Stvaranje predvidljivog poslovnog ambijenta prioritet - Ključne promjene smanjenje administrativnih barijera i potpuna digitalizacija procedura

Stabilan i predvidljiv regulatorni okvir, kao i poboljšan pristup finansiranju i tržištima posebno za mala i srednja preduzeća, značajno bi olakšali poslovanje, podstakli nove investicije i povećali konkurentnost crnogorskog privrednog sistema, smatra predsjednik Skupštine Privredne komore, Stevan Karadaglić.

On je u intervjuu Glasniku PKCG kazao da se ključne promjene koje bi najviše olakšale život privrednicima u Crnoj Gori, bile stabilan i predvidljiv regulatorni okvir, koji omogućava privrednicima da planiraju poslovanje i investicije bez bojazni od čestih promjena propisa.

- Ključne promjene su i smanjenje administrativnih barijera i potpuna digitalizacija procedura, u cilju uštede vremena, resursa i unapređenja efikasnosti institucija, kao i poboljšan pristup finansiranju i tržištima, posebno za mala i srednja preduzeća, kroz razvoj garantnih fondova, inovativnih programa i podršku izvozu - rekao je Karadaglić.

On je, govoreći o biznis ambijentu u Crnoj Gori na kraju prošle godine, kazao da poslovni ambijent pokazuje određene pomake u odnosu na prethodni period. Ipak, neophodno je nastaviti s aktivnostima usmjerenim na izgradnju predvidljivog i stabilnog privrednog ambijenta, koji neće opterećivati česte izmjene propisa.

- Posebno je važna pravna sigurnost i efikasna javna administracija. Samo takvo okruženje može omogućiti dugoročno planiranje, veća ulaganja i održiv rast crnogorske privrede. U tom kontekstu, Komora će i dalje insistirati na kontinuitetu reformi i primjeni evropskih standarda u praksi, jer stabilnost, odnosno jasna i usklađena regulativa, predstavlja osnov svakog ozbiljnog investicionog ambijenta - naveo je Karadaglić.

On je, govoreći o najvećim izazovima s kojima se crnogorska privreda suočava danas, posebno u kontekstu globalnih ekonomskih kretanja i unutrašnjih reformi, kazao da crnogorska privreda, kao i većina malih otvorenih ekonomija, ostaje osjetljiva na globalne tokove.

- Trenutno najveći izazovi odnose se na rast cijena energenata i transporta, promjene u lancima snabdijevanja, te nestabilnosti finansijskih tržišta. Ovi faktori direktno povećavaju troškove poslovanja, naročito u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu i turizmu. Na unutrašnjem planu, privreda ukazuje na sporu i neujednačenu implementaciju reformi, česte izmjene propisa, sivu ekonomiju - kazao je Karadaglić.

Prema njegovim riječima, posebno je izražen problem nedostatka radne snage, pri čemu se državna i lokalna administracija nerijetko pojavljuju kao glavni konkurenti realnom sektoru. Dodatni izazov predstavlja usporen proces digitalne transformacije i potreba da se mala i srednja preduzeća brže prilagode novim zahtjevima poslovanja, kao što su zelene prakse i usvajanje i primjena ESG standarda.

- Saradnja sa Vladom, nadležnim ministarstvima i institucijama, kao i lokalnim samoupravama, ključna je za rješavanje problema sa kojima se privreda suočava, što je i primarni zadatak Komore. Privreda, uz podršku Komore, nastoji da ojača otpornost kroz regionalno povezivanje, inovacije i diverzifikaciju tržišta, jer samo raznovrsna i konkurentna ekonomija može izdržati globalne pritiske - dodao je Karadaglić.

Na pitanje koliko su preporuke i inicijative Komore prepoznate i uvažene od državnih institucija, Karadaglić je odgovorio da su Privredna komora i Vlada partneri u kreiranju i njegovanju kvalitetnog poslovnog ambijenta, koji je ključni preduslov za jačanje konkurentnosti domaćih preduzeća.

- Privrednici ističu da se samo kroz partnerski i konstruktivan dijalog mogu pronaći rješenja za izazove s kojima se svakodnevno susrijeću. Komora kontinuirano prati i analizira poslovni ambijent, posebno biznis barijere, i daje preporuke donosiocima odluka u pronalaženju odgovora na potrebe privrede. Uspijevamo, u saradnji sa državnim institucijama, da prevaziđemo pojedine poteškoće, ali i dalje postoje izazovi koji otežavaju poslovanje i negativno utiču na cjelokupnu privrednu zajednicu - naveo je Karadaglić.

Na pitanje da li su privrednici zadovoljni nivoom institucionalne podrške, posebno u pogledu regulatornih procedura, poreske politike i pristupa finansiranju, Karadaglić je odgovorio da privreda prepoznaje potrebu za unapređenjem institucionalne efikasnosti, reformom obrazovnog sistema i fiskalnim rasterećenjem, kao ključnim koracima ka stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta.

- Pozitivno se ocjenjuju pojednostavljene procedure u dijelu registracije preduzeća i digitalnih servisa, ali se u isto vrijeme ukazuje na preveliku složenost administrativnih postupaka u oblasti dozvola, inspekcijskog nadzora i poreskih obaveza - ocijenio je Karadaglić.

On je naveo da se glavni zahtjev odnosi na predvidive uslove privređivanja. Za to je potrebna jasna regulativa koja se neće često mijenjati, posebno u dijelu poreske politike, jer česte promjene i neujednačena primjena propisa otežavaju planiranje i investicije.

- Pristup finansiranju, naročito za mala i srednja preduzeća, i dalje predstavlja izazov. Stoga treba razvijati alternativne oblike finansiranja, poput fondova rizičnog kapitala, garantnih šema i zelenih kredita. Komora će nastaviti da zagovara rješenja koja smanjuju troškove poslovanja i omogućavaju privrednicima lakši pristup kapitalu, jer bez adekvatne podrške i stabilnog poslovnog okruženja nema novih investicija niti novih radnih mjesta - kazao je Karadaglić.

On je, govoreći o prioritetima u ovoj godini kako bi se dodatno ojačala konkurentnost crnogorske privrede i olakšalo poslovanje domaćih preduzeća, kazao da oni ostaju stvaranje predvidljivog poslovnog ambijenta i stvaranje uslova u kojima crnogorska preduzeća mogu dugoročno planirati i investirati.

- Potreba za reformom javne administracije je sve izraženija imajući u vidu njenu brojnost i nova zapošljavanja. Uvođenje brzih, transparentnih i potpunosti digitalizovanih procedura neophodno je za smanjenje troškova poslovanja, povećanje efikasnosti i privlačenje investicija - ocijenio je Karadaglić.

On je naveo da jedan od ključnih prioriteta je i modernizacija obrazovnog sistema, sa fokusom na njegovo usklađivanje sa stvarnim potrebama tržišta rada. Samo kroz čvrstu saradnju obrazovnih institucija i privrednog sektora moguće je obezbijediti kvalifikovane kadrove koji će podržati inovacije, produktivnost i tehnološki razvoj.

- Pored toga, strateški značaj imaju ulaganja u infrastrukturu, energetsku stabilnost i zelenu tranziciju kao preduslova održivog razvoja i veće vidljivosti Crne Gore na globalnom tržištu. Treba intenzivirati zajedničke aktivnosti Komore i Vlade na promociji Crne Gore kao atraktivne investicione destinacije, jačanju izvoznog potencijala i podršci digitalnim i inovativnim industrijama, kako bi se dodatno unaprijedila konkurentnost i otpornost crnogorske privrede - zaključio je Karadaglić.