Vučinić: Lani zabilježena rekordna naplata prihoda i pojačana kontrola granica

U intervjuu za Pobjedu, Vučinić je govorila o najvažnijim promjenama sprovedenim od njenog dolaska na čelo institucije – od ulaska Crne Gore u zajednički evropski tranzitni sistem (NCTS) i potpune digitalizacije carinskih procedura, do jačanja nadzora granica, rasta prihoda od carina i akciza i odlučne borbe protiv šverca. Ona otvoreno govori i o slabostima sistema, prije svega o nedostatku kadra i opreme, kao i o ličnim uspjesima i neuspjesima u vođenju jedne od ključnih institucija za bezbjednost i evropski put Crne Gore.

- Sumirajući rezultate godine za nama, ispred Uprave carina, mogu sa ponosom istaći da su ostvareni izuzetni rezultati, uključujući istorijski rekord u naplati prihoda, kao i odlučnu i konstantnu borbu protiv svih vidova nepravilnosti, sa naglaskom na krijumčarenja robe. Istovremeno, unaprijeđeni su procesi rada, što je značajno doprinijelo većoj efikasnosti u sprovođenju carinskih formalnosti i ostvarivanju boljih rezultata na svim nivoima djelovanja carinske službe - istakla je ona.

Kako kaže, ključna promjena Uprava carina nakon njenog dolaska na čelo je u implementaciji Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS).

- Podsjetiću da je Crna Gora ulaskom u NCTS 1. novembra, postala dio zajedničkog evropskog tranzitnog prostora, što za našu privredu predstavlja veoma važan iskorak. Sada tranzitne deklaracije koje se podnesu u Crnoj Gori važe na čitavom putu kroz Evropu, bez ponovnog zaustavljanja i bez dodatnih procedura na svakoj granici. Sistem omogućava znatno brži protok robe, smanjuje administrativne troškove i daje mnogo veću predvidljivost isporuka, a istovremeno je jedan od najznačajnijih iskoraka ka ispunjenju uslova iz Pregovaračkog poglavlja 29 – Carinska unija - objasnila je Vučinić.

Tokom prethodne godine, Uprava carina je ušla u naprednu fazu digitalizacije svih procedura. Završeni su brojni projekti koji su godinama stagnirali u razvoju, od kojih izdvajam uspješno završen projekat nadogradnje Carinskog informacionog sistema kojim je ostvaren značajan napredak u digitalizaciji carinskog poslovanja.

- Pored toga što se carinska deklaracija podnosi elektronski, ovom nadogradnjom smo omogućili da se i prateće isprave, odnosno dokumenta neophodna za zahtijevani carinski postupak podnesu elektronski, što znači potpunu bespapirnu obradu deklaracije. Trenutno sistem testiramo u produkciji sa određenim brojem privrednih subjekata, a već početkom februara ovaj način poslovanja sa carinom primjenjivaće svi privredni subjekti - kaže ona.

Na pitanje kako digitalizacija carinskih procedura i uvođenje bespapirnog poslovanja utiču na efikasnost rada Uprave carina, borbu protiv korupcije i usklađivanje sa carinskim sistemima Evropske unije, Vučinić je napomenula da bespapirno poslovanje nije samo benefit za privredu već i za carinsku službu.

- Sa tehničkog aspekta smanjujemo potrebu za prostornim i logističkim kapacitetima za arhiviranje velike količine dokumentacije i pridružnih finansijskih troškova, dok je sa druge strane ukidanjem fizičkog kontakta sa podnosiocima deklaracija unaprijeđen antikoruptivni mehanizam - istakla je.

U godini za nama razvijen je i elektronski sistem za 29 carinskih odluka, sa čijom primjenom se počinje takođe početkom februara. Ovaj sistem omogućava podnošenje zahtjeva i donošenje rješenja u carinsko-upravnom postupku elektronskim putem. Privredni subjekti neće više podnositi zahtjeve u papirnoj formi, već će kompletnu komunikaciju i razmjenu podataka sa Upravom carina obavljati elektronskim putem.

Uprava carina je uspješno uspostavila i elektronski sistem obrade podataka prije prispijeća robe za pošiljke u pomorskom i poštanskom saobraćaju.

- Unaprijed raspolažemo podacima o pošiljkama, što nam olakšava planiranje kontrole i selekciju pošiljaka za pregled. Skraćeno je vrijeme obrade po dolasku, što znači da sada pošiljke brze dolaze do krajnjeg korisnika, a mi efikasnije koristimo carinske resurse - priča Vučinić.

Govoreći o najvećim operativnim problemima sa kojima se Uprava carina trenutno suočava, Vučinić je dodala da je jedan od gorućih operativnih problema nedovoljan broj carinskih službenika kao i njihova starosna struktura.

U ovom trenutku nepopunjenost radnih mjesta je na nivou od 20% u odnosu na broj koji je predviđen posljednjom sistematizacijom, a potrebno je i podmlađivanje službe kako na graničnim prelazima tako i na carinskim terminalima - navela je ona za Pobjedu.

Takođe, jedan od operativnih problema su i zastarjeli mobilni skeneri koji se često kvare, a koji su osnovna kontrolna oprema u radu carinske službe koja treba da zamijeni fizičke kontrole prevoznih sredstava.

Jedan dio graničnih prelaza nije adekvatno prilagođen potrebama kontrole iz dijela carinskih poslova, što je posljedica nedovoljne uključenosti Uprave carina u dijelu rekonstrukcije ili same izgradnje graničnih prelaza.

Na pitanje o rastu prihoda od carina i akciza u 2024. i 2025. godini u odnosu na raniji period, navodi da je od početka januara do decembra 2025. godine, ostvaren dobar trend naplate carinskih prihoda.

- Ostvarena bruto naplata prihoda iznosila je 1,41 mlrd EUR čime je ostvaren rast prihoda od oko 121,74 mil EUR, ili 9,41% više u odnosu na isti period prethodne godine, dok je plan prihoda za period januar-decembar 2025. godine premašen za 35,71 mil EUR, odnosno za 2,59% - istakla je Vučinić.

Prema strukturi naplaćenih prihoda, kod svih vrsta dažbina ostvaren je rast naplate prihoda.

- Najznačajniji rast prihoda ostvaren je po osnovu PDV-a pri uvozu, koji je naplaćen u iznosu od 930,44 mil EUR, što je više za 78,83 mil EUR, odnosno 9,26%, u odnosu na prethodnu godinu. Po osnovu akcize naplaćeno je 411,51 mil EUR, što je više za 33,1 mil EUR, ili 8,75% u odnosu na prethodnu godinu. Ostvarena naplata po osnovu carine iznosila je 69,99 mil EUR, što je više za 9,57 mil EUR, ili 15,85%, dok je naplata poreza na kafu iznosila 2,8 mil EUR, a ostali prihodi naplaćeni su u iznosu od 265.930 EUR - navodi ona.

Kako je rekla, na osnovu rezultata provjera pravilne primjene preferencijalnog porijekla robe, Uprava carina je u periodu od početka januara 2024. do kraja oktobra 2025. godine izvršila naknadni obračun carinskog duga po osnovu uskraćivanja preferencijalnog tarifnog tretmana, u iznosu od 189.636 EUR, od čega je do sada naplaćeno 133.006 EUR.

- Pored navedenog, rast prihoda ostvaren je i zahvaljujući povećanoj posvećenosti carinskog organa pravilnom utvrđivanju carinske vrijednosti robe, naročito tekstilnih proizvoda uvezenih iz Turske i Kine, za koje su u posmatranom periodu uspostavljene jasne i ujednačene procedure utvrđivanja carinske vrijednosti. Time je obezbijeđena dosljednija primjena propisa i smanjen prostor za nepravilnosti u prijavljivanju vrijednosti robe - kaže ona.

Dodatni doprinos rastu prihoda zabilježen je i kroz unaprijeđene aktivnosti na utvrđivanju carinske vrijednosti upotrebljavanih motornih vozila. Pored samog utvrđivanja realne carinske vrijednosti, značajan efekat ostvaren je i kroz povećan broj otkrivenih falsifikovanih faktura, što je rezultiralo povećanom naknadnom naplatom carinskog duga i PDV-a.

- Sinergija navedenih zakonskih izmjena i unaprijeđenog rada carinskog organa rezultirala je značajnim rastom naplate akciza i PDV-a. Kao krajnji efekat, ostvaren je značajan rast ukupnih prihoda - dodaje.

Na pitanje koliko je Uprava carina usklađena sa standardima EU, VUčinić navodi da je usklađenost prisutna u značajnoj mjeri, naročito u oblasti kontrole granica i borbe protiv prekograničnog kriminala, ali taj proces još nije u potpunosti završen.

- Kao što sam pomenula, primjenjujemo digitalne sisteme poput NCTS-a, koji omogućava praćenje robe u realnom vremenu i brzu razmjenu podataka sa carinskim službama država članica EU, čime se smanjuje prostor za krijumčarenje i carinske prevare - pojašnjava.

Na graničnim prelazima koriste se analize rizika, selektivne kontrole, skeneri i zajedničke baze podataka, a carinski službenici sarađuju sa policijom, tužilaštvom i međunarodnim partnerima u otkrivanju šverca cigareta, droge, oružja i falsifikovane robe. Crna Gora je dodatno ojačala kapacitete kroz saradnju sa Frontexom, što omogućava zajedničke operacije i razmjenu obavještajnih podataka u borbi protiv organizovanog kriminala.

Dodaje da je evropska komisija je nakon skoro sprovedene monitoring misije pozitivno ocijenila da Uprava carina pokazuje visok nivo profesionalnosti, transparentnosti i posvećenosti službenika, uz konstataciju da je u prethodnom periodu ostvaren značajan institucionalni i organizacioni napredak, sa preporukom na potrebu jačanja ljudskih kapaciteta i specijalizovane opreme, kako bi se rezultati na terenu dodatno unaprijedili, posebno na najopterećenijim graničnim prelazima.

Kao najslabiju kariku sistema u ovom trenutku navodi manjak stručnjaka.

- Potrebno je zapošljavanje dodatnih stručnjaka i jačanje obuke postojećih službenika kako bi se odgovorilo na obim posla i složenost zadataka koji uključuju analizu rizika, sprovođenje složenih kontrola i borbu protiv sofisticiranih oblika prekograničnog kriminala. To znači da, iako digitalni sistemi i zakonodavni okvir napreduju, fizički broj ljudi i njihove specijalizovane vještine, poput IT stručnjaka, ostaju izazov, kojem moramo odgovoriti u što skorijem roku - ističe.

Kaže da je Crna Gora tradicionalno tranzitna zemlja za krijumčarenje cigareta, droge i drugih ilegalnih proizvoda. Iako carina uspješno sprovodi zapljene i kontrole, prekogranični kriminal je rastuća prijetnja i premanentan izazov na koji za sada uz koordinaciju sa drugim nadležnim organima sinergijski uspješno odgovaraju.

- Jak i zakonski odgovor na sve oblike koruptivnog ponašanja unutar sistema je kontinuiran zadatak - dodaje.

Na pitanje šta smatra ličnim uspjehom, a što neuspjehom na ovoj funkciji, navodi da je uspjeh to što je u prethodnoj godini uništeno oko 140.000 paketa duvana i duvanskih proizvoda, koje je godinama predstavljao gorući problem Uprave carina i Crne Gore. Uništenjem je spriječeno vraćanje duvanskih proizvoda u ilegalne tokove i dodatno unaprijeđena međunarodna reputacija Crne Gore u borbi protiv krijumčarenja duvana.

- Svojim uspjehom smatram i intenziviranje aktivnosti u oblasti borbe protiv krijumčarenja koje su značajno doprinijele ostvarivanju snažnih i mjerljivih rezultata, pa je tokom 2025. godine utvrđeno 516 nepravilnosti i postignut značajan rast vrijednosti oduzete krijumčarene robe, koja je na kraju 2025. dostigla iznos od oko 3,9 miliona eura, četiri puta većoj u odnosu na 2024. godinu - ističe.

Neuspjehom smatra što nije uspjela da kadrovski ojača i podmladi carinsku službu koja će u naredim godinama biti najvažnija služba za bezbjednu spoljnu granicu Evropske unije, kada Crna Gora postane punopravna članica EU, zaključila je Vučinić.