Partijsko zapošljavanje urušava elektroenergetski sektor

Situacija u crnogorskom energetskom sektoru gora je nego što je bila zahvaljući pogrešnim, kontroverznim i nezakonitim odlukama menadžmenta, ocijenio je direktor Balkanske istraživačke mreže (BIRN) Crna Gora, Vuk Maraš.

On je Pobjedi kazao da su te odluke dovele do toga da kompanije iz energetskog sektora počnu da funkcionišu gore, gube vrijednost, a građanima pružaju manje nego što bi trebalo.

Maraš je na pitanje na koje odluke misli, odgovorio da se to prije svega odnosi na enormno političko zapošljavanje.

- Takvo zapošljavanje je bilo neshvatljivo čak i za vrijeme Demokratske partije socijalista (DPS), kojom brzinom i količinom se zapošljavaju partijski aktivisti i podobni kadar. Od početka su se u menadžmente dovodili ljudi bez iskustva i znanja da se uhvate ukoštac sa tako velikim sistemima. Umjesto da izaberu profesionalne menadžere, oni su se odlučili za partijska lica, jer profesionalni menadžeri ne bi izašli u susret njihovim zahtjevima da zapošljavaju one koje partija kaže, ni u obimu koji traže, već one koji su najbolji na konkursu - saopštio je Maraš.

BIRN je prošle godine spoveo sedmomjesečni monitoring elektroenergetskih kompanija u većinskom državnom vlasništvu.

Maraš je naveo i da su posljednjih godina donacije bile mnogo veće nego što je to ranije bio slučaj.

- Objektivno, to je jedan pokušaj kupovine glasova različitim metodama preko energetskih kompanija, zato što je stepen kontrole u državnim preduzećima manji nego što je to u organima javne uprave koji se direktno finansiraju iz budžeta - rekao je Maraš.

Na pitanje šta se desilo sa obećanjima da će na rukovodeća mjesta, posebno državnih kompanija, dolaziti samo oni sa profesionalnim zaslugama, on je odgovorio da je prethodni ministar energetike Saša Mujović donekle pokušao to da uradi.

- On je promijenio izvršne direktore i u Elektroprivredi (EPCG) i Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS) postavio kvalifikovane osobe, ali šteta koju su napravili prethodni direktori se ni do danas nije otklonila - kazao je Maraš.

On je kao primjer loših odluka naveo kćerku kompaniju EPCG Solar gradnju, koja je, prema njegovim riječima, nezakonito zaposlila preko 300 ljudi.

- Napravili su partijsku firmu našim novcem, gdje su zapošljavali ljude kako im se "ćefne" i sad kad su se suočili sa duplim negativnim mišljenjem, citiraju vještačku inteligenciju i prozivaju Državnu revizorsku instituciju za politički pristup, ali fakti su neumoljivi - saopštio je Maraš.

On smatra da je problem to što se i pored očiglednih propusta niko ne poziva na odgovornost.

- Umjesto da se u Crnoj Gori konačno obezbijedi sistem vladavine prava na koji nas EU poziva godinama i bez kojeg nećemo ući u EU, da se procesuiraju svi oni koji su nanijeli štetu, da se svi nezakoniti ugovori oglase ništavnim, za šta imamo sve mehanizme i umjesto da premijer i PES ulože napor da država može da funkcioniše, to se toleriše i nema nikakvih posljedica. U takvoj situaciji je potpuno za očekivati da se to i nastavi - rekao je Maraš.

On je dodao da te kompanije služe isključivo u partijske svrhe, jer građani imaju samo štetu, a nikakvu korist.

- Troškovi zapošljavanja su ogromni. Ne samo da je porastao broj zaposlenih, već su i zarade enormno veće. Dovoljno je samo pogledati finansijski iskaz i uvjeriti se kolika su bila izdvajanja po tom osnovu, a kolika su sada, a da ne govorimo o nezakonitim angažmanima preko agencija i ugovora o djelu za sistematizovana radna mjesta - naveo je Maraš.

Besmisleno je, prema njegovim riječima, zapošljavati one koji nijesu potrebni sistemu, a ako jesu potrebni, one koji nijesu kvalifikovani. Potrebno je, kako je dodao, organizovati konkurse i zapošljavati samo najbolje, jer su u suprotnom nanosi finansijska šteta, a dugoročno apsolutna kada je riječ o razvoju kompanije.

Na pitanje koliku moć, odnosno nadležnosti imaju izvršni direktori u državnim firmama, imajući u vidu da u bordovima najčešće sjedi partijski kadar, Maraš je odgovorio da se ne radi o tome koliku moć imaju, već koliko integriteta.

- To je velika razlika. Ja nijesam vidio da se bilo ko od njih javno pobunio protiv zvaničnih ili nezvaničnih naloga da se recimo nakrcava partijskim aktivistima. Direktori i te kako imaju ovlašćenja da nekim stvarima stanu na put. Oni su ti koji potpisuju odluke o zapošljavanju i mogu pokrenuti proceduru oglašavanja ništavnim nezakonitih ugovora, ali mi ništa od toga ne vidimo u javnosti. Da li su oni možda imali takvih pokušaja pa to nije dospjelo u javnost ili je i njima milije da ne prave negativne odnose sa bordom, pa idu logikom - i vuci siti i ovce na broju... - kazao je Maraš.

On smatra da su takve prakse loše po građane, jer se kompanije koje su od vitalnog značaja za zemlju ne mogu razvijati onom dinamikom kakvom bi se razvijale da imaju najbolje ljude na tržištu.

- Ove kompanije to mogu da priušte, jer su te zarade prilično velike. Upravo zato partije tu i trpaju familije i prijatelje, a ne tamo gdje su plate niže - naveo je Maraš.

Na pitanje da li je realno da u Crnoj Gori ikada zaživi meritokratija, on je odgovorio da se ipak nada da jeste.

- Nova vlast je, između ostalog, izbore dobila na obećanjima o meritokratiji. Oni su prozivali DPS za korupciju, a onda su postali još gori, jer su i oni počeli da kupuju glasove, mnogo više nego DPS. Želim da vjerujem da većina ljudi u Crnoj Gori, pogotovo roditelji hiljada onih koji su otišli u zemlje gdje vlada meritokratija, to želi. Ako nas i dalje budu predstavljali ovakvi mediokriteti i punili državne kompanije i institucije, onda će zemljom upravljati oni koji su daleko od najboljih. Tako će ova zemlja samo ići unazad, a najbolji kadar davati drugim zemljama, jer će oni tamo dobiti sve što u svojoj državi ne mogu - zaključio je Maraš.

Monitoring EPCG-a, CEDIS-a, Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), Solar gradnje i EPCG Željezare, koji je BIRN sproveo prošle godine, pokazao je da su te kompanije tokom šest godina ostvarile prihod od 3,48 mlrd EUR, dok su rashodi iznosili 2,81 milijardu, od čega je na zarade, naknade i ostale lične rashodi otišlo 373,3 mil EUR.

Te kompanije su od 2018. do 2023. godine podijelile preko šest i po miliona EUR donacija i sponzorstava.

- Evidentno je da je od promjene vlasti, što je za posljedicu imalo preuzimanje kompanija od novih rukovodstava u 2021. iznos dodijeljenih donacija drastično raste. Tokom 2019. i 2020. godine donacije i sponzorstva iznosili su 929 hiljada, odnosno 812 hiljada EUR da bi nakon preuzimanja od novih rukovodstava ukupan iznos drastično porastao. Tako, 2021. godine podijeljeno je 1,4 mil EUR, godinu kasnije skoro dva miliona, da bi u 2023. godini bilo podijeljeno skoro 1,4 miliona - saopšteno je iz BIRN-a.

Glavni primaoci donacija bili su budžetski korisnici, vjerske organizacije i sa njima povezane osobe i sportska društva. Sponzorstva i donacije ostaju prostor za ozbiljne zloupotrebe vođene političkim uticajima.

Maraš je tada, predstavljajući rezultate istraživanja, kazao da su političke elite shvatile da im državne kompanije pripadaju kao ratni plijen i time pogazile sve principe korporativnog upravljanja.

- Kompanije iz energetskog sektora su samo 2023. godine imale prihod preko 800 mil EUR. Broj zaposlenih, i to samo onih koji imaju ugovore o radu, bez angažovanih po konsultantskim i ugovorima o djelu, u ovim kompanijama se od 2018. do 2020. godine kretao oko 3,34 hiljade, dok je nakon toga ta brojka skočila na 4,3 hiljade00, a godinu kasnije na pet hiljada - kazao je Maraš.

On je dodao da se ti podaci, iako ih nema u zvaničnim dokumentima, mogu naći među rashodima za naknade i zarade.

- Od 2018. do 2022. godine na naknade i zarade je odlazilo između 66 i 68 mil EUR, 2021. godine ta cifra dolazi do 73 miliona, 2022. godine do 87,7 miliona, dok je 2023. godine na naknade i plate potrošeno 115,6 miliona - pokazalo je istraživanje BIRN-a.

EPCG je prošlu godinu završila sa dobiti od 10,2 mil EUR, koja je za preko 80 odsto manja nego godinu prije kada je iznosila 52,5 miliona. Za takav rezultat su, kako su ranije saopštili iz kompanije, zaslužne loša hidrološka situacija i promjene na berzi, te to što su u godini prije imali jednokratne prihode.

Na kraju juna ove godine EPCG je bila u minusu od 24,5 mil EUR, na šta je, prema njihovim riječima, uticala rekonstrukcija TE Pljevlja, te prodaja električne energije potrošačima po nižoj cijeni od nabavne.

CEDIS je prošlu godinu završio sa dobiti od 519,3 hiljade EUR, što je za 62,95 odsto manje nego godinu prije. DRI je toj kompaniji dala duplo negativno mišljenje na finansijski izvještaj i pravilnost poslovanja u 2022. godini.

Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) je u izvještaju o stanju energetskog sektora za prošlu godinu dovela u pitanje politiku zapošljavanja u CEDIS-u, ukazujući da je prošle godine u prosjeku bilo zaposleno 412 ljudi više nego 2020, te da su zarade u odnosu na isti period veće 12 mil EUR, iako se obim djelatnosti i način funkcionisanja nije mijenjao.

Rudnik uglja je prošlu godinu završio sa profitom od 15,05 mil EUR, dok su prvu polovinu ove godine završili sa minusom od 4,45 miliona, na šta je, kako se navodi u izvještaju, uticala planirana rekonstrukcija TE Pljevlja i izmještanje toka rijeke Ćehotine.

CGES je prvu polovinu godine završio sa profitom od 12,9 mil EUR, dok je prošlu godinu završio sa neto dobiti od 24,8 miliona. U izvještaju REGAGEN-a za prošlu godinu se navodi da je za zarade potrošeno skoro tri miliona više nego godinu prije, da je prosječan broj zaposlenih u odnosu na 2020. bio veći za 39, a plata za skoro četiri miliona u odnosu na taj period.