Srpsko zlato i tuđinski pijuci, part 2 - RETROSPEKTIVA 2025, investicije u INDUSTRIJU i RUDARSTVO
Izvor: eKapija
Srijeda, 28.01.2026.
16:43
Srijeda, 28.01.2026.
16:43
(Foto: Kier in Sight Archives/Unsplash)
Pokušali smo sa radnim naslovom "Šta se ono na Bobiji sjaji" i, mada postoji verzija sa pop-Đujićem, popularna među srpskim dinarskim elementom u SAD, možebiti da je poznatija ona sa nelegalnim, velikim 27. slovom abecede, pa smo, u opasnosti da budemo oglašeni Antom - kao što je Dinko proglašen Dinkom - odustali.
Australijska rudarska kompanija Middle Island Resources je u septembu prošle godine, preuzevši firmu Konstantin Resources, takođe iz Australije, postala vlasnik ni manje ni više nego 14 licenci za istraživanje ruda u Srbiji, na čak 62.000 hektara, što je više nego što ijedna druga kompanija ima u našoj zemlji! Bum! Ova vijest, koju je srpskoj javnosti ekskluzivno prenijela eKapija, već je bila dovoljna da ponovo zapali sveti plamen antirudarstva u Srbiji koji tek što je donekle zgasnuo nakon vijesti iz 2024. o dolasku australijskih kopača zlata na Rogoznu.
Jedna se, dakle, vijest izdvojila, posebno na sebe obrativši pažnju ne samo čitalaca eKapije, već i čitave javnosti. Ili poštenije, izazvavši bijes. Tema koja je inspirisala naslov ovogodišnje retrospektive podigla je na noge ekološke lokal-patriotske zaštitare i tastatura-komentatore kao rijetko koja do sada.
Kod nas je toliko pobudila interesovanje da je po čitanosti prešišala sve ostale tekstove i u svim drugim oblastima, pokazavši još jednom široki uticaj rudarskih tema na srpsko društvo i ekonomiju, ili korporativnim jezikom rečeno, across sectors and society.
Da vas ne držimo više u neizvjesnosti (Ta-na-na-na!) ovo je najsjajnija zvijezda eKapije u 2025 i naš najčitaniji tekst u obasti industrije, kopanja i prerade iskopanog i šire, a za njom slijedi i prestalih TOP devet vesti iz oblasti industrije na portalu eKapija u 2005. godini:
1. Australijanci će izbušiti 62.000 hektara u Srbiji, a prvo planinu Bobiju
Australijska rudarska kompanija Middle Island Resources je u septembu prošle godine, preuzevši firmu Konstantin Resources, takođe iz Australije, postala vlasnik ni manje ni više nego 14 licenci za istraživanje ruda u Srbiji, na čak 62.000 hektara, što je više nego što ijedna druga kompanija ima u našoj zemlji! Bum! Ova vijest, koju je srpskoj javnosti ekskluzivno prenijela eKapija, već je bila dovoljna da ponovo zapali sveti plamen antirudarstva u Srbiji koji tek što je donekle zgasnuo nakon vijesti iz 2024. o dolasku australijskih kopača zlata na Rogoznu.
A onda – tras! Slijedi informacija da će Australijanci, od svih kupljenih licenci za kopanje, najprije da kopaju na Bobiji, skrivenom dragulju Zapadne Srbije nadomak Ljubovije, "na samo 100 kilometara od Beograda", i to je bila kap koja je prelila čašu.
Nekadašnji rudnik barita na Bobiji (Foto: eKapija / Aleksandra Kekić)
Još kada su saopštili, čini se sve trljajući ruke, da tamo, na Bobiji, zlato bukvalno viri sa površine nekadašnjeg rudnika barita, koji mi nismo pijucima takli još od Titovog vremena, odijum javnosti prema kopačima, vlastima, kengurima, Sasima, pa čak i eKapiji kao glasniku - jer bolje je, valjda, ne znati - porastao je do neslućenih visina. Esencijalna poruka gomile komentara koje smo dobili na ovu vijest mogla bi da se sažme u: "Sprem’te se, Srbi, ovi se ne šale...".
2. Kineski "soft opening" u Rumi
Na drugom mjestu naše čuvene liste, isto tako čuveni Kinezi. Njihove investicije uvijek su rado čitane, a ovog puta, kineska kompanija Haitian, najveći svjetski proizvođač mašina za brizganje plastike pod pritiskom, saopštila je krajem novembra da je u Rumi započela probni rad.
Fabrika u Rumi (Foto: Haitian International)
Za zaposlene i bliske partnere kompanija je održala interni "Open House" čime je obilježeno probno otvaranje fabrike (tzv "soft opening), a ta vijest je, među mnogobrojnim najavljenim kineskim automobilskim investicijama u Srbiju, iz nekog razloga pobudila najveću pažnju čitalaca eKapije. Možda zbog najave zapošljavanja inženjera, ili pak zbog informacije da će, pored proizvodnje mašina, Haitian Serbia biti i centralni hab za isporuku rezervnih djelova evropskom tržištu.
3. i 4. Kad je Kumho otišao i prije nego što je došao
Treće mjesto zauzela je vijest da je južnokorejski gumarski gigant Kumho, riješio da zaobiđe Srbiju. Paradoksalno, kada smo objavili inicjalnu vijest o tome da drugi najjači proizvođač automobilskih guma u Južnoj Koreji razmatra Srbiju kao lokaciju za svoju prvu evropsku fabriku vrijednu više od 700 mil USD, to ni uopla nije izazvalo pažnju čitalaca kao vijest da je za gradnju ipak izabrao Poljsku.
I kao što su se na prvu vest nizali komentari poput "šta će nam još jedna fabrika guma da nas zagađuje" i "trebaju li Srbiji te prljave tehnologije", u komentarima na drugu vijest provijavao je i izvjesni žal za izgubljenom investicijom, uz već poslovično vajkanje da je "Poljska, naravno, za Srbiju Švajcarska".
(Foto: Bill Ragan/shutterstock.com)
A da li će onda biti iznenađenje ako vam kažemo da je Kumhoov nedolazak u Srbiju i na 4. poziciji naše liste? Riječ je o prethodnoj vijesti da plan o gradnji evropske fabrike gubi zamah zbog požara u njihovoj matičnoj fabrici u Južnoj Koreji, na šta nam je većina komentarisala sa "hvala bogu, i ove gumare koji su već tu bi trebalo da otjeramo".
Da li se "svijetu", ili samo Srbima ne može ugoditi, zaključite sami.5. Rogozna - stara priča, nova otkrića
Na 5. mjestu, eto nama starih znanaca – Australijanaca koji nam "rovare" po Rogozni. Njih treba tužiti kralju Čarlsu, jer - mnogo naroda to ne zna - on je zapravo i njihov kralj. Nako što su 2024. bili najčitanije štivo na eKapiji, i sada se vraćaju u velikom stilu. Na planini kod Novog Pazara otkrili su pojas zlata i cinka dug skoro tri četvrtine kilometra. Pronađen je u novembru pojas od 702,5 metara neprekidne mineralizacije na ležištu Gradina, uz jednako impresivan rezultat od 365 metara u drugoj bušotini.
Njihovo rukovodstvo saopštilo je da bušenje na našoj Rogozni daje sve bolje rezultate i, uz raniju ocjenu da "tamo ima zlata za pola Evrope", to bješe dovoljan "prst u oko" delu srpske javnosti antirudarski nastrojenom - većinskoj Srbiji, takoreći - da nam u komentarima ponovo "saspe" sve što misli o ovom pohodu kraljevskih kengura na srpsko blago. Australijanci ne mogu da se načude, a ni mi, izgleda.
6. "Hoćemo li dozvoliti, RODE, da nam očerupaju našu zlatku koku?"
A da ne bi neko zaključio da na naše zlato kidišu baš isključivo Australijanci, pobrinula se naša vijest koja se našla na 6. poziciji ove liste, a tiče se kanadske investicije Čoka Rakita. Srpska zlatna koka u rukama Kanađana, tačnije kompanije DPM Metals (ranije Dundee Precious Metals), a koja će prema procjenama biti najveća u regionu, vrijedna čak 2,2 mlrd USD, nije mogla da prođe nezapaženo.
(Foto: Africa Studio/shutterstock)
Uz prvobitnu informaciju da Kanađani kod Žagubice planiraju da nam iskopaju 41 tonu zlata, još više je odjeknula među našom čitalačkom publikom potonja vijest da su korak bliže realizaciji te "narodne pljačke", budući da se radi prostorni plan rudnog ležišta Čoka Rakita.
7. "A fabrike?!"
Na 7. mjestu, najzad i jedna beogradska vijest. Da malo odmorimo od rudarenja, fokus su čitaoci stavili na "gradnju bazena i terena umjesto privrednih zona". Lokacija – opština Rakovica, predmet – gradnja sportsko rekreativnog kompleksa, i to na mjestu prethodno planiranom da se "nešto pametno gradi i radi".
"Gdje su fabrike", "Samo nam još jedan sportski centar fali" i slična javna mnenija, napunila su nam vrlo brzo sekciju za komentare na ovu vijest.
8. U međuvremenu, na Bobiji...
I... da se vratimo opet, kome drugom, nego našim rudarima. Dugo ih nije bilo... Osma pozicija naše liste vodi nas ponovo na Bobiju. A tamo, Australijaci već počeli da buše!
Pa još kad rekoše da im je "zadovoljstvo što započinju prvo bušenje na Bobiji, jednom od ključnih projekata iz srpskog portfolija, koje je slabo istraženo ležište visokog sadržaja zlata", pa ga i uporediše sa rudnikom Vareš u BiH koji vrijedi 1,25 mlrd USD, šta da vam kažemo dalje... Pročitajte i sami prvo vijest, pa onda i komentare o odbrani "male Srbije od eksploatatora iz onolike Australije"...
9. "Sve rasprodaše"
Pretposlednje mjesto pripalo je vijesti da je mađarska državna elektroenergetska kompanija MVM Zrt preuzela većinski udio u dvijema vodećim srpskim energetskim građevinskim kompanijama, Energotehnika Južna Bačka i Elektromontaža Kraljevo.
(Foto: Paolo Diani/shutterstock.com)
"Kuku nama i lele, sve nam uzeše!", sručila se odmah lavina.
Riječ je o kompanijama koje već duže vrijeme nisu u rukama države Srbije, ali ta činjenica nije nimalo pomogla da se komentatorska lavina o "rasprodaji strateških državnih kompanija" zaustavi.
10. Za kraj, malo OIE
Na poslednjem, 10. mjestu, čitaoce je najzad zainteresovala i vijest iz oblasti obnovljvih izvora energije. Tekst iz avgusta govori o tome da rumunska državna elektroprivreda Hidroelectrica planira da u roku od dvije godine uz hidroelektranu Đerdap 2 postavi baterijski sistem od 64 megavata, koji će moći da uskladišti do 256 megavat-sati električne energije.
Srbija i Rumunija su, naime, zajedno izgradile obje hidroelektrane u sistemu Đerdap, te im pripada po pola kapaciteta, a Srbija s druge strane razrađuje drugačije rješenje za skladištenje energije - na desnoj strani Dunava uzvodno planira reverzibilnu hidroelektranu Đerdap 3.

B. P.
Tagovi:
Middle Island Resources
Kumho
Haitian Ruma
DPM Metals
Dundee Pecious Metals
MVM Zrt Mađarska
Energotehnika Južna Bačka
Elektromontaža Kraljevo
Strickland Metals
Hidroelectrica Rumunija
Bobija
Rogozna
RHE Đerdap 3
istraživanje zlata
cinka i bakra u Srbiji
kopanje zlata
licence za istraživanje metala
proizvodnja guma
baterijski sistem za skladištenje struje
sportsko rekreativni centar u Rakovici gradnja
privredne zone
retrospektiva industrija 2025
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora