Transformacija digitalnog plaćanja - Instant transakcije i uloga vještačke inteligencije

Digitalna plaćanja prolaze kroz duboku transformaciju – od kartičnih sistema i internet bankarstva, preko mobilnih novčanika i instant transfera, do integracije novih digitalnih valuta i vještačke inteligencije.

Na panelu "The Acceleration of Payments – Redefining how consumers and businesses interact", koji je održan u okviru konferencije Infintech 2025, predstavnici vodećih banaka u Crnoj Gori analizirali su kako tehnološke inovacije mijenjaju način na koji potrošači i biznisi plaćaju, koje su glavne prepreke interoperabilnosti i sigurnosti, te kako će izgledati platni sistemi budućnosti.

Bojan Burić, direktor Sektora direktnih kanala u Erste banci, podsjetio je na to kako je tehnologija kroz decenije mijenjala način plaćanja i ubrzavala procese.

- Tehnologija svakako oblikuje sistem plaćanja. Prije možda nekoliko desetina godina imali smo izrazito dominantno gotovinsko, a razvojem tehnologije prvo smo imali uvođenje kartica, zatim internet, personalni računari i mobilni telefon. Sve to prouzrokovalo je promjene u tehnološkom smislu - rekao je Burić, prenosi Media Biro.

On je podsjetio na put od embosiranih kartica do savremenih digitalnih novčanika:

- Čak i sama platna kartica doživjela je nekoliko promjena ako gledamo iz ugla tehnologije. Sjećamo se prvih embosiranih ili reljefnih kartica koje su morale da se provlače sa indigo priznanicom, zatim se to nosilo u banku da bi mogle biti dalje procesirane. Imali smo i magnetnu traku koja je vremenom otišla u prošlost, pa onda i čip. Tu između čipa i bezkontaktnog plaćanja imamo smartphone koji je i prouzrokovao sve ove promjene. Imamo prelaz na bezkontaktno plaćanje, a danas i digitalne novčanike koji su sastavni dio svakog telefona i koji su značajno ubrzali plaćanje - kazao je

Nikola Milović, direktor poslovne mreže Hipotekarne banke, naglasio je važnost dugogodišnjeg razvoja i inovacija koje su omogućile sadašnji nivo digitalne pismenosti i tržišne spremnosti.

- Kao neko ko je 19 godina i duže u Hipotekarnoj banci, kroz lično iskustvo i rad sa kolegama jasno vidim da sve ima svoju genezu. Što je ta geneza zrelija i duža, lakše je uvesti nove proizvode - kazao je Milović.

Govoreći o kartičnim plaćanjima i digitalnim novčanicima, kazao je da smo od bezkontaktnih kartica i svih ranijih izazova i načina na koje je sistem funkcionisao, uspjeli da napredujemo.

- Mogu reći da smo sada relativno zrelo tržište kada je riječ o primjeni novih tehnologija u kartičnim plaćanjima, digitalnim novčanicima i sličnim inovacijama. Vrlo smo ponosni na činjenicu da imamo vjerovatno dominantno učešće u tržištu kada je riječ o digitalnim novčanicima. Smatram da je to rezultat višedecenijskog rada i činjenice da smo kao banka često bili među prvima koji su uvodili inovacije u ovim segmentima - naveo je Milović

Dodao je i da veliku ulogu imaju kartične šeme i međunarodni partneri

- Vjerujem da danas imamo zrelo tržište, a veliku zahvalnost za to dugujemo i kartičnim šemama, posebno Mastercardu, sa kojim imamo odličnu komunikaciju i podršku - kako u procesima, tako i u lansiranju brojnih proizvoda i jačanju čitavog ekosistema. Kada se uporedimo sa regionom, pa i sa nekim razvijenijim zemljama, mislim da smo u tom segmentu napravili značajan iskorak.

Govoreći o narednim koracima, Milović je istakao važnost integracije u evropski platni sistem.

- Svi smo svjedoci, a mnogi su i direktno vodili projekte koji se tiču SEPA i drugih integracija u evropski platni sistem. Čestitam svim kolegama i Centralnoj banci, jer smo zajednički uspjeli da ubrzamo procese i ostvarimo veću konsolidaciju, kako bismo se što brže integrisali u te sisteme. Znamo svi kuda to vodi — budućnost je u instant plaćanjima 24/7. Naravno, to sa sobom donosi i nove izazove, posebno za one koji su odgovorni za infrastrukturu i bezbjednost sistema. Ali, imamo rješenja za sve i nastavljamo dalje.

Predsjednik Upravnog odbora Lovćen banke, Miloš Miketić, govorio je o ulozi pametnih uređaja u razvoju digitalnih plaćanja i važnosti pravilnog pristupa digitalizaciji.

- Pametni telefoni su značajno doprinijeli razvoju savremenih načina plaćanja i omogućili sve ono što danas živimo. Iz njih su se kasnije razvili i pametni satovi i slični uređaji - kazao je Miketić.

On je istakao da tehnologija nije dovoljna sama po sebi ako je proces loš

- Volim da kažem da se danas bukvalno sve može digitalizovati. Ali, ako imate loš proces i samo ga digitalizujete, napravili ste "savršenu oluju", katastrofu. U digitalnom svijetu, ako nešto nije jednostavno i glatko, to jednostavno ne može da zaživi. Upravo se to najbolje vidi na primjeru digitalnih novčanika - poručio je

Govoreći o upotrebi gotovine, kazao je da se keš koristi u mjestima koja su siva zona.

- Njih treba motivisati da uđu u sistem plaćanja. Crna Gora je trenutno na 37–38 odsto plaćanja karticom. Vidi se trend rasta — veća je potrošnja na primorju, nego na sjeveru. Dakle, na trećini smo upotrebe kartice. Zanimljivo je da kad je u pitanju plaćanje digitalnim novčanicima, iako je u Crnoj Gori Google Pay uveden prije Apple Pay, 80 odsto koristi Apple Pay.

Luka Uskoković, direktor za platni promet, fintech i upravljanje gotovinom u NLB banci, fokusirao se na sistemske izazove interoperabilnosti i evropske integracije.

- Do prije pola godine govorili smo o samo dva platna sistema — domaćem i inoplatnom. Danas u inoplatnom prometu već funkcionišu SWIFT, SEPA i proces modernizacije domaćeg platnog prometa - kazao je Uskoković.

Istakao je da predstoji važan zadatak međusobnog usklađivanja sistema:

- Kada je riječ o SEPA, trenutno smo uključeni u samo jednu šemu, dok nas čekaju još dvije jednako značajne: SDD i SEPA Credit Instant. U međuvremenu, vrlo blizu smo i priključenja na TIPS sistem. Jasno je da ćemo u narednom periodu imati izazove u pogledu interoperabilnosti između svih ovih platnih sistema.

Osvrnuo se i na nužnost tehnološke orkestracije.

- Sistemi moraju da funkcionišu sinhronizovano. Izazov neće biti samo primjena pojedinačnih platnih šema, već i njihovo međusobno povezivanje — naročito kada je riječ o kartičnom poslovanju. Već sada imamo vrlo brza plaćanja: sa SEPA sistemom dostigli smo gotovo realno vrijeme, uz šest kliring ciklusa dnevno. U instant sistemu, zahvaljujući TARGET Instant Payment sistemu, plaćanja se odvijaju u realnom vremenu, 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici - kazao je Uskoković.

Naveo je i da STP mod (straight-through processing) više nije pitanje — postao je standard.

- Moramo eliminisati manuelne i repetitivne zadatke u ovom segmentu, a vjerujem da će upravo to biti jedan od najvećih izazova u narednom periodu: kako da fragmentirane platne sisteme orkestriramo i povežemo u jedinstvenu cjelinu. Vještačka inteligencija će tu igrati ključnu ulogu. To neće biti opcija, već nužnost - više neće ni banke ni klijenti odlučivati o ruti plaćanja, već će to raditi agenti u realnom vremenu - poručio je Uskoković.

Govoreći o budućim koracima naveo je da je ulazak u SEPA bio važan korak, ali SEPA predstavlja samo jednu šemu — jedan kanal ka EU.

- Pred nama je obaveza da se u potpunosti uskladimo sa pravilima Evropske unije i izjednačimo naknade sa standardima svih zemalja članica EU. Predstoji nam još mnogo posla. Na uvodnom predstavljanju, viceguvernerka je iznijela vrlo ambiciozne rokove — mapa puta je jasna i znamo tačno šta radimo do novembra 2028. godine. Ukratko, pred nama je veliki izazov: temeljna transformacija platnog sistema - zaključio je Uskoković.