Cilj izmjena Zakona o zaštiti i zdravlju na radu kvalitetnija i praktična zaštita zaposlenih

Ako budu usvojene, izmjene Zakona o zaštiti i zdravlju na radu donijeće značajne novine: veće naknade za povrede i profesionalne bolesti, te obavezno osiguranje radnika na poslovima s povećanim rizikom. Premija koju poslodavci izdvajaju, porašće sa 1,5 na 6 EUR.

Izmjenama je predviđeno minimalno osiguranje od 1% zarade za rizična radna mjesta. Cilj je, kako navode iz resornog ministarstva, kvalitetnija i praktična zaštita zaposlenih, ne samo formalno usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom, kaže za Boje jutra na TV Vijesti Aleksandar Memčević, v.d. direktora Direktorata za zaštitu i zdravlje na radu.

- Zakon donosi veća prava za zaposlene i obavezu osiguranja od povreda na radu. Usklađen je sa EU direktivama i trenutno je na mišljenju kod Evropske komisije - dodaje Memčević.

Predstavnici poslodavaca saglasni su da je unapređenje zaštite na radu važno, ali ukazuju da uplaćivanje premije treba da bude srazmjerno nivoima rizika povreda na radu i profesionalnih bolesti.

- Rizična su ona radna mjesta koje i pored primjene delimično ili potpuno primenjenih mjera zaštite na radu, postoji rizik za zaštitu i zdravlje zaposlenih. Ono što je interesantno još kad smo već krenuli tu temu, da nije bilo u toj početnoj verziji, da je taj član dopunjen i sa time da će osiguravajuća društva biti dužna da uplate 10% od prihoda, gdje će to na poseban račun ministarstva i da će se to koristiti za projekte, razvoj programa i sve ono što čine aktivnosti u cilju unapređenja zaštite i zdravlja na radu - kaže Rumica Kostić, Unija poslodavaca.

Zakon je važan korak, ali nisu uključene suštinske izmjene poručuje Đina Janković, iz Udruženja za zaštite na radu.

- Broj povreda, profesionalna oboljenja. Mi u Crnoj Gori na prvom mjestu nemamo relevantnu instituciju, nemamo institut, odnosno Zavod za medicinu rada da bismo uopšte govorili o profesionalnim oboljenjima. Kada govorimo o povredama na radu, podaci sa kojima raspolažemo nisu relevantni. Mi nemamo agregiranu statistiku po granama. Imamo određene podatke s kojima raspolaže Inspekcija zaštite i zdravlja na radu koji se zaista ti podaci ne dovode u pitanje, ali nisu usklađeni sa onim ostalim podacima koje imaju. Nemamo tu spregu između prevencije i stvarnog broja povreda - dodaje Janković.

Prema podacima, godišnje u Crnoj Gori na radnom mjestu smrtno strada između pet i deset radnika, dok dvadesetak zadobije teške povrede. Sagovornici ističu da je neopohodno jačanje inspekcijskog nadzora, tačnih podataka i boljeg sistema osiguranja kako bi se sproveo na pravi način.

Nacrt zakona očekuje dodatne komentare iz Brisela, nakon čega bi radna grupa trebalo da razmotri finalne izmjene prije usvajanja u Vladi i Skupštini.