Jovović: Usvajanje Zakona o radu na stalnim sezonskim poslovima bez izmjena bilo bi pogrešno

Usvajanje Predloga zakona o radu na stalnim sezonskim poslovima bi, bez dodatnih izmjena, predstavljalo grešku, jer bi se dobilo normativno rješenje koje ne rješava ključni problem - nedostatak radne snage, smatra turistički poslenik i direktor Comp Comerca, Ranko Jovović.

- Najveća greška bi bila da se zakon usvoji bez dodatnih izmjena, koje bi uključile strane radnike i punu digitalizaciju sistema. U tom slučaju, dobili bismo normativno rješenje koje formalno uređuje sezonski rad, ali ne rješava ključni problem – nedostatak radne snage - rekao je Jovović agenciji Mina-business.

On je kazao da bi bez funkcionalnog i operativnog sistema zapošljavanja, posebno u dijelu angažovanja stranaca, turistička privreda i dalje ostala suočena sa istim ograničenjima, što dugoročno može uticati i na konkurentnost crnogorskog turizma u regionu.

Predloženi zakon, prema riječima Jovovića, predstavlja pokušaj da se sistemski uredi oblast sezonskog zapošljavanja kroz uvođenje kategorije "stalnog sezonca".

- U tom dijelu su određene sugestije privrede djelimično uvažene. Prije svega, mislim na automatizaciju dijela procedura kroz Poresku upravu, uključivanje određenih kategorija domaće radne snage poput nezaposlenih, studenata i penzionera, kao i na uvođenje naknade u mjesecima van sezone, čime se pokušava obezbijediti kontinuitet angažmana - precizirao je Jovović, koji je i predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore (PKCG).

On je dodao da predviđena obaveza da poslodavac plaća doprinose i u periodu kada radnik faktički ne radi, otvara vrlo konkretno pitanje održivosti takvog modela u turizmu i ugostiteljstvu.

- Ove djelatnosti funkcionišu u izrazito sezonskim uslovima, gdje je najveći dio prihoda koncentrisan u ograničenom dijelu godine. Uvođenjem cjelogodišnje obaveze doprinosa za sezonsku radnu snagu, trošak rada se prenosi i na periode smanjene poslovne aktivnosti, što značajno utiče na ukupnu ekonomiku poslovanja - objasnio je Jovović.

On smatra da treba imati u vidu i obim sezonskog rada, te da se u sektoru smještaja i uslužnih djelatnosti godišnje angažuje između 19 i 20 hiljda sezonskih radnika, odnosno oko 8,3% ukupne zaposlenosti.

- Upravo zbog tog obima, finansijska konstrukcija zakona mora biti pažljivo postavljena kako bi bila održiva u praksi, a sistem zapošljavanja administrativno jednostavan, brz i prilagođen realnim potrebama turističke privrede - poručio je Jovović.

Kada je riječ o sektoru koji zapošljava desetine hiljada sezonaca, jasno je, prema njegovim riječima, da svaka nova obaveza po osnovu doprinosa ima značajan finansijski efekat.

- Produženo plaćanje doprinosa van sezone za poslodavce znači fiksiranje troška rada tokom cijele godine, bez obzira na intenzitet poslovanja. U takvim uslovima teško je očekivati punu primjenu zakona bez pratećih mjera podrške - kazao je Jovović.

On je podsjetio da je privreda ukazivala da bi održiv model podrazumijevao određene vidove subvencionisanja ili poreskih olakšica, posebno u mjesecima kada nema punog obima rada.

- Bez takvih mehanizama postoji realan rizik da zakon ostane ograničenog dometa u praksi, jer finansijski teret ostaje dominantno na poslodavcima - saopštio je Jovović.

Na pitanje da li je predloženo zakonsko rješenje došlo kasno u odnosu na predstojeću turističku sezonu, on je odgovorio da turistički sektor funkcioniše po principu ranog planiranja.

- Proces zapošljavanja, ugovaranja i organizacije radne snage počinje znatno prije početka same sezone. U tom smislu, svaka nova zakonska obaveza uvedena neposredno pred sezonu otežava prilagođavanje poslovnih planova - naveo je Jovović.

On smatra da postoji realna mogućnost da će dio poslodavaca u početnoj fazi nastaviti da koristi postojeće modele zapošljavanja, dok ne sagleda sve administrativne i finansijske implikacije novog rješenja.

- Upravo zato smo insistirali da sistem bude administrativno jednostavan i brz, jer samo takav može biti operativno primjenjiv u sezonskim uslovima - objasnio je Jovović.

On je saopštio i da se najveća i suštinska zamjerka turističke privrede na predloženo zakonsko rješenje odnosi na to što ne obuhvata strane sezonske radnike.

- Jedan od osnovnih ciljeva ovog zakona trebalo je da bude pojednostavljenje procedura zapošljavanja sezonske radne snage, naročito stranaca, imajući u vidu hronični nedostatak radnika u turizmu. Međutim, predloženo rješenje ostalo je ograničeno na domaće državljane, čime je izostavljen segment koji je danas ključan za funkcionisanje turističke privrede - kazao je Jovović.

On je podsjetio da je u praksi gotovo nemoguće iznijeti turističku sezonu bez radnika iz inostranstva, jer domaće radne snage nema dovoljno.

- Ako se zakonom ne uređuju radne dozvole, boravišne procedure, rokovi izdavanja dokumentacije i administrativni tok zapošljavanja stranaca, ne može se očekivati rješavanje problema nedostatka sezonske radne snage - objasnio je Jovović.

On je naveo primjer Hrvatske, gdje je uvedena potpuno elektronska procedura izdavanja dozvola za boravak i rad, bez obaveze da strani radnik fizički boravi u zemlji tokom postupka. Registri ključnih institucija su međusobno uvezani, što omogućava automatsku razmjenu podataka i značajno smanjuje papirologiju.

Slični modeli, kako je dodao, postoje i u drugim turistički razvijenim zemljama EU - Španija i Italija primjenjuju kvotne sisteme i pojednostavljene procedure, Austrija model bodovanja za deficitarna zanimanja, Njemačka centralizovane digitalne servise, dok Grčka kroz bilateralne sporazume unaprijed obezbjeđuje sezonsku radnu snagu.

- Ta praksa jasno pokazuje da stabilan sistem sezonskog zapošljavanja podrazumijeva uključivanje stranih radnika kao sastavnog dijela tržišta rada, uz visoku digitalizaciju procedura - rekao je Jovović.

On smatra da je predloženo rješenje prepoznalo određene kategorije domaće radne snage – nezaposlene, studente i penzionere, te uvelo elemente kontinuiteta i naknade van sezone, što može doprinijeti većoj sigurnosti angažmana.

- Međutim, da bi sezonski rad bio zaista privlačan domaćim radnicima, sistem mora biti administrativno jednostavan, brz i predvidiv u praksi. Sezonski rad predstavlja značajan segment tržišta rada i zato procedura zapošljavanja mora biti prilagođena realnim potrebama – bez komplikovanih postupaka i institucionalnih zastoja - saopštio je Jovović.

On je dodao i da je privreda predlagala objedinjenu elektronsku prijavu sezonskih radnika kroz jedinstveni veb portal, kao centralno mjesto komunikacije između institucija i podnosilaca zahtjeva, uz međusobno povezane registre i automatsku razmjenu podataka.

- Time bi se značajno smanjila administracija i ubrzale procedure - rekao je Jovović.