U Crnoj Gori registrovana 41 punionica za električna vozila

U Crnoj Gori je prošle godine broj električnih i hibridnih vozila porastao oko 29% na 713, odnosno više od 150% na 3,13 hiljada, a taj rast je nastavljen i početkom ove.

Iako su ti trendovi izraženi, udio tih automobila u ukupnom voznom parku i dalje je vrlo nizak u poređenju sa prosjekom EU, gdje električna i plug-in vozila čine više od petine novih registracija, kazali su Pobjedi iz Fonda za zaštitu životne sredine (Eko-fond).

Oni su dodali da je jasno da se Crna Gora još nalazi u ranoj fazi razvoja elektromobilnosti. Ipak, ovogodišnjim konkursom za subvencionisanje nabavke vozila nijesu obuhvaćena hibridna.

- Eko-fond je do sada raspisao dva konkursa za subvencionisanje nabavke električnih vozila s nultom emisijom CO₂, koristeći sredstva Vlade Slovenije, odnosno CMSR-a. U skladu sa praksom većine zemalja EU, ta sredstva su namjenski usmjerena isključivo na električna vozila. Razmatranje ponovnog uključivanja hibridnih vozila u strateške dokumente može biti moguće, ali samo u okviru novih programa i izvora finansiranja, što trenutno nije predviđeno - naveli su iz Eko-fonda.

Iz Ministarstva energetike i rudarstva su saopštili da je razlog usklađenost sa evropskim zelenim planom i ciljevima koje je Crna Gora preuzela, a to je smanjenje emisije CO₂ za 55 odsto do 2030. godine u odnosu na 1990.

Hibridi se, kako su objasnili, tretiraju kao prelazno rješenje, dok strateški fokus ostaje na vozilima bez emisije.

Iz Eko-fonda navode da je ukupno isplaćeno 571,5 hiljada EUR subvencija za kupovinu električnih vozila.

- Subvencije koje Eko-fond trenutno sprovodi zasnovane su na dostupnim donatorskim sredstvima i usmjerene su prvenstveno na vozila s nultom emisijom CO₂. Ipak, uvažavajući realnost na tržištu i činjenicu da je penetracija energetski efikasnih vozila u Crnoj Gori još niska, u prelaznom periodu ka punoj elektromobilnosti može se vidjeti potreba da se određeni period podrže i hibridna vozila - rekli su iz Eko-fonda.

Oni su objasnili da to nije dugoročno opredjeljenje, jer je konačni cilj usklađivanje sa evropskim standardima i praksama, gdje se subvencionišu isključivo električna vozila.

Iz Ministarstva saobraćaja su Pobjedi kazali da je u toku ažuriranje Strategije razvoja saobraćaja Crne Gore do 2035, zajedno sa Akcionim planom za period 2026–2027. i evaluacionim izvještajem o aktivnostima sprovedenim u periodu 2020–2024. godine.

- U ovim dokumentima posebna pažnja biće posvećena zelenim vozilima, uključujući električne i hibridne automobile, što potvrđuje da država prepoznaje njihov značaj u procesu održive mobilnosti - saopštili su iz tog resora.

Evidenciju o registraciji električnih i hibridnih vozila vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova, a prema dostupnim podacima za prošlu godinu, u Crnoj Gori je registrovano ukupno 715 električnih vozila, 1,94 hiljade hibridnih sa benzinskim motorom i 1,26 hiljada hibridnih sa dizel motorom.

Ti podaci, smatraju iz Ministarstva saobraćaja, pokazuju da tržište zelenih vozila bilježi postepen rast iako još čini mali procenat ukupnog voznog parka.

- Kada je riječ o tehničkim standardima iz nadležnosti Ministarstva saobraćaja, Crna Gora je u potpunosti usklađena sa međunarodnim propisima. Na snazi je primjena UNECE pravilnika i nacionalnih zakona i podzakonskih akata, što znači da svako električno vozilo koje se uvozi ili prvi put stavlja na tržište u Crnoj Gori mora zadovoljiti stroge zahtjeve bezbjednosti i homologacije - kazali su iz tog resora.

Iz Ministarstva energetike i rudarstva su Pobjedi kazali da izazov predstavlja činjenica da je procedura registracije hibridnih vozila identična kao i za ona sa motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem, pa je teško precizno utvrditi njihov broj.

- Za električna vozila raspoloživi podaci su jasniji, jer se ona vode kao posebna kategorija - naveli su iz Ministarstva.

Na pitanje da li je Crna Gora, u pogledu infrastrukture i održavanja, spremna za električna vozila, odgovorili su da jeste relativno.

- Trenutno je registrovana 41 punionica, od čega deset u Podgorici, 15 u Budvi i pet u Tivtu. Većina su punjači snage do 22 kW, dok nekoliko lokacija raspolaže i snažnijim punionicama od 43 kW. Prema podacima CEDIS-a, do avgusta prošle godine izdato je 30 saglasnosti za priključenje novih punionica, a 19 je već aktivno priključeno na distributivnu mrežu. Iako je riječ o infrastrukturnom procesu koji tek dobija zamah, jasno je da se kapaciteti šire i da država prepoznaje važnost spremnosti za širu upotrebu električnih vozila - naveli su iz resora energetike.