Crna Gora pred izazovom CBAM-a: Struja iz TE Pljevlja postaje manje konkurentna, građanima prijeti rast cijena

Evropska unija od 1. januara 2026. godine uvodi CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism - Mehanizam za prilagođavanje cijene ugljen-dioksida na granici) – mehanizam koji uvodi dodatni trošak na uvoz karbon intenzivne robe i električne energije proizvedene iz uglja ili drugih izvora sa visokim emisijama CO₂.

To znači da će od 2026. godine ova regulativa direktno uticati na izvoz crnogorske električne energije. Uvoznik u EU moraće da plati dodatni trošak za struju koja nije dokazano "zelena". Ta energija postaće skuplja i manje konkurentna na evropskom tržištu, kazali su iz Eko-tima.

- Elektroprivreda Crne Gore više neće moći prodavati električnu energiju po istoj cijeni kao do sada, jer će će EU tržište sada zahtijevati da uvezana roba uključi i cijenu ugljenika - ističe Diana Milev Čavor, kordinatorka programa za klimu i energiju u nevladinoj organizaciji Eko-tim.

Energetske kompanije iz EU već plaćaju trošak CO₂ kroz evropski sistem trgovanja emisijama što znači da su u cijenu električne energije vec uključeni troškovi CO₂ koji su nastali prilikom njene proizvodnje. Crna Gora ima sopstveni sistem trgovine emisijama CO₂, ali trenutna cijena emisija ne odražava njihov stvarni trošak.

Naime, EPCG trenutno plaća oko 24 eura/tCO₂, dok je cijena na EU ETS tržištu oko 80 eura/tCO₂. Zbog toga će uvoznik iz EU morati da plati razliku u cijeni emisija pri uvozu električne energije. Ovo će indirektno smanjiti prihod od izvoza, jer će kupci u EU tražiti niže cijene da pokriju dodatne troškove.

- Trenutno, izvoz električne energije u strukturi izvoza Crne Gore čini 35 % ukupnog izvoza. Dakle, izvoz električne energije nije samo pitanje energetskog sektora, već ima širok društveni i ekonomski značaj. CBAM nije iznenađenje – najavljen je prije više godina. Ipak, Crna Gora do danas nije preduzela ključne korake potrebne za smanjenje negativnog uticaja na izvoz električne energije - navodi Milev Čavor.

Uredba kojom se definišu obaveze industrijskih preduzeća u Crnoj Gori da plaćaju naknadu za emisiju CO2 usvojena je 2020. godine i do danas nije promjenjena. Uredba je omogućila da pojedini subjekti, poput KAP-a, kao veliki zagađivač, ostvaruje finansijsku korist kroz raspodjelu besplatnih emisijskih jedinica i prodaju tih jedinica EPCG-u, umjesto da se podstakne na smanjenje sopstvenih emisija.

- Takva praksa nije bila u skladu s principom "zagađivač plaća" niti sa standardima EU sistema trgovine emisijama (EU ETS). Takođe, analizom odredaba Uredbe, Agencija za sprječavanje korupcije je zaključila da one nisu dovoljno jasne i precizne, odnosno da ne uređuju na jasan, precizan i nedvosmislen način sva pitanja - piše u saopštenju.

- Pred Crnom Gorom je vrlo kratak rok da prilagodi svoj regulatorni okvir novim evropskim pravilima. Uvođenje realne cijene emisija CO₂ i izmjena postojeće uredbe nisu samo administrativna pitanja, već ključni koraci za zaštitu ekonomskih interesa države i očuvanje konkurentnosti našeg energetskog sektora. U ovakvoj situacji vrlo je realno očekivati da će cijena električne energije za krajnje potrošače porasti znatno više nego što se trenutno očekuje - zaključuje Milev Čavor.