Stabilizacija javnog duga do 2028. godine

Bruto javni dug bi u ovoj godini trebalo da dostigne vrhunac od 5,94 mlrd EUR ili 69,4% bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok će neto iznositi znatno nižih 58,8%, navodi se u Programu ekonomskih reformi do 2028. godine.

Projekcije za 2028. godinu predviđaju stabilizaciju javnog duga na 63,8% BDP-a, dok će neto iznositi 61,7%, prenosi portal RTCG.

Prema novom Programu ekonomskih reformi za period od ove do 2028. godine, Crna Gora ulazi u fazu intenzivnog, ali kontrolisanog upravljanja javnim finansijama. Ključne projekcije ukazuju na to da će država, uprkos nominalnom rastu duga, zadržati fiskalnu stabilnost primjenom "zlatnog pravila" - zaduživanja isključivo za otplate starih dugova i investiranje u strateške infrastrukturne projekte.

Analiza osnovnog scenarija pokazuje da će javni dug u prošloj godini iznositi 5,23 milijarde ili 64,3% BDP-a. Međutim, pažnju privlači projektovani skok u ovoj godini, kada se očekuje da će bruto javni dug dostići svoj vrhunac od 5,94 milijarde ili 69,4% BDP-a.

Iz Ministarstva finansija su objasnili da taj rast nije znak nekontrolisane potrošnje, već strateški manevar. Naime, država planira da u ovoj godini akumulira značajne depozite u iznosu od 906,6 mil EUR kako bi unaprijed obezbijedila sredstva za veliku otplatu duga koja dospijeva naredne godine, a koja uključuje euroobveznice od 750 mil EUR.

- Za realniju sliku stanja finansija, izvori naglašavaju važnost neto javnog duga (dug umanjen za depozite). Dok bruto dug raste, neto će u ovoj godini iznositi znatno nižih 58,8% BDP-a. Projekcije za 2028. godinu predviđaju da će se javni dug stabilizovati na 63,8% BDP-a (nominalno 5,98 milijardi), dok će neto iznositi 61,7% BDP-a - navodi se u Programu objavljenom na sajtu Vlade.

Jedan od temelja ekonomske politike u ovom periodu je usmjerenost na razvoj. Planirano je da se država u prosjeku zadužuje oko 350 mil EUR godišnje isključivo za kapitalne, infrastrukturne i razvojne projekte. Među strateškim prioritetima izdvajaju se izgradnja druge dionice auto-puta Bar–Boljare, od Andrijevice do Mateševa, i rekonstrukcija željeznice.

- Tu su i javne usluge, odnosno ulaganja u obrazovanje, zdravstvo (izgradnja bolnica u Pljevljima i Podgorici) i digitalnu infrastrukturu, kao i projekti zaštite životne sredine i modernizacija odbrane - dodaje se u dokumentu.

Država nastavlja sa aktivnim upravljanjem rizicima, uključujući hedžing aranžmane za zaštitu od valutnog rizika, posebno kod duga u dolarima za auto-put, čime je učešće eura u ukupnom dugu dovedeno na visokih 99,7 odsto.

- Takav fiskalni okvir ima jasan cilj: ubrzanje ekonomske konvergencije i ispunjavanje obaveza za punopravno članstvo u EU do 2028. godine. Vlada poručuje da se sve tekuće obaveze pokrivaju iz tekućih prihoda, što potvrđuje ostvareni suficit tekuće potrošnje i snažnu fiskalnu disciplinu - navodi se u dokumentu.