Crna Gora teži da postane energetski hub regiona - Primjena CBAM-a nova realnost, u naredne dvije godine jačanje investicionog ciklusa u oblasti OIE

Primjena CBAM-a od 1. januara je nova realnost i Crna Gora joj pristupa odgovorno. Ova mjera direktno se odnosi na proizvodnju električne energije iz fosilnih goriva, a u našem slučaju to se prije svega odnosi na Termoelektranu Pljevlja. Ona se odnosi na izvoz električne energije na tržište Evropske unije i plaćaju je uvoznici, što utiče na konkurentnost našeg proizvoda. Naš dijalog sa Briselom danas nije pitanje obaveza, već način primjene CBAM-a. Očekujemo tranzicioni i fleksibilan pristup za zemlje kandidate koje su završile reforme, ali nemaju isti pristup fondovima i mehanizmima podrške kao države članice – poručio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović.

On je u razgovoru za Pobjedu rekao da energetika više nije sektor koji se vodi parcijalno – danas govorimo o sistemskim odlukama koje određuju ekonomsku stabilnost države i kvalitet života građana.

Govoreći o Nacionalnom energetskom i klimatskom planu i Zakonu o prekograničnoj razmjeni električne energije i gasa, koji su usvojeni nedavno, Šahmanović je ocijenio da usvajanje ova dva dokumenta predstavlja suštinsku prekretnicu u načinu na koji funkcioniše energetski sektor Crne Gore.

Kako kaže, ne radi se o formalnom ispunjavanju međunarodnih obaveza, već o stvaranju stabilnog, predvidivog i održivog sistema. Za građane to znači sigurnije snabdijevanje električnom energijom, manju izloženost naglim poremećajima na tržištu i jasnije definisane mehanizme zaštite, posebno za ranjive kategorije.

- Za privredu je ključna predvidivost, jasna tržišna pravila, lakše planiranje troškova i veće mogućnosti za ulaganja u sopstvenu proizvodnju energije. U narednih 12 do 24 mjeseca očekujemo jačanje investicionog ciklusa, posebno u oblasti obnovljivih izvora, smanjenje sistemskih troškova i stabilniji energetski bilans države - kaže Šahmanović.

Istakao je da su usvojeni svi zakoni, podzakonski akti i strateški dokumenti predviđeni za zatvaranje Poglavlja 15.

- Reformska agenda u oblasti energetike je skoro u potpunosti završena. Nacionalni energetski i klimatski plan i Zakon o prekograničnoj razmjeni električne energije i gasa predstavljaju završni, ključni korak - navodi on i dodaje da u ovom trenutku više ne govorimo o zakonodavnim ili političkim preprekama, već o tehničkom i administrativnom dijalogu sa Evropskom komisijom. Crna Gora je, kako kaže, ispunila sve obaveze koje su bile jasno definisane u pregovaračkom okviru.

Govoreći o planovima za stabilizaciju finansijskog stanja te Termoelektrane Pljevlja, ministar navodi da je zastoj kompanije imao ozbiljne finansijske posljedice jer je Elektroprivreda (EPCG) bila prinuđena da energiju nadomjesti uvozom po znatno višim cijenama.

- Rekonstrukcija TE Pljevlja bila je neophodna i ona ostaje osnov stabilizacije elektroenergetskog sistema. Međutim, naš pristup je širi. Paralelno radimo na jačanju korporativnog upravljanja u EPCG, unapređenju finansijske discipline, boljem planiranju proizvodnje i ubrzanom razvoju novih kapaciteta iz obnovljivih izvora. Cilj je da EPCG bude dugoročno stabilna i otporna na tržišne šokove, bez potrebe za vanrednim intervencijama države - istakao je Šahmanović.

Dodaje i da se od 1. januara se primjenjuje CBAM i da se ova mjera direktno odnosi na proizvodnju električne energije iz fosilnih goriva, a u našem slučaju to se, prije svega, odnosi na Termoelektranu Pljevlja.

- Važno je da pojasnimo građanima, CBAM taksu ne plaćaju direktno domaćinstva. Ona se odnosi na izvoz električne energije na tržište Evropske unije i plaćaju je uvoznici, što utiče na konkurentnost našeg proizvoda. Prve procjene se u međuvremenuponovo analiziraju i prema najavama iz Brisela biće mnogo manje od preliminarno najavljenih - kaže Šahmanović.

Dodaje da je Crna Gora završila kompletnu reformsku agendu u energetici i u potpunosti uskladila zakonodavstvo sa evropskim pravilima.

- Naš dijalog sa Briselom danas nije pitanje obaveza, već način primjene CBAM-a. Očekujemo tranzicioni i fleksibilan pristup za zemlje kandidate koje su završile reforme, ali nemaju isti pristup fondovima i mehanizmima podrške kao države članice - istakao je ministar.

Kako dalje kaže realno je i utemeljeno očekivati fleksibilnije uslove za Crnu Goru u kontekstu CBAM-a. Evropska komisija je više puta konstatovala napredak Crne Gore u energetskom sektoru. Kada imate zemlju koja je u potpunosti uskladila zakonodavstvo, završila reformske obaveze i pokazala institucionalnu stabilnost, onda postoji osnov za prilagođen pristup.

Govoreći o potencijalima za solarne i vjetro projekte kaže da su najveći izazovi i dalje vezani za prostorno-plansku dokumentaciju i dužinu pojedinih administrativnih procedura, naročito u dijelu izdavanja dozvola i priključenja na mrežu. To su problemi koji se sistemski rješavaju kroz pojednostavljenje procedura, bolju koordinaciju institucija i jačanje kapaciteta regulatornih tijela.

Na pitanje o značaju i konkretnim efektima druge žile podvodnog kabla sa Italijom kaže da ona ima strateški značaj koji prevazilazi tehnički aspekt povećanja kapaciteta. Ona Crnu Goru trajno pozicionira kao dio evropskog elektroenergetskog sistema i značajno povećava sigurnost snabdijevanja.

- Ekonomsku vrijednost vidimo kroz veće mogućnosti izvoza domaće energije, posebno iz obnovljivih izvora, jačanje finansijske pozicije EPCG i veću otpornost sistema na poremećaje. Dugoročno, to doprinosi stabilnijim cijenama električne energije i jačanju uloge Crne Gore kao pouzdanog energetskog partnera EU - istakao je Šahmanović.

- Energetski hub se ne gradi deklaracijama, već infrastrukturom, tržišnim pravilima i povjerenjem investitora. To znači snažnu prenosnu mrežu, nove proizvodne kapacitete, otvoreno i funkcionalno tržište električne energije i regionalnu povezanost. Na tom putu već pravimo konkretne korake od jačanja interkonekcija, preko novih investicija u obnovljive izvore, do pune integracije u regionalno i evropsko tržište električne energije- dodaje ministar.

Govoreći o saradnji sa Masdarom i partnerima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) navodi da je fokus na razvoju velikih solarnih projekata, kao i na savremenim rješenjima za skladištenje energije, što je ključno za stabilnost sistema sa visokim učešćem obnovljivih izvora.

- U narednih 12 mjeseci realno je očekivati početak prvih konkretnih projekata, uključujući završetak tehničkih studija, definisanje lokacija i početak izgradnje pojedinih kapaciteta. Riječ je o investicijama koje se mjere stotinama miliona eura i koje, osim nove proizvodnje, donose transfer znanja, tehnologije i dugoročnu stabilnost energetskog sektora Crne Gore - ističe.

Kad su u pitanju ključni sporazumi i memorandumi o razumijevanju potpisani (ili u pripremi) u oblasti energetike, Šahmanović ističe da je potpisan sporazum kojim se prvi put otvara direktan kanal za ulazak kapitala i tehnologija iz UAE u crnogorsku energetiku. Kako kaže, važan je jer omogućava da se veliki energetski projekti (OIE, mreža, zeleni vodonik, data centri) razvijaju brzo i u paketu, a ne parcijalno.

Navodi i da je potpisan Memorandum o razumijevanju sa EDF-om o saradnji na modernizaciji i digitalizaciji elektrodistributivne mreže koji je važan jer omogućava prenos znanja EU i jača otpornost mreže i integraciju obnovljivih izvora energije.

- Potpisan je Memorandum o razumijevanju sa kompanijom JERA za izradu studije izvodljivosti LNG terminala i gasne termoelektrane. Kao i Memorandum o saradnji sa Sustineri Partners o organizaciji Energetskog foruma u okviru Adria Future Summita 2026. Ovaj sporazum je važan jer jača međunarodnu vidljivost Crne Gore i pozicionira je kao regionalnog lidera energetske tranzicije - dodaje i navodi da je za potpisivanje spreman i memorandum o razumijevanju sa kompanijom Renexia o saradnji u razvoju projekata obnovljivih izvora energije. Sporazum je važan jer jača strateško energetsko partnerstvo sa Italijom i podstiče investicije u vjetar, solar i zeleni vodonik. Jačanje saradnje sa Turskom u oblasti energetike je takođe planirano kroz memorandum o razumijevanju. Uskoro se očekuje i potpisivanje ova dva memoranduma.

Na pitanje koji su najznačajniji projekti i programi energetske efikasnosti i dekarbonizacije realizovani ili pokrenuti u Crnoj Gori u prethodnom periodu, ko su međunarodni partneri u njihovoj implementaciji i kakvi su konkretni finansijski i energetski efekti tih projekata, ministar navodi da je u prethodnom periodu završena druga faza projekta Energetska efikasnost u Crnoj Gori u saradnji sa Svjetskom bankom, vrijedna 9,9 mil EUR, u okviru koje je energetski unaprijeđeno 18 zdravstvenih ustanova, uz godišnje uštede troškova energije od oko 450.000 EUR.

- Istovremeno je započet novi projekat Dekarbonizacije energetskog sektora Crne Gore, takođe u saradnji sa Svjetskom bankom, ukupne vrijednosti 33,8 mil EUR, koji obuhvata unapređenje energetske efikasnosti javnih objekata, modernizaciju elektrodistributivne mreže i tehničku pomoć, uz primjenu revolving mehanizma reinvestiranja ostvarenih ušteda. Realizuje se i veliki program energetske efikasnosti u javnim zgradama, uz podršku KfW banke, Evropske unije i države, ukupne vrijednosti preko 60 mil EUR. Paralelno se sprovode programi podrške domaćinstvima, turizmu i industriji, finansirani iz 13 mil EUR direktne budžetske podrške Evropske komisije, čime se energetska tranzicija direktno približava građanima i privredi - pojašnjava Šahmanović.

Kako navodi, u oblasti energetske sigurnosti postignuti su izuzetni rezultati od strateškog značaja za državu.

- Usvajanjem Zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima i pratećih podzakonskih akata, u Crnoj Gori je uspostavljen funkcionalan, zakonodavno i institucionalno utemeljen sistem strateških rezervi naftnih derivata, u potpunosti usklađen sa pravnom tekovinom Evropske unije. Usvojen je Akcioni plan i godišnji planovi formiranja rezervi, obezbijeđen je finansijski mehanizam i obrazovan Savjet za sigurnost snabdijevanja. U praktičnom smislu, započeto je realno formiranje rezervi, pri čemu je već obezbijeđeno 44.260 tona goriva, dok su u toku postupci za nabavku dodatnih količina, čime je Crna Gora u kratkom roku dostigla visok nivo spremnosti za reagovanje u slučaju poremećaja snabdijevanja - zaključio je ministar Šahmanović.