Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Zašto je puštena niz vodu jedina fabrika papira?
Komentari
Ilustracija (Foto: hxdyl/shutterstock.com)
Da je papir sve traženija roba bilo je izvjesno još prije dvije godine kada je zvaladala nestašica roto papira, koja se osjetila i u našoj državi. Tada je za potrebe dnevnih novina uvezen papir iz Bugarske.
Mnogi smatraju da je tadašnji ministar finasnija i premijer Crne Gore Igor Lukšić, mogao da zaustavi proces gašenja beranske fabrike, ali da to iz nepoznatih razloga nije ni pokušao da učini.
Fabrika papira Beranka je u trenutku privatizacije i početka propadanja bila dovedena tehnološki do savršenstva, a sasvim sigurno je, osim nakvalitetnijih papira, mogla da proizvodi i roto papir za crnogorsko i tršište regiona.
Posljednji direktor ove fabrike papira prije privatizacije, Milić Joksimović, smatra da je proizvodnja realno mogla da se sačuva, ali da je prodaja i privatizacija fabrike predstavljala političku odluku.
- To je bila politička intencija. Uvesti je u stečaj, prodati i privatizovati. A to je, kao što se i vidjelo, značilo kraj i fabrike – prisjeća se Joksimović.
Prema njegovim riječima, fabrika papira u Beranama uvedena je u stečaj u trenutku kada je dostigla savršenstvo u tehnološkom smislu.
- Postojale su dvije papir mašine. Jedna za proizvodnju finih papira, do stotinu trideset grama. Druga mašina je imala raspon proizvodnje do čak trista gramskih papira, i mislim da je to bila jedina mašina te vrste u bivšoj Jugoslaviji. Mislim da tu mašinu nije imala ni Slovenija – kaže Joksimović.
On sa žaljenjem konstatuje da su takve mašine završile, navodno, kao staro gvoždje da bi bile prodate u djelovima, izvezene, i sastavljene na drugom mjestu.
- Za jednu nisam siguran, a za drugu znam da je navodno kao staro gvožđe otišla za Tursku – kaže Joksimović.
Prema pouzdanim informacijama, mašine su prodate po cijeni starog gvožđa, ali su u Tursku prenesene do posljednjeg šrafa, i tamo bez problema stavljene u pogon.
Kako i zašto je dozvoljeno da fabrika papira u Beranama propadne, i ko je tome "kumovao"?
To je pitanje koje se i danas postavlja u svjetlu činjenica da je fabrika bila modernizovana do savršenstva, a papir postaje sve traženija i skuplja berzanska roba.
Fabrika papira "Beranka", u kojoj je obnovljena proizvodnja 1997. godine, nakon što je ugašena bivša fabrika celuloze i papira 1989, prodata je iz takođe iz stečaja beogradskom preduzeću Tigo-impeks 2004. godine.
Navodni vlasnik tog preduzeća Radoje Gomilanović iz ranijih poslova sa ovom beranskom fabrikom imao je obezbijeđena potraživanja od 200.000 EUR, odnosno sa pripadajućim kamatama preko 250.000.
Obezbijeđena potraživanja u iznosu od 400.000 EUR, takođe sa pripadajućim kamatama i sa fiducijom na skoro kompletnu imovinu fabrike, osim papir mašina, imala je i Vlada Crne Gore.
Svoja potraživanja od 56.000 EUR, fiducijom nad postrojenjem vodozahvat bio je obezbijedio i ZOIL Lovćen.
Gomilanović je, međutim, odmah po kupovini fabrike zatražio reprogram dugovanja od Vlade i ZOIL-a. I dobio.
Vlada je vlasniku "u interesu pokretanja proizvodnje" odobrila prolongiranje isplate pola duga, a za drugu polovinu ga je obavezala da uloži u investicije. To je bilo u onom periodu kada je Igor Lukšić bio ministar finasija u vladi Mila Đukanovića.
Lukšić je, nije zaboravljeno, bio predsjednik Vlade Crne Gore u trenutku kada je fabrika počela da propada, ali nije ni prstom mrdnuo da to zaustavi.
On je mogao to da učini tako što bi tražio nazad sredstva koja su data, a nisu vraćena. Mogao je i da uvede stečaj i da zaustavi dalje propadanje fabrike i to je bila jedina šansa da se ova fabrika spasi.
Lukšić se, kao iz svog džepa, odrekao 400.000 EUR, odnosno novca crnogorskih poreskih obveznika, i od toga ga, smatra naš sagovornik, ni danas ništa ne može abolirati.
Duga se odrekao i tadašnji ZOIL Lovćen. Atlasmont banka nije bila tako blagodarna prema beogradskom biznismenu, pa je odmah prisvojila i prodala fabrički restoran. Do danas nije poznato šta je bilo sa upravnom zgradom na koju je ova ista banka takođe imala hipoteku.
Kada se, u krajnjem, oduzme potraživanje koje je od Beranke imao sam Gomilanović, zatim Vlada i Lovćen osiguranje, dobija se odgovor na pitanje kako je preko žiro računa Fabrike papira u stečaju od ugovorene kupoprodajne cijene od blizu milion eura, prošlo samo 250.000.
Ta činjenica nije bez značaja. Ona je u direktnoj suprotnosi sa kuporodajnim ugovorom, koji je u članu 2 predvidio da ukoliko u roku od 45 dana kupac ne isplati iznos od 999.573 EUR preko žiro računa prodavca, "ugovor će se smatrati automatski raskinutim, sa posljedicama kao da nije ni zaključivan".
Ne treba zaboraviti da je stečaj 2004. godine, do kada je fabrika bila u vlasništvu beranske lokalne uprave, uveden upravo na zahtjev Radoja Gomilanovića preko njegovog preduzeća Tigo-impeks, kao jednog od obezbijeđenih povjerilaca.
Iste godine u oktobru Gomilanović je kupio Beranku na javnoj licitaciji. Dolutao je čudnim putevima u Berane, napravio karambol, a zatim sve prepustio da ode u propast.
Portal RTCG je ranije napravio foto i vedeo reportažu o tome kako danas izgleda fabrika papira u Beranama, nakon što su iz nje rasprodate sve vrijedne mašine i oprema i pokradeno sve što je moglo da se pokrade.
Niko zbog toga nikada nije odgovarao. Niko nije nikada čak ni postavio pitanje zašto nije pokušana da se spasi ova fabrika, koja je, sasvim sigurno, i danas mogla da radi i da snabdijeva čitavo balkansko tržište svim vrstama papira, dok njegova cijena na svjetskim berzama raste i ovih dana.
Firme:
Vlada Crne Gore
Atlasmont banka Podgorica Crna Gora
Lovćen osiguranje ad Podgorica
Nova Beranka doo Berane
TIGO-IMPEX-BEOGRAD
Info sa lokala:
Berane
Tagovi:
Beranka
Nova Beranka
ZOIL Lovćen
Igor Lukšić
Milić Joksimović
Radoje Gomilanović
cijena papira
skok cijene papira
proizvodnja papira
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.