Kompaniji Delhaize zavedena tužba protiv Srbije, ministarka tvrdi da država ima dosta argumenata na svojoj strani

Of rabat. Te dvije strane riječi mogu biti jedan od razloga zašto je hrana u Srbiji skupa. Šta taj termin znači i kako podiže cijene, vidi se na primjeru rezanog hljeba. Pakovanje ovog bijelog hljeba u marketu košta 111 dinara. Cijena po kojoj trgovac kupuje hljeb od pekara je 100. Marža, razlika između ulazne i izlazne cijene, 11 je dinara, odnosno 11 odsto. Ipak, među kriškama hleba za trgovce se obično krije mnogo veća zarada i tu, zapravo, počinje priča o of rabatu.

Rabat znači popust, a trgovci kod proizvođača hljeba često imaju nekoliko popusta. Prvi dobijaju na licu mjesta, takozvani on rabat, koji na istom rezanom hlebu iznosi 10%. Za proizvođača hljeba, prodajna cijena više nije 100, već 90 dinara, ali popustima za trgovce tu nije kraj.

Postoji još jedan popust - of rabat. Njega trgovac obično dobije posle nekoliko mjeseci, tek onda kad treba da plati robu proizvođaču. Može da iznosi i 30%. Na primjeru, to znači da na onu cijenu od 90 dinara trgovac odbije još 30 i proizvođaču na kraju jedan hljeb plati 60 umjesto 100 dinara, a proda ga za 111. Skoro dvostruko više. Trgovac proizvođaču tako pojede 40% cijene hleba. Razlika između cijene od 60 i 111 dinara je čak 85% i to je skrivena marža, iako u knjigama piše da je samo 11%. U Srbiji se tako zidaju cijene.

Vlada Srbije prošlog četvrtka usvojila je novi predlog zakona o trgovačkim praksama. Ukoliko ga Skupština usvoji, ovakav of rabat mogao bi da ode u istoriju i nefer poslovne politike biće zakonom zabranjene. Ako jači igrači u lancu troškove prebacuju na one slabije, plaćaće novčanu kaznu. Ovaj zakon iz temelja bi mogao da promijeni poslovnu praksu trgovinskih lanaca.

Za trgovce to bi bio mnogo veći trošak od uredbe o ograničenju marži, koja je istekla prije devet dana. Zbog nje i gubitaka koje je kompanija imala, Delhaize (Delez) je tužio državu pred međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova. Za ovu arbitražu najvažnije je u kojoj je fazi, jer prije nego što arbitraža počne, postoji period mirovanja koji obično traje od tri do šest mjeseci i zove se cooling off period kada dvije strane u sporu mogu da se nagode i problem reše na miran način.

Iz sjedišta kompanije Ahold Delhaize iz Holandije za Oko odgovaraju da je period mirovanja istekao. U dopisu koji je potpisala Elvira Bos, portparolka kompanije, navodi se sledeće: "Period mirovanja počeo je 9. septembra našim prvim formalnim pismom. Nakon toga uslijedili su brojni pokušaji da se nađe sporazumno rješenje, ali oni nisu bili uspješni. Postupak je započet i sledeći korak je imenovanje arbitražnog tribunala".

Dok država Srbija čeka poziv za arbitražu, Delhaize čeka epilog jednog drugog procesa. Onog koji je protiv četiri velika trgovca u jesen 2023. pokrenula antimonopolska komisija zbog sumnje da su dogovarali cijene.

Vijest dana kada je o trgovini riječ je da je tužba kompanije Delez 3. marta i zvanično prihvaćena. Notifikovana je u Vašingtonu, pred međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova, što se vidi i na njihovom sajtu. Sudski proces i formalno je počeo.

Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević kaže da će Republiku Srbiju u arbitražnom postupku koji je pokrenula kompanija Delhaize zastupati Republičko pravobranilaštvo, jer je to institucija koja je formalno nadležna za takve sporove.

- Komunicirali smo sa Delezom, imali značajan broj sastanaka i sa centralnim menadžmentom iz Holandije i sa njihovim menadžmentom u Srbiji. Pozivaju se na svoja prava kao investitora na osnovu sporazuma o zaštiti i promociji investicija, bilateralnom sporazumu sa Kraljevinom Holandijom. Država je bila prilično čvrsta u tome da dovedemo red na tržištu - napominje resorna ministarka.

Naglasila je da Srbija nema namjeru da odustane od bilo čega u ovom slučaju.

- Država ima dosta argumenata na svojoj strani. Oni su velika i moćna kompanija, ali, prosto, ovo su interesi države i apsolutno ne bih željela da pravim nikakvu analogiju kao što neki mediji čine sa nekim prethodnim arbitražama, kao da je to unaprijed izgubljen proces - podvlači Lazarevićeva.

Naglašava da novi zakon o nefer trgovačkim praksama ne bi trebalo da bude dodatni motiv kompaniji Delhaize da tuži Srbiju, pošto je u pitanju "evropski zakon", koji postoji već nekoliko godina među brojnim državama članicama.

Kada je riječ o antimonopolskoj komisiji, koja treba da utvrdi da li su Delhaize i još tri trgovinska lanca dogovarali cijene, resorna ministarka navodi da istraga i dokazivanje nisu jednostavni postupci.

- Sa istragom se odmaklo i mislim da možemo da očekujemo uskoro rezultate, ali nisam nadležna - navodi ona.

Govoreći o of rabatu, resorna ministarka ističe da novi zakon neće dovesti do situacije da takvi rabati odu u istoriju, ali će biti klasifikovani u dvije kategorije.

- Neki će biti apsolutno zabranjeni, a neki će biti uslovno dozvoljeni. Dakle, crna i siva lista. Nepoštene trgovačke prakse su i prepoznate upravo zbog neravnopravnosti koja postoji između aktera u lancu - od primarnog poljoprivrednog proizvođača, preko prerađivača, proizvođača, veletrgovca i trgovca na malo. Slabija strana morala je da popusti - ocjenjuje Lazarevićeva