Turizam bez investicija - Radulović upozorava na ekonomske posljedice loših politika
Boka kotorska (Foto: Unsplash/Anastacia Dvi)
- Bez kompetentnih ljudi na ključnim mjestima nema ni ozbiljnog turizma, ni investicija, ni održivog ekonomskog razvoja - poručio je Radulović.
On je naveo da je 2025. godina bila najgora za njih - turističke radnike i da je treba što prije zaboraviti.
Preživjeli zahvaljujući kreditima
- Mnogi kažu da je najgora bila korona. O koroni danas gotovo da niko i ne govori. A iz korone smo svi izašli jako, jako ranjeni - ako hoćemo iskreno da se izrazimo. Od tada do danas promijenile su se čak tri vlade, a nijedna se nije ozbiljno okrenula ka nama. Mi smo to vrijeme preživjeli zahvaljujući kreditima. I sada te kredite vraćamo - istakao je Radulović.
Naglasio je da su 2025. godine doživjeli da za ugovore koje su zaključili 2024. godine – kada su već definisali cijene i sve ostalo - na te iste ugovore budu povećani nameti za čak 114 odsto.
- Da smo Francuska ili Španija, ni oni to ne bi mogli da izdrže. Tako da smo, praktično, radili za budžet. Nažalost, taj potez nas je dodatno koštao. Dodatno nas je udaljio od turista i od turizma, jer smo zbog toga ostali preskupi. Ove godine može ko god hoće da priča šta hoće. Vjerujem da je prihod iznosio milijardu i 300 mil EUR, ali tih milijardu i 300 miliona ne može da se uporedi sa milijardom i 300 miliona iz 2019. godine. Ni blizu. To je dovoljno da shvatimo da smo u zabludi, ili da se javnost dovodi u zabludu, pa evo ja želim da to ispravim. Tih milijardu i 300 miliona danas vrijede možda kao milijarda iz 2019. godine. Zato kažem - ne ponovila se 2025. godina, jer je to godina u kojoj smo sami sebi dodatno otežali i ovako težak posao - objasnio je Radulović.
Ono što se dešava sa tur-operatorima i turama, kako je dodao, dešava se i u drugim zemljama.
- Ne bih to uzeo kao neki veliki problem, jer će se u narednoj godini sve to zaboraviti, kao što se zaboravilo i sve ono što je bilo ranije. Ali ono što se desilo sa turskim tržištem je dodatni udarac. Uvođenje viza, a još gore – promjena zakona koja je strance iz Crne Gore sigurno demotivisala, a znatan broj njih je ovdje permanentno živio. Navešću samo jedan primjer. Govorimo o oko 9.000 Turaka koji su ovdje boravili i počeli da izdaju stanove. Ako su trošili u prosjeku 80 EUR dnevno - a trošili su i više - to je na godišnjem nivou 262 mil EUR, odnosno oko 720.000 EUR dnevno. Znači, svakog dana je u novčani promet ulazilo 720.000 EUR, samo od tih 9.000 ljudi. Na tih 262 miliona, po osnovu PDV-a, izgubljeno je 50 ili nešto više miliona eura - precizirao je Radulović dodajući da je to skoro jedna mjesečna penzija za sve penzionere u Crnoj Gori.
- Ko može to da dozvoli? Ko može tako da se ponaša? Ja ne znam. Jednostavno ne mogu da shvatim. Očigledno je da sa matematikom nešto nije u redu. To je, između ostalog, jedan od ključnih faktora - kazao je Radulović.
Na pitanje da li Crna Gora u ovom trenutku ima pravi destinacijski menadžment i da li se turizmom upravlja sa vrha države, Radulović kaže da država nikada nije upravljala turizmom.
- Turizmom upravljamo mi. Država upravlja ambijentom. Turizam je emocija. Mi znamo kako da lakše, bolje i efikasnije dovedemo goste, kako da od tih gostiju ostvarimo veći prihod, kako da se budžet bolje puni i kako da imamo novca za ulaganja. A mi smo stali sa investicijama. Evropa 1, Evropa 2, povećani PDV, sada i skraćeno radno vrijeme na sedam sati – to je kraj za nas. Sve investicije su zaustavljene. Govorim iz svog primjera. U ovaj hotel, u kojem se sada nalazimo, svake godine se ulagalo do dva miliona godišnje – u obnovu mobilijara, u podizanje ponude i kvaliteta usluge. To sad više nije moguće. Nemamo novca za nove investicije, jer nemamo dobit koju možemo da investiramo. Sljedstveno tome "stradaju" dobavljači jer nemaju kupca za svoju robu i lanac se širi, a navjiše štete će pretrpjeti državna kasa, tj. budžet - ističe Radulović.
Kompetencija pa odgovornost
On, međutim, vjeruje u Crnu Goru.
- Znam da je ovo delikatan trenutak i da moramo da se strpimo i pretrpimo sve što dolazi. Smatram da sada ne treba praviti talasanja dok ne uđemo u Evropsku uniju. Od Evrope očekujem da kompetencija dođe na prvo mjesto. Da niko ne može da obavlja neku funkciju, naročito političku, ako nije profesionalac i ako nije specijalista za oblast kojom upravlja. Druga stvar je odgovornost. Ko je odgovarao za Montenegro Airlines? Niko. Ko odgovara za ove promašaje? Niko. I tako redom. Imamo niz pogrešnih poteza zbog kojih smo izgubili ogroman novac.Znači, fali nam odgovornost. Prije svega. Fali nam znanje. I fali nam samopouzdanje - zaključuje Radulović.
Kaže i da najave za sljedeću godinu nijesu loše, ali da je osnova ključna.
- Zašto mi u ovom trenutku imamo osnovu? Prva osnova je bio bezvizni režim. Mnoge zemlje, emitivna tržišta, imaju obavezu viza za Evropu ili druge destinacije. Kada ne stignu na vrijeme da izvade vizu, dolaze u Crnu Goru. Sada toga više nema. Sada sigurno neće dolaziti, ja to tvrdim. Da smo, recimo, Hrvatska i da imamo iste uslove – da i oni skinu vize, a i mi da skinemo vize za Rusiju – tri puta više Rusa bi išlo u Hrvatsku, a dolazilo u Crnu Goru. Sigurno. Bez obzira na priču o ljubavi, pravoslavlju i sličnom. Kada ideš na odmor, razmišljaš gdje ćeš potrošiti novac, gdje ćeš dobiti kvalitet, gdje ćeš imati bolji doživljaj. To su ključne stvari - smatra Radulović.
Na pitanje da li ćemo imati problema sa radnom snagom kada uđemo u Evropsku uniju, kaže da nećemo.
- Evropska unija dozvoljava uvoz radne snage. Naši ljudi će otići, ali će se i vraćati. Mladi ljudi žele promjenu, da probaju nešto novo. To se vidjelo u Hrvatskoj, a to će se sigurno desiti i kod nas. Masovno su išli prema Zapadnoj Evropi, a sada se masovno vraćaju i zapošljavaju u Hrvatskoj. A šta je potrebno Crnoj Gori? Po mom mišljenju - malo više dobre volje i da svako ko se prihvati nekog posla bude siguran u sebe i zna da taj posao može kvalitetno da obavlja. Nijesmo spremni da vozimo avion, a nema čovjeka koji ne bi sjeo da ga vozi. A kamoli bicikl. Eto, to je suština - tvrdi Radulović.
Resor turizma je dobio svoje ministarstvo, ali, kako ističe, poslenici nijesu dobili ništa od toga.
- Siguran sam da ministarka ima dobru volju i želju da napravi ozbiljne timove pri nacionalnim tijelima, ali je, nažalost, izgubila konekciju sa nama. Kada pogledate ko su ljudi tamo - nijesu uzeti reperi, reprezentativni ljudi iz biznisa - hotelijeri, vlasnici objekata i drugi. Na osnovu toga se povlače neki potezi. Ona nema to iskustvo, nema - kaže Radulović poručujući da ministarka turizma treba da sluša turističku privredu i da bude u stalnoj komunikaciji s njima.
- Već više puta sam ukazivao i govorio da smo mi snaga. Mi ćemo podizati glas. Nećemo dozvoliti da nam se radi ovo što se radi. Administrativnim mjerama su nam podignuti troškovi rada za dvije i po plate. A mi taj novac nijesmo zaradili. Najavljuje se skraćenje radnog vremena, što automatski znači da moramo imati oko 20 odsto više radnika i 20% veće troškove rada nego ranije. A produktivnost nijesmo povećali za tih 20% - kaže Radulović.
Naglašava da više neće trpjeti nego će podizati glas konstruktivno.
- Mi nijesmo političari, mi smo ljudi iz biznisa. Mi ne gubimo vrijeme. To znači da ćemo poruke slati češće – preko medija, direktno institucijama, i nuditi konkretne, konstruktivne prijedloge kako da se problemi riješe - poručio je na kraju Radulović.
Govoreći o kompetenciji, Radulović navodi primjer čovjeka na čelu Aerodroma Crne Gore Roka Tolića.
- Taj čovjek je, praktično, sve preokrenuo. Doveo nas je u situaciju da razmišljamo o tome da mi sami, iz sopstvenog novca, renoviramo aerodrome, a da oni ostanu u vlasništvu države Crne Gore. Da nam ne treba koncesija. Jedan kompetentan čovjek može sve da promijeni - poručio je Radulović.
Tagovi:
Aerodromi Crne Gore
Crnogorsko turističko udruženje
Žarko Radulović
Roko Tolić
vize za građane Turske
uvođenje viza za građane Turske
razvoj turizma u Crnoj Gori
upravljanje turizmom
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora