Godina velikih projekata, sporih pomaka i poljuljanog povjerenja - Retrospektiva 2025, investicije u SAOBRAĆAJ u BiH

Projekat izgradnje tunela Prenj obilježio je 2025. godinu kao najznačajniji i najkompleksniji saobraćajni poduhvat u Bosni i Hercegovini. Riječ je o ključnoj dionici Koridora Vc (Ovčari – Tunel Prenj – Mostar sjever), koja ima presudan značaj za povezivanje Sarajeva i Mostara, ali i za ukupnu integraciju BiH u evropsku saobraćajnu mrežu.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u junu 2025. godine objavila je uži izbor kandidata za pružanje konsultantskih usluga nadzora nad izgradnjom tunela. Među kompanijama koje su ušle u završnu fazu izbora našli su se konzorciji i firme iz Turske, Italije, Švicarske, Austrije, Južne Koreje i Holandije, što dodatno potvrđuje međunarodni značaj i tehničku zahtjevnost projekta. Konačni izvođač nadzora biće izabran nakon druge faze postupka, na osnovu tehničke i finansijske evaluacije ponuda.

Tunel Prenj, koji će biti najduži tunel u Bosni i Hercegovini, deveti u Evropi i trideseti u svijetu, gradit će se prema FIDIC standardima i u skladu s važećim EU sigurnosnim direktivama. Projektom je predviđena izgradnja dvije tunelske cijevi sa po dvije saobraćajne trake, uz jednosmjerni saobraćaj u svakom pravcu. Poseban izazov predstavljaju složeni geološki uslovi masiva Prenja, koje i same Autoceste FBiH navode kao jedan od najvećih rizika tokom realizacije.

Tokom ljeta 2025. godine JP Autoceste Federacije BiH pokrenule su i postupke sporazumnog pribavljanja nekretnina na području grada Konjica, u katastarskoj općini Bijela, kako bi se riješili imovinsko-pravni odnosi neophodni za početak radova dionice tunela Prenj. Vlasnici nekretnina pozvani su na mirno rješenje, uz jasno naznačenu mogućnost pokretanja eksproprijacije u slučaju nepostizanja dogovora.

Izgradnjom tunela Prenj dužina puta između Sarajeva i Mostara bit će skraćena za oko 31 kilometar, a vrijeme putovanja na jug zemlje smanjeno na manje od jednog sata. Upravo zbog kombinacije strateškog značaja, finansijske vrijednosti, tehničke složenosti i dugogodišnje pripreme, tunel Prenj se u 2025. godini nametnuo kao simbol najvećih infrastrukturnih ambicija, ali i izazova saobraćajnog sektora u BiH.

Dionica autoputa Mostar sjever – Mostar jug, dužine 14,2 kilometra, tokom 2025. godine bila je jedan od najvažnijih, ali i najproblematičnijih saobraćajnih projekata na Koridoru Vc. Krajem godine JP Autoceste FBiH podnijele su Federalnom ministarstvu okoliša i turizma zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na okoliš, čime je projekat formalno nastavljen u administrativnom smislu.

Trasa prolazi kroz više naselja na području Mostara i njegove okoline, u neposrednoj blizini Aerodroma Mostar, te je podijeljena u četiri sekcije. Projektom su predviđeni brojni tuneli i mostovi, uključujući tunel Livač, kako bi se izbjegla eksproprijacija vojne imovine i omogućio siguran prolaz autoputa kroz osjetljivo urbano područje.

Vlada Federacije BiH je još 2022. godine utvrdila javni interes za izgradnju ove dionice i pokrenula postupke eksproprijacije, a u martu 2025. potpisan je ugovor o nadzoru radova i tehničkoj asistenciji vrijedan više od 8 miliona eura, finansiran sredstvima EBRD-a, što je ukazivalo na visoku spremnost projekta za realizaciju.

Međutim, u septembru 2025. izgradnja je zaustavljena na dijelu koji prolazi kroz kasarnu Oružanih snaga BiH i vojni aerodrom Ortiješ, nakon što Predsjedništvo BiH nije dalo saglasnost za ustupanje zemljišta. Uprkos saglasnostima Ministarstva odbrane BiH, institucionalna blokada onemogućila je nastavak radova.

U novembru je zamjenik ministra odbrane BiH zatražio intervenciju visokog predstavnika, upozorivši da se blokadom krše međunarodne obaveze BiH. Istovremeno, zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na okoliš stavljen je na javni uvid, ali je projekat kraj 2025. dočekao bez realnog pomaka na terenu.

Dionica Mostar sjever – Mostar jug ostala je primjer kako u BiH čak i tehnički spremni infrastrukturni projekti mogu biti zaustavljeni zbog institucionalnih i političkih prepreka.

Banjalučka obilaznica je infrastrukturni projekat o kojem se govori više od decenije, a tokom 2025. godine zabilježen je konkretan administrativni pomak. Kako je početkom 2025. istakao v.d. direktora Autoputeva RS Nedeljko Ćorić, do sada je završena projektno-tehnička dokumentacija, dok će dalja dinamika realizacije zavisiti od obezbjeđenja finansijskih sredstava. Procijenjena vrijednost projekta iznosi oko 200 miliona KM, a interesovanje potencijalnih investitora, prema njegovim riječima, već postoji.

U februaru 2025. Autoputevi RS raspisali su tender za izradu plana parcelacije i urbanističko-tehničkih uslova za trasu obilaznice, vrijedan 250.000 KM bez PDV-a.

Obilaznica je dio budućeg autoputa Gradiška – Banjaluka – Mrkonjić Grad – Miliništa i proteže se od Glamočana do petlje Banjaluka Jug u dužini od oko 16,5 kilometara. Projekat uključuje i dodatnu veznu saobraćajnicu dugu oko 3,8 kilometara, koja će povezati autoputsku petlju Banjaluka Jug sa Zapadnim tranzitom i Kozarskom ulicom.

Cilj projekta je rasterećenje urbane zone Banjaluke od tranzitnog saobraćaja i poboljšanje protočnosti na jednoj od najopterećenijih saobraćajnih osi u gradu, što ovu obilaznicu čini jednim od strateški najvažnijih saobraćajnih zahvata u Republici Srpskoj.

Projekat izgradnje brze ceste koja će povezati Bihać, Cazin, Veliku Kladušu i granicu s Republikom Hrvatskom tokom 2025. godine ušao je u novu fazu. JP Autoceste FBiH objavile su u julu javni oglas za sporazumno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na području grada Cazina, u katastarskim općinama Pjanići, Begova Kafana i Mutnik.

Vlasnici nekretnina pozvani su da se jave Autocestama FBiH u Sarajevu radi dogovora o eksproprijaciji, uz najavu isplate pravične naknade u skladu sa zakonom.

Odlukom Vlade Federacije BiH od 5. marta 2025. godine utvrđen je javni interes za izgradnju ove dionice, čime su stvoreni formalni preduslovi za početak pripremnih radova. Planirana brza cesta ima strateški značaj za Unsko-sanski kanton, jer bi omogućila direktno povezivanje Krajine s ostatkom BiH i evropskom mrežom autoputeva preko Hrvatske.

Tokom 2025. godine ponovo je aktuelizirana ideja izgradnje istočne obilaznice Banjaluke. Putevi Republike Srpske raspisali su u septembru tender za izradu idejnog projekta i urbanističko-tehničkih uslova, procijenjene vrijednosti 100.000 KM, sa rokom izvršenja od 180 dana.

Projektna dokumentacija predstavlja prvi korak u dugotrajnijem procesu realizacije, koji podrazumijeva faznu pripremu – od idejnog rješenja, preko izmjena regulacionih planova, do konačne izrade urbanističko-tehničkih uslova. Prema važećim planovima, trasa buduće obilaznice povezivala bi magistralni put MI-108 kod naselja Derviši sa dionicom Banjaluka – Čelinac u zoni Vrbanje.

Planirana saobraćajnica magistralnog ranga, sa projektovanom brzinom do 80 km/h, trebala bi predstavljati važan segment buduće obilaznice oko grada i značajno rasteretiti istočni dio gradske saobraćajne mreže.

Općina Neum je tokom 2025. godine pokrenula II. izmjene i dopune Prostornog plana, s posebnim fokusom na unapređenje saobraćajne infrastrukture. Najznačajnija novina odnosi se na planiranje tri nove lokalne ceste ukupne dužine 8,3 kilometra.

Planom su obuhvaćene dionice Hutovo – granica općine Ravno, priključna cesta Gradac – magistrala M-17.3, te cesta Vukov Klanac – Brestica, kojom bi se izbjegao prelazak državne granice između naselja. Ove saobraćajnice imaju za cilj bolju povezanost lokalnih zajednica, skraćenje putnih pravaca i stvaranje uslova za nove investicije.

Izmjene Prostornog plana predstavljaju važan pripremni korak za izradu projektne dokumentacije, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i buduću realizaciju infrastrukturnih projekata na području Neuma.

U junu 2025. godine JP Autoceste Federacije BiH donijelo je odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača za izgradnju dionice Polog – granica s Republikom Hrvatskom, tačnije sekcije Polugrno – Podledinac, dužine 5,48 kilometara, u okviru projekta brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica RH.

Ugovor, vrijedan 46,8 miliona KM bez PDV-a (54,76 miliona KM s PDV-om), dodijeljen je zajednici ponuđača Hering d.d. Široki Brijeg i KTM–Brina d.o.o. Posušje. Ponude ostalih učesnika ocijenjene su kao neprihvatljive, a odluka je bila podložna žalbi u zakonskom roku.

Paralelno s izborom izvođača, u maju 2025. godine raspisan je i tender za nadzor nad izgradnjom ove dionice, koji obuhvata sekcije Polugrno – Podledinac i Podledinac – Grude Istok. Procijenjena vrijednost ugovora za nadzor iznosi 4,8 miliona KM bez PDV-a, a kriterij za dodjelu je najniža cijena.

Brza cesta Mostar Sjever – Široki Brijeg – granica s RH ukupne je dužine 60,7 kilometara i planirana je kao moderna četverotračna saobraćajnica, s procijenjenom ukupnom vrijednošću većom od 900 miliona KM. Realizacijom ovog projekta značajno će se unaprijediti povezanost zapadne Hercegovine s Koridorom Vc i putnom mrežom Republike Hrvatske, te stvoriti dodatni preduslovi za ekonomski razvoj i prekograničnu saradnju.