Četiri godine bez valorizacije Jasikovca

Skoro su četiri godine od kako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara proglasila za kulturno dobro od nacionalnog značaja Spomen-kompleks "Sloboda" na brdu Jasikovac iznad Berana.

Međutim, i pored brojnih obećanja, još uvijek se nije krenulo sa punom valorizacijom i neophodnom zaštitom ove jedinstvene parkovske površine ni uprkos tome što je prije dvije i po godine najavljeno da će se za sanaciju iz državne kase izdvojiti 300.000 EUR. Iz Polimskog muzeja su potvrdili da taj novac do danas nije stavljen u opticaj. Zajedno sa Opštinom Berane i prošle godine uzalud su aplicirali kod Ministarstva kulture i medija sredstva za izradu projekta uređenja kompleksa na Jasikovcu.

– Inicijativu za dobijanje statusa kulturnog dobra Spomen-kompleksa na Jasikovcu Uprava za zaštitu kulturnih dobara je uzela u razmatranje još 2013. godine. Nakon toga devet godina smo čekali da dobijemo to rješenje. Dodjelom statusa kulturnog dobra, država ima pravo i obavezu da vodi dalju brigu o ovom značajnom kompleksu koji je prilično nezaštićen. Kada je naša institucija u pitanju, odavno smo spremni da uđemo u projekat neophodnog uređenja i zaštite ovog kulturnog dobra. Međutim, potrebno je da se obezbijede značajna sredstva sa državnog nivoa kako bi, uz saglasnost nadležnih institucija, počelo uređenje spomenika i kompletnog prostora, odnosno park šume Jasikovac koja je obuhvaćena projektom. Nažalost, ta sredstva još nijesu obezbijeđena. No, ostaje da se nadamo da će se to ubrzo desiti i da će država konkretnim potezom ući u priču koja garantuje održivost ovog izuzetnog važnog prostora – kazala je u izjavi za Dan direktorica Polimskog muzeja Violeta Folić, podsjećajući da se radi o kompleksu koji zahvata površinu od 24 hektra.

Spomen-kompleks na Jasikovcu čine spomenik "Slobode" visok 18 metara. Djelo je poznatog arhitekte Bogdana Bogdanovića i predstavlja simbol borbe za oslobođenje koja se vodila u ovom kraju tokom Balkanskih, Prvog i Drugog svjetskog rata. Podignut je u drugoj polovini prošlog vijeka i to na mjestu gdje su 17. jula 1941. godine italijanski okupatori strijeljali beranske rodoljube. Spomenik na Jasikovcu je u obliku kupe i podsjeća na fišek ili zrno metka. Oko kupe je poređano četrdeset velikih blokova poliranog granita na kojima se nalaze natpisi i ornamenti. Tu je uklesano dvjesta pedeset kvadratnih metara ornamentike i ispisano 10.000 slova, koja govore o istoriji ovog kraja.

Iz lokalne uprave podsjećaju da spomen-kompleks Jasikovac podrazumijeva ne samo spomenik, već i urbanističko rješenje oko spomenika.

– Spomenik sam po sebi nije jedinica za sebe nego se sastoji iz više urbanističnih elemenata međusobno ukompovanih tako da predstavlja jednu urbanističku cjelinu. Sad moraju da se sprovedu određeni zakonski postupci. Na osnovu raspisanog konkursa mora se prvo pristupiti uređenje ne samo spomenika, nego uređenja i zaštite okruženja jer spomenik sam po sebi ne može da živi – kazali su iz lokalne uprave.

Uočena degradiranja kompleksa

Iz Polimskog muzeja su podsjetili da su njihove stručne ekipe ranije očistile sve partije spomenika na Jasikovcu – kupasti dio, četrdeset stećaka, hodne staze i amfiteatar. Međutim, i pored tih aktivnosti koje su obavaljene na sanaciji, poslednjih godina uočena su određena degradiranja u rubnim zonama pomenutog spomen-kompleksa. Kazali su da i to, između ostalog, ukazuje da se mora što prije pristupiti trajnoj zaštiti kompleksa na Jasikovcu.

– Prije svega spomen-kompleks na Jasikovcu nije ograđen, niti ima angažovanih lica koja bi brinula o zaštiti tamošnjih vrijednosti. Takođe, zub vremena je učinio svoje i spomenik iziskuje neophodnu sanaciju. Sve to ukazuje da što prije treba stvarati sve neophodne pretpostavke za adekvatnu valorizaciju i trajnu zaštitu ovog prirodnog i kulturnog dragulja u našem gradu – istakli su iz Polimskog muzeja.