Državni dug će za godinu porasti 1,2 mlrd EUR
(Foto: Shutterstock/Per Bengtsson)
Naime, državni dug je na kraju trećeg kvartala iznosio 4,705 mlrd EUR, ili 59,4% BDP-a, dok će na kraju naredne godine iznositi 5,88 milijardi, što je uvećanje od 1,2 mlrd EURa za malo preko godinu dana. Podaci o državnom dugu na kraju trećeg kvartala preliminarni su podaci Ministarstva finansija (MF) i iskazani su u predlogu Zakona o budžetu, koji je usvojen u ponedjeljak na Vladi, a objavljen tek u srijedu na sajtu Skupštine.
Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija, neto državni dug na 30. septembar iznosio je 4,121 mlrd EUR, ili 52,1 odsto BDP-a. Depoziti MF-a na 30. septembar iznosili su 583,5 miliona eura, uključujući 38.447unci zlata, čija vrijednost je na kraju trećeg kvartala 125,5 miliona.
Prema predlogu budžeta za narednu godinu, nedostajuća sredstva iznose oko 700 miliona. Vlada, odnosno Ministarstvo finansija, koje vodi Novica Vuković, planira da zbog toga pozajmi 500 miliona. Osim toga, u budžetu je ostavljena mogućnost dodatnog zaduženja do milijarde eura za stvaranje fiskalne rezerve, koja bi se koristila za otplatu dugova u 2027. U toj godini nedostajuća sredstva su procijenjena na milijardu i po.
Sudeći po podacima iz predloga budžeta, država će u narednoj godini iskoristiti mogućnost zaduženja od preko 500 miliona, što će, u krajnjem, dovesti do povećanja duga na 5,88 mlrd EUR, odnosno od 1,2 milijarde u periodu od 15 mjeseci. Prema podacima iz budžeta, procjena je da će na kraju ove godine državni dug biti 5,16 milijardi. Na kraju 2027. očekuje se smanjenje državnog duga na 5,72 milijardi, a na kraju 2028. godine da dug bude 5,928 mlrd EUR.
- Na nivo zaduživanja u predstojećem periodu prevashodno će uticati iznosi nedostajućih sredstava definisanih u fiskalnom okviru 2025 - 2028. godine, koji pokazuju da će se u narednom periodu država zaduživati samo za potrebe otplate duga i finansiranje kapitalnog budžeta. U strukturi dugova koje treba otplatiti u narednim godinama, najveće učešće imaju obaveze po osnovu ino i domaćih obveznica, otplate kredita kod kineske Eksim banke za izgradnju prve dionice auto-puta Bar-Boljare, komercijalni aranžmani podržani garancijama Svjetske banke iz 2018. i 2020. godine (PBG) i kredit kod Dojče banke iz 2023. Najveće jednokratne otplate, čiji je uticaj na iznos otplate najznačajniji, odno-se se na euroobveznice koje su dospjele u aprilu 2025. godine u iznosu od 500 mil EUR, domaće obveznice koje dospijevaju 2026. godine u iznosu od 50 miliona, kao i euroobveznice koje dospijevaju 2027. godine u iznosu od 750 mil EUR - piše u predlogu Zakona o budžetu, koji je dostavljen Skupštini 19. novembra, iako je zakonski rok 15. novembar.
Takođe, sudeći po tome da se do kraja godine planira uvećanje duga za 400 miliona, moguće je da se ovi kreditni aranžmani realizuju u narednih mesec dana.
- Zakonski okvir za zaduživanje za 2025. godinu predviđa i zaključivanje kreditnih aranžmana za različite razvojne projekte u iznosu do 1,137 mlrd EUR. U prva dva kvartala 2025. godine zaključeni su kreditni aranžmani u ukupnom iznosu od 329 mil EUR, i to za potrebe izgradnje druge dionice auto-puta (sa EBRD u iznosu od 200 mil EUR), izgradnje i modernizacije bolnica (sa CEB u iznosu od 83 miliona), unapređenja sistema plaćanja sa inostranstvom TIPS clone (sa IBRD u iznosu od osam miliona eura), rekonstrukcije i izgradnje obrazovnih institucija (sa EIB u iznosu od 18 mil EUR), kao i nabavku vojnih logističkih vozila (sa CKB bankom u iznosu od 20 miliona eura). U 2026. godini za otplatu duga potrebno je obezbijediti oko 383,6 mil EUR, a ta sredstva se u najvećem dijelu odnose na redovnu otplatu kredita kod kineske Eksim banke iz 2014. godine, isplatu domaće obveznice iz 2019. godine u iznosu od 50 miliona eura, redovnu otplatu kredita kod Svjetske banke (PBG 1 i PBG 2) iz 2018. i 2020. godine i Dojče banke iz 2023. godine - piše u dokumentu.
U 2027. godini za otplatu duga iz prethodnog perioda potrebno je obezbjediti oko 1,165 mlrd EUR, od čega se najveći dio odnosi na isplatu obveznice iz 2020. godine, u iznosu od 750 mil EUR, redovnu otplatu kred ita kod kineske Eksim banke iz 2014. godine i PBG kredita iz 2020. godine.
- U 2028. godini za otplatu duga potrebno je obezbijediti oko 338,3 mil EUR, a ta sredstav se u naj većem dijelu odnose na redovnu otplatu kredita kod kineske Eksim banke iz 2014. godine, otplatu PBG 1 sindiciranog aranžmana, otplatu DPL kredita iz 2024. godine, te otp latu obaveza prema međunarodnim finansijskim institucijama i domaćim bankama - precizirali su iz Ministarstva finansija.
Firme:
Ministarstvo finansija Crne Gore
Vlada Crne Gore
Skupština Crne Gore Podgorica
Evropska banka za obnovu i razvoj EBRD Podgorica
Crnogorska komercijalna banka ad Podgorica
Tagovi:
Eksim banka
Evropska banka za obnovu i razvoj
EBRD
CEB
Centralna evropska banka
Međunarodna banka za obnovu i razvoj
IBRD
Evropska investiciona banka
EIB
CKB banka
Dojče banka
Novica Vuković
budžet
Zakon o budžetu
zaduživanje
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora