavno stigao Predlog zakona o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu države, kojim se uređuje osnivanje, upravljanje i kontrola privrednih društava u vlasništvu države, uz uvođenje jasnijih pravila korporativnog upravljanja i nadzora nad njihovim poslovanjem.

Agencija za zaštitu konkurencije ocijenila je da Predlog zakona o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu države ne predstavlja osnov za neposrednu dodjelu državne pomoći, ali je upozorila da će svaka takva mjera morati naknadno da bude predmet njene kontrole.

Ovaj predlog zakona nedavno je stigao u skupštinsku proceduru, a njime se uređuje osnivanje, upravljanje i kontrola privrednih društava u vlasništvu države, uz uvođenje jasnijih pravila korporativnog upravljanja i nadzora nad njihovim poslovanjem.

Agencija je u mišljenju navela da Predlog zakona ostavlja mogućnost da državna preduzeća, osim djelatnosti zbog kojih se osnivaju, obavljaju i dodatne poslove koji mogu imati komercijalni karakter, čime se otvara prostor za prelivanje javnih sredstava u tržišne aktivnosti. Ukazano je da član 12 predviđa osnivanje tih društava u specifičnim situacijama poput nefunkcionalnog tržišta ili strateškog interesa države, ali da bi ulazak u komercijalne djelatnosti u takvim slučajevima morao biti pod dodatnim nadzorom, uz obavezu traženja mišljenja Agencije kako bi se spriječilo narušavanje konkurencije i nezakonita državna pomoć.

- Kako samim predlogom Zakona nije definisan proces direktne dodjele sredstava, niti konkretni iznos pomoći po korisniku, odnosno po privrednom društvu, to je Agencija zadužila budućeg davaoca državne pomoći da nacrt akta na osnovu kojih bi se neposredno dodjeljivala potencijalna državna pomoć, dostavi Agenciji na ocjenu o usklađenosti - navodi seu mišljenju agencije.

Državne kompanije će imati godinu od stupanja na snagu Zakona o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu države da sa njim usklade svoje poslovanje, odnosno da se u njihove upravne i nadzorne odbore imenuju profesionalci iz tih oblasti.

Donošenje ovog zakona, kako je navedeno, sastavni je dio reformske agende u okviru plana rasta za zapadni Balkan.

Cilj zakona je usklađivanje ove politike za državna preduzeća sa normama Evropske unije, a očekivani rezultati su njihov kvalitetniji rad, veći doprinos razvoju ekonomije i državnom budžetu, kvalitetnije usluge, i da ne budu smetnja i netržišna konkurencija privatnim preduzećima iz komercijalnih djelatnosti.