NavMenu

Hyundai u krizi - borba za profit u doba neizvjesnosti

Izvor: RTS Četvrtak, 12.02.2026. 10:38
Komentari
Podeli
(Foto: hyundai.co.rs)
U Republici Koreji se već izvjesno vrijeme raspravlja o razlozima posrtanja i o budućnosti najvećeg domaćeg proizvođača vozila grupe Hyundai motor, koji u svom sastavu sadrži još jednu poznatu južnokorejsku fabriku - KIA.

Podaci iz kalendarske 2025. možda pružaju određene sugestije u vezi tih pitanja.

U Južnoj Koreji se već nekoliko godina sa zebnjom diskutuje o teškoćama u razvoju najvećeg domaćeg proizvođača automobila. Jer, mada je treći najveći proizvođač vozila na svijetu ostvario vrlo dobar nivo prodaje u prethodne dvije godine, one su za njega istovremeno bile kritične zbog problema sa kvalitetom proizvedenih automobila, gubljenja udjela na (domaćem) tržištu električnih vozila, pa i uvođenja Trampovih carina na južnokorejsku robu.


Savremeno doba - vrijeme brige

U 2024. godini Hjundai motor je prodao 4,14 miliona vozila i ostvario prihod od 122 mlrd USD, što je predstavljalo rast od 7,7% u odnosu na prethodnu godinu. I profit u 2024. je skočio otprilike toliko - 7,8%.

(Hjundai godišnje proda oko 4,1 milion vozila)

I u 2025. Hjundai, koji je osnovao Čang Džujun, sitni biznsimen porijeklom iz seljačke porodice sa sjevernog dijela Korejskog poluostrva, uspio je da nađe mušterije za čak 4,10 miliona svojih vozila.

Međutim, Hjundai je, slično neprikosnovenom vladaru svjetskog tržišta automobila japanskoj Tojoti, pored istraživanja vezanog za ravoj hibrida i vozila na čisto električni pogon, dosta uložio i u automobile sa gorivnom ćelijom.

Te investicije, međutim, do sada se nisu isplatile. Štaviše, koliko loše idu najilustrativnije pokazuje podatak da je sedan "nekso" sa gorivnom ćelijom u 2024. godini, zbog defekta (spontanih požara), prodat u samo dva primjerka, što je predstavljalo smanjenje od čak 99,4 % - najveći procentualni pad u ponor u istoriji automobilske industrije.

Kada je riječ o automobilima na električni pogon, iako je Hjundai bio među prvim proizvođačima na svijetu koji je krenuo u masovnu prodaju nekog električnog modela (još u 2016.), njega su u tom segmentu u međuvremenu pretekli i dosta iza sebe ostavili američka Tesla i kineski BYD.


Urušavanje kontrole kvaliteta

Posebno krupan problem je ono što južnokorejski kritičari zovu "urušavanjem kontrole kvaliteta" - u 2024. zbog kvarova je opozvano četiri miliona vozila prodatih pod markama Hjundai i KIA, od čega milion u SAD.

Naročito se ističe problem neispravnih kočnica, koji ostaje neriješen već sedmu godinu i zbog kojeg je izvršeno čak 17 opoziva (talasa povlačenja vozila iz upotrebe radi popravki i nadoknade štete).

(Foto: Ljiljana Tojagić)
Hjundai se zato suočava sa puno tužbi u kojima se traži obeštećenje, naročito u SAD, koje imaju razvijeniju kulturu parničenja, a kritičari prigovaraju da kompanija "umjesto liječenja uzroka, samo lijepi flastere i tretira simptome".

Kada se ovim problemima pridoda uvođenje novih carina u SAD, čiji plameni jezici u skladu sa zapaljivim temperamentom tamošnjeg predsjednika Donalda Trampa variraju od 25 do 15, pa opet nazad do 25 %, jasno je da uprkos dobrim prodajnim rezultatima pomenutim na početku teksta Hjundai.

Inače, ime ovog brenda (Hjundai) u prevodu znači "Savremeno doba", a sada prolazi kroz doba neizvjesnosti i briga.


Radnici bez viza u SAD

Utisku opadanja i lutanja u očima stručne javnosti doprinijela je i afera iz septembra prošle godine, kada je u novoj fabrici Hjundaija u Džordžiji, izgrađenoj na pritisak vlade u Vašingtonu i sa ciljem da se ublaže efekti Trampovih carina, uhapšeno preko 300 južnokorejskih radnika zbog toga što nisu imali odgovarajuće vize.

U južnokorejskoj štampi u top vrijeme uglavnom se moglo vidjeti mišljenje da je taj postupak američkih vlasti bio prenagljen i pretjeran.

Tvrdilo se da su radnici Hjundaija i izvođača koje je uposlio da postave proizvodne linije u tom postrojenju vrijednom čak 7,6 mlrd USD, zbog suviše restriktivnih promjena u viznom režimu koje je nova Trampova vlada uvela sa jedne, i njenih pritisaka da se investicija što prije realizuje sa druge, bili prisiljeni da se na rad u Džordžiju upute sa turističkim i drugim neadekvatnim vizama koje je lakše dobiti.

Sada se, međutim, mogu čuti i zamjerke da je kompanija morala da se bolje pripremi i svoje ljudstvo zaštiti od šikaniranja - Južnokorejski radnici uhapšeni su u "filmskoj" akciji koju su obavili pripadnici imigracione službe naoružani dugim cijevima u oklopljenim vozilima i potom, prilikom repatriacije, bili lisicama prikovani za sjedišta aviona koji su ih prevozili "kao da su teroristi".


Nasljedstvo i složena struktura kočnice razvoja

Poznavaoci prilika u Hjundaiju navedene greške u strategiji, propuste u organizaciji i kašnjenja u prilagođavanju novonastalim uslovima uglavnom pripisuju unutrašnjim problemima vezanim za nasleđivanje i okoštaloj vlasničkoj strukturi te poslovne grupe.

(Foto: The Punisher/Unsplash)
Naime, dovitljivi osnivač Hjundaija Čang Džujun, koji se prije nego što je osnovao radionicu za opravku automobila koja je 1947. konačno prerasla u mašinsko preduzeće sa 70 radnika bavio dostavom i prodajom pirinča, imao je čak osam sinova.

Dva su preminula u ranoj mladosti, pa je Džujunova imperija, koja se u međuvremenu osim automobilske proširila i na elektronsku industriju, brodogradnju, proizvodnju čelika i finansije, nakon njegove smrti podijeljena na šest djelova, od kojih je fabrika automobila Hjundai motor pripala najstarijem sinu Mongkuu.

On je 2020. otišao u penziju i upravljanje prepustio svom nasljedniku Eisunu, koji je u 2022. grupu podigao sa petog na treće mjesto najprodavanijih proizvođača vozila na svijetu.


Do vlasništva porez od 1,73 mlrd USD

Međutim, da bi Eisun zvanično postao vlasnikom očevog udjela, mora da plati porez na nasljedstvo, koji, tvrde južnokorejski novinari, u njegovom slučaju iznosi čak 1,73 mlrd USD.

Upravo je pitanje kako prikupiti dovoljno keša da se isplati ta suma problem koji poslednjih godina jako opterećuje "Hjundai motor", jer ni otac ni sin zapravo ne posjeduju dovoljno velik vlasnički udio da bi nakon što likvidiraju i u novac pretvore dionice vrijedne 1,73 mlrd USD mogli da ostanu relevantni činioci.

Ovo zato što grupa Hjundai motor ima složenu vlasničku strukturu, u kojoj svaka članica grupe ima vlasnički udio u svim drugim članicama - ta struktura, u kojoj i mali vlasnički udjeli daju veliku moć u odlučivanju, stvorena je, tvrde stručnjaci, da bi se održala kontrola osnivača porodice Čung nad cijelim sistemom.

Ona, međutim, onemogućuje značajniju prodaju dionica, odnosno, izvlačenje novca potrebnog za plaćanje poreza na nasljedstvo, pa je rukovodstvo grupe poslednjih godina bila obuzeto pitanjem kako bi moglo da brzo dođe do veće svote novca za trošenje.


Ulaganje u Boston dajnemiks

Zato je, umjesto na dublje bavljenje pitanjima vezanim za praćenje najnovijih trendova u razvoju automobila i odlučno rješavanje problema defekata i opoziva, puno energije i vremena trošila na traženje destinacija za ulaganje - perspektivnih firmi iz drugih oblasti (robotika), koje bi mogle brzo da oplode uloženi kapital i povrate investicije.

(Foto: Nataliya Hora/shutterstock.com)
Tako je Hjundai motor uložio u poznatu američku kompaniju Boston dajnemiks, koja je proteklih godina važila za jednog od najperspektivnijih proizvođača tih mašina i koja, vjeruje se, ima ugovore sa američkom vojskom, zbog čega se od nje očekivalo da će, kada izađe na berzu u Njujorku, dostići vrijednost od oko 4,8 mlrd USD.

Listiranje na berzi, tvrde južnokorejski novinari, je trebalo da porodici Čung omogući da potom skuplje proda svoj udio i stekne keš potreban za isplatu poreza na nasljedstvo.

Međutim, Boston dajnemiks nije uspio da izađe na berzu i njegova sposobnost da generiše novac (bar za sada) je skromna, pa u grupi Hjundai motor i dalje lome zube na tvrdom poreskom orahu.

Osim toga, složena vlasnička struktura i uopšte prilično otežava odlučivanje o tekućim pitanjima i pravcima razvoja jer je potrebna saglasnost tri upravna odbora.

Zbog toga, tvrde južnokorejski mediji, odluke koje konkurentska preduzeća donesu za nekoliko nedelja u "Hjundai motoru" zahtijevaju nekoliko mjeseci, pa i godina.

Hjundai je preuzeo korporaciju KIA još 1998.godine, kada je ovaj usljed azijske finansijske krize priprijetio bankrot.


Tračak nade za treće u svijetu

Ipak, uprkos mračnim prognozama, novoobjavljeni poslovni rezultati iz 2025. sugeriše da nije sve crno. Uprkos problemu sa opozivima vozila i kašnjenju u osvajanju tržišta električnih automobila, grupa Hjundai motor je u 2025. prodala više od 4 miliona vozila širom planete, čime je zadržala titulu trećeg najuspješnijeg proizvođača vozila svijeta.

Štaviše, uprkos problemu Trampovih tarifa i tužbi u vezi kvaliteta, Hjundai je u SAD uspio da obezbijedi ključeve svojih automobila za 984.000 novih mušterija.

Kada se tome dodaju Kanada i Meksiko, prodaja Hjundai motora u Sjevernoj Americi iznosi 1,19 miliona jedinica.

Kada je riječ o automobilima na čisto električni pogon, prodaja je skočila za čak 17 % (269 hiljada komada), a i vozila sa gorivnom ćelijom su se odlijepila sa dna - južnokorejski gigant je prošle godine udomio nešto više od 7.000 četvorotočkaša tog tipa (poređenja radi, moćna Tojota je u 2024. prodala samo 1.778 automobila te vrste).

Rukovodstvo Hjundaija, čini se, s optimizmom gleda u budućnost, jer ono ima ambiciozan plan da do 2030. godišnju prodaju podigne na pet i po miliona vozila.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.