Kreativna Ložionica, 5G, prodaja SBB, iz Azotare u Data centar - RETROSPEKTIVA 2025, investicije u oblasti TELEKOMINIKACIJA i IT u Srbiji

Možda, dakle, ne možemo da se hvalimo građevinskim uspjesima nekadašnjih građevinskih giganata, ali zato su na mjesečnom, a povremeno i nedeljnom nivou u minuloj godini pristizali izvještaji i vijesti o uspjesima u drugoj niši industrije - izvozu IKT usluga, uspjehu srpskih startapa, investicijama u razvoj data centara i NTP-ova.

Zato i ne čudi što su veoma bili čitani tekstovi upravo iz ove oblasti, ne samo kada je riječ o izvozu i startapovima, nego i što se tiče i tektonskih promjena na polju telekomunikacija u Srbiji u 2025, a prije svega onih koje se odnose na uvođenje 5G mreže, prodaje SBB-a, najavu dolaska Starlinka i na Balkan.

Vijest s početka 2025. da bi u toku godine (sada već uveliko minule) Starlink Ilona Maska mogao da profunkcioniše i u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori izazvala je ogromno interesovanje, iako ni blizu nije bilo jasno kada bi to okvirno zaista moglo da se dogodi i pod kojim uslovima. Da li zbog toga što je u ovoj vijesti bila i informacija da će se, kada dođe ovaj satelitski internet, od toga ovajditi i ruralne oblasti, koje novine po nepisanom pravilu zaobilaze godinama pa i decenijama ili zbog tematike koja je iznova dala dovoljno povoda za razvijanje teorija zavera, ali ova tema samouvjereno se zakucala za vrh liste onih iz oblasti IT i telekomunikacija.

I tako, dok se sam tekst bavio uslovima koji treba da budu ispunjeni kako bi i na našem prostoru zaživio Starlink, istovremeno naši komentatori bavili su se time kako on (Starlink uz gazdu mu Ilona Maska) otvara put za špijuniranje, ali i kako od njega, kao i od Tesla automobila ljeba nema, jer će se poput Tesla vozila, kako reče jedan komentator, i on ugasiti čim mu se ne svidi nešto što kažemo. Sa druge strane bilo je i onih koji su konstatovali da kao i u svemu drugom i sa Starlinkom kasnimo za svijetom, ali tek po neki komentator uočio je ono što je i jedno od glavnih pitanja - sve i da sutra dođe Starlik pitanje je kolika bi bila potražnja za njim s obzirom na najavljenu mu cijenu. Naročito u zemlji gdje se internet paketi novim korisnicima nude kao akcijska roba u marketima - tri za jedan, šest za jedan...

Tektonska promjena na kablovskom podneblju Srbije, o kojoj se prilično dugo šuškalo, konačno se dogodila 2025. prodajom kablovskog operatera SBB, najvećem konkurentu državnom kablovskom operateru. I dok su se još slegali utisci u vezi sa time, dok su se analizirale promene u okviru ovih kablovskih mreža, novi raspored kanala, gašenje pojedinih kao što je čuveni Sportklub i slično, United Group RS imenovao je Vladicu Tintora za direktora i zakonskog zastupnika. Ova vijest možda ne bi toliko dospjela u fokus da se nedeljama unazad nije iščekivala i definitivna potvrda o tome ko će biti nova lica i imena u okviru promjena posle jedne od najvažnijih transakcija u ovoj oblasti u Srbiji.

Uz građevinsku, decenijama je industrijsku okosnicu Srbije činila i hemijska. Nije da je i dalje nemamo, ali i ona polako teren, i figurativno i bukvalno, ustupa onim savremenijim, golim okom manje vidljivijim industrijama. Pančevo je mjesecima bio u vrhu vijesti zbog neizvjesnosti oko daljeg rada Rafinerije, ali je ipak prilično odjeknula jedna druga vijest iz hemijskog atara pančevakog, a to je bila ona da će lokacija HIP Azotare u Pančevu biti prenamijenjena u data lokaciju. To je obznanjeno ljetos kada su objavljene izmjene i dopune Plana generalne regulacije Celina 8 Petrohemija, Azotara i Rafinerija, a kojim je predviđeno uklanjanje gotovo svih postojećih proizvodnih i skladišnih kapaciteta iz vremena hemijske industrije, dok će manji broj infrastrukturnih sistema ostati u funkciji i biti uklopljen u buduću namjenu prostora, prije svega upravo pomenutih data centra. Taj plan predvidio je podizanje više objekata u okviru zatvorenog i ograđenog sistema, uključujući glavni objekat data centra, tehničke i pomoćne zgrade, kao i prateće energetske i rashladne kapacitete.

U godini za nama gotovo da prethodna izdanja Službenog glasnika nisu stizala pošteno "da se ohlade", a već su pristizala nova sa dodatnom listom preduzeća čija se forma mijenja iz JP u doo. I dok su građani naklonjeni duhu prošlih vremena čekali da im u poštansko sanduče stigne novogodišnja čestitka, na adresu Pošte Srbije pred kraj 2025. stigla je odluka Vlade o transformaciji i ovog preduzeća iz JP u doo. Uz Poštu, u toj turi promijenjena je na isti način forma i preduzeća Emisiona tehnika i veze. Iako je u odluci navedeno da imovina i obaveze ovih preduzeća ostaju isti, a da će osnovni kapital dosadašnjih javnih preduzeća biti konvertovan u udjele u društvu s ograničenom odgovornošću, čitaoci vrlo zainteresovani za ovu temu nisu bili baš takvog stava. Pitali su se koja je poenta te izmjene ako "sve ostaje isto", ocijenivši ukratko da je to što se radi ovim preduzećima čerupanje, pljačka i - Lopovluk!

Čekajući Starlink, građani Srbije dočekali su drugog virtuelnog gosta koji će se tek odomaćiti na ovim prostorima - 5G mrežu. U susret zvaničnom uspostavljanju 5G mreže na našoj teritoriji, minule jeseni generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić najavio je potpisivanje aranžmana sa američkom Eksim bankom za finansiranje 5G mreže u Srbiji. On je tada naglasio da su i evropske i američke finansijske institucije spremne su da Telekomu pomognu u razvoju 5G mreže, a njihov cilj je da ona postane funkcionalna u decembru. Generalni direktor kompanije je rekao da je postavljena osnova infrastrukture koja će omogućiti da korisnici odmah vide 5G u velikim gradovima, čim se dobije dozvola, ljudi će videti 5G na svom telefonu. U međuvremenu je 5G stigao u Srbiju, a ono što su mnogi korisnici u prethodnim sedmicama od njegovog uspostavljanja osjetili kao nuspojave su prekidi telefonskih veza i smetnje na dijelu televizijskih kanala.

Kao što je suprotno logici nekadašnja Glavna željeznička stanica u Beogradu umjesto u Željeznički počela da se transformiše u Istorijski muzej, jednako tako ni nekadašnja ložionica nije transformisana u prostr koji neguje i baštini željezničku tradiciju Srbije nego u Ložionicu - "pokretač kreativnosti i inovacija", kako joj stoji u zvaničnom opisu. Na tom prostoru koji je zvanično, posle rekonstrukcije i modernizacije pušten u rad u oktobru, useljena je i Kuća eUprave. Puštanje u rad ovog prostora nadležni su opisivali kao mjesto gdje će se sa privredom i startap zajednicom, a uz podršku stručnjaka iz oblasti nauke i tehnologije, dalje raditi na novim IT rješenjima, i mjesto gdje će biti formirani AI distrikt, Cyber distrikt, Open data hub, kao i Digital distrikt. Sa druge strane čitaoci našeg portala bili su vrlo polarizovani - dok su jedni u nebesa dizali i blagosiljali onog ko se sjetio da taj prostor sredi i prenamjenuje u ove svrhe, drugi su im uzvraćali da se u vezi sa L(l)ožionicom previše lože ne znajući ni sami čemu će taj prostor zaista služiti.

Izdvojila je država silne novce za Ložionicu, ali zadužila se država u godini za nama i za ono što gotovo hljeb nasušni za državnu kasu - poreze, tačnije modernizaciju ove oblasti. Naime, ljetos je Svjetska banka odobrila Projekat modernizacije poreske administracije, obezbijedivši Srbiji dodatnih 27,25 mil EUR (30 mil USD) za reforme osmišljene da poboljšaju efikasnost naplate poreza i smanje opterećenje poštovanja propisa za poreske obveznike. Kako je tada najavljeno, projekat će između ostalog uvesti i nekoliko pobošljanja, kao što je lični e-portal za pojednostavljivanje poštovanja poreskih propisa i bolji uvid u obrasce utaje poreza.

Kada se u poslednje dvije godine pomene Surčin prva asocijacija na njega uz aerodrom je i EXPO kompleks i Nacionalni stadion. Ali, sem države, koja razvija ovaj "nacionalni" projekat, potencijal Surčina kao privredne i poslovne zone sve više, očigledno prepoznaju, i drugi. To je, konkretno, slučaj sa Bexexpress-om iz Šapca koji baš u Surčinu planira gradnju centra brze pošte. To je poručio rani javni uvid za potrebe izrade PDR dijela privredne zone uz obilaznu teretnu željezničku prugu na teritoriji ove opštine. U planu je izgradnja skladišnih kapaciteta, pratećih objekata, manipulativnih i saobraćajnih površina, a u skladu sa potencijalima predmetnog prostora i potrebama vezanim za tehnologiju rada preduzeća.

9. United Group Chapter 1