Njemački stručnjak: Projekat Jadar je propao

Ilustracija (Foto: Shutterstock/Kamzara)

- Ja sam čuo nešto (o Jadru). Za biznis je jako važno da su stvari predvidive. Tamo su (Rio Tinto) imali neke rokove, planove, nešto su uložili i ništa od toga. Oni idu van plana, i taj litijum tek treba iskopati. A to nije jedini projekt u Evropi, ima i drugih koji su bolje pripremljeni, ili su više predvidivi.

Srbija se udaljava od EU

Sudbina planiranog rudarenja litijuma bila je jedna od tema panel-diskusije koja se održala u Berlinu (11.9.) u prostorijama DGAP-a. Upravo na istom mjestu na kojem je prije jedanaest godina tadašnji (novi) premijer Srbije Aleksandar Vučić najavio snažne napore s ciljem približavanja njegove zemlje Evropskoj uniji, panelisti su sinoć zaključili da se Vučićeva današnja Srbija upravo udaljava od EU.

Milan Nič je na panelu predstavio kratku analizu DGAP-a o trenutnoj situaciji u Srbiji. I to s poražavajućim zaključcima. U tom papiru se može pročitati kako se Srbija od faktora stabilnosti pretvara u faktor nestabilnosti u regionu, kao i da Vučić "nije u stanju riješiti probleme Srbije a ni ponuditi političke koncesije" širokom narodnom pokretu koji se pobunio protiv aktuelne vlasti. Od njemačke vlade Nič zahtijeva aktivniju ulogu u rješavanju krize u Srbiji. Ali kako bi ta uloga trebalo da izgleda.

- Mislim da se savezna vlada mora izjasniti. Do sada nisu imali jasan stav. Mislim da ministar spoljnih poslova Wadephul može i mora igrati veliku ulogu kao predstavnik CDU-a, vladajuće stranke u Berlinu, ali i koja je dio EPP-a, gdje su i naprednjaci - smatra stručnjak iz DGAP-a, vodećeg nemačkog think-tanka za područje spoljne politike.

Šta može napraviti Njemačka?

Kriza u Srbiji se ne smanjuje, već se produbljuje, dodaje Nič u razgovoru za DW: "Mislim da bi njemačka morala podržati Martu Kos, kao povjerenicu koja je imala jasne stavove."

Na diskusiji je trebalo da učestvuje i Tilman Kuban, CDU-ov zastupnik iz Bundestaga. On je već posjetio Srbiju, gdje se pohvalno izrazio o planiranom projektu kopanja litijuma. No, u poslednji trenutak je otkazao učestvovanje na panelu. Kako je za DW potvrđeno iz njegove kancelarije, razlog su bile "hitne obaveze" u Bundestagu.

Umjesto nega, u DGAP-u je govorio Manuel Sarrazin (Stranka zelenih), povjerenik bivše njemačke vlade za Zapadni Balkan. On je rekao kako nije teško shvatiti aktelnu situaciju u Srbiji, s obzirom na, kako je rekao, transfer moći u kabinet Predsjednika Srbije: "90% stvari u zemlji ide preko njegovog stola."

Sarazzin: Vučić se odlučio…

Sarazzin smatra kako je "u toku veliki test" za cio region zapadnog Balkana, s obzirom na "veliki broj igrača" koji žele proširiti svoj uticaj. Govoreći o politici balansiranja srpskog predsjednika, bivši zastupnik Zelenih je u jednom trenutku rekao kako "ima osjećaj da se Vučić već odlučio za jednu stranu". Odlazak Vučića u Moskvu na Dan pobede za Sarazzina je, kako kaže, bio jasan signal.

Zašto u toj situaciji Berlin ne igra aktivniju ulogu u regionu? I koliko je Balkan danas uopšte važan na listi prioriteta nove savezne vlade, s obzirom na sva geopolitička previranja u svetu?

- Prvo: ne igra aktivniju ulogu zato što je tako lakše. A drugo: zato što imaju vrlo velike geopolitičke probleme, Ukrajina, možda je baš sad došao kritičan trenutak u diplomatiji po pitanju primirja u ratu. U prioritetima Balkan nije to što je ranije bio u Berlinu. Nemaju političku energiju ili pažnju za to, ali prije svega je lakše da nisu u prvom planu - kaže za DW Milan Nič iz DGAP-a.

Na panelu u prostorijama DGAP-a nastupili su i Gazela Pudar Draško, direktorka Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu, te Raša Nedeljkov, programski direktor CRTA-e. Oni su učesnike panela upoznali s trenutnom situacijom u Srbiji, i predstavili rezultate istraživanja o političkim stavovima mlade generacije u njihovoj zemlji.

"Ohrabrenje" za građane Srbije

Pudar Draško je za DW rekla kako je zanimanje aktera iz inostranstva i pozivi za preuzimanjem aktivnije uloge u rješavanju krize "ohrabruje građane" Srbije.

- To im pokazuje da njihova borba nije nevidljiva i da ono što oni žele, a to je pravda, to su institucije koje funkcionišu, to je vladavina prava, da se to vidi upravo kao borba za evropske vrijednosti koje bi svi trebalo da dijele. To je nama ohrabrenje da nastavimo da se borimo za promjene u Srbiji.