Bader: Da li Crna Gora ima dovoljno kvalifikovane radne snage koju bi zaposlile firme u stranom vlasništvu
Izvor: eKapija
Utorak, 09.12.2025.
13:55
Utorak, 09.12.2025.
13:55
(Foto: Pixabay.com/Сергей Петров)
Kako je naveo u saopštenju, uvođenje obaveze da svaka firma stranog vlasnika mora zaposliti najmanje dva crnogorska državljanina pokreće ključno pitanje: da li u Crnoj Gori uopšte ima dovoljno radne snage, posebno kvalifikovane, da bi se ovakav uslov ispunio?
- Crnogorska privreda godinama se suočava sa ozbiljnim deficitom radnika u gotovo svim sektorima. Nedostatak kvalifikovanog kadra pogađa i domaće i strane poslodavce, pa je opravdano pitati ko će popuniti ta radna mjesta, naročito kada je riječ o specijalizovanim poslovima koje otvaraju strane firme - IT, konsalting, arhitektura, usluge na daljinu, finansijske tehnologije i drugi sektori znanja - naveo je Bader.
Kako kaže, uvođenjem rigidne norme o zapošljavanju dva crnogorska državljanina po firmi, država rizikuje da stvori pritisak ne samo na strane investitore, već i na domaće privrednike koji se već bore sa nedostatkom radnika.
- Ovo pitanje je posebno važno imajući u vidu da u Crnoj Gori, prema dostupnim podacima, oko 100.000 stranaca ima legalan boravak, a desetine hiljada firmi u stranom vlasništvu trenutno doprinose crnogorskoj ekonomiji kroz investicije, zapošljavanje i poreze. Riječ je, dakle, o značajnom segmentu ekonomskog sistema, a ne marginalnoj pojavi - kaže Bader.
Slobodan protok ljudi i usluga predstavlja jedan od ključnih stubova Evropske unije. Limitiranje boravka osnivača firmi i uvođenje obaveznih kvota zaposlenih ne prate praksu većine evropskih zemalja, gdje se kriterijumi zasnivaju na stvarnom ekonomskom doprinosu biznisa - prihodima, investicijama, plaćenim porezima - a ne strogo na formalnom broju zaposlenih.
(Mihael Bader)- Za države koje teže članstvu, predvidivost i stabilnost propisa su osnov privlačnog poslovnog ambijenta. Svaka promjena koja se donosi bez široke analize i konsultacija, kao što je slučaj sa najavljenim amandmanima, stvara utisak nesigurnosti i šalje negativnu poruku investitorima - poručuje.
Strani rezidenti i firme u stranom vlasništvu stvaraju oko 15% ukupne dodate vrijednosti u Crnoj Gori i unose oko milijardu eura godišnje kroz investicije i potrošnju, dodaje Bader.
- Neprilagođena i restriktivna rješenja mogla bi dovesti do povlačenja dijela tih ljudi i kapitala iz zemlje, što bi uticalo na pad potrošnje i investicija, odlazak firmi koje već zapošljavaju crnogorske državljane, smanjenje depozita u bankama, dodatno povećanje pritiska na tržište nekretnina i turizam, usporavanje rasta sektora koji su se razvili zahvaljujući doseljavanju visokoobrazovanih profesionalaca.
Navodi da umjesto rigidnih mjera, Crna Gora treba savremen, evropski usklađen model migracione i ekonomske politike.
- Koji valorizuje stvarni ekonomski doprinos kompanija, uzima u obzir realne kapacitete tržišta rada, osigurava pravnu stabilnost investitorima, podržava mobilnost stručnjaka i preduzetnika, doprinosi dugoročnom razvoju države.
Balans između državnih interesa i doprinosa stranih investitora nije političko pitanje, to je ekonomska nužnost. Održavanje kredibilnosti, otvorenosti i konkurentnosti Crne Gore u evropskom prostoru zahtijeva mjere zasnovane na analizi, dijalogu i evropskim praksama, a ne nagle i restriktivne poteze koji mogu imati trajne posljedice - zaključuje Mihael Bader u saopštenju.
Tagovi:
Fondacija Budućnost crnogorskog turizma
Njemačko crnogorski poslovni klub
Mihael Bader
Zakon o strancima
izmjene Zakona o strancima
strani investitori u CG
nedostatak radne snage
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora