Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Ljetnje temperature Jadrana sve više - Nekada je na površini mora bilo 25 °C, danas prelazi i 29 °C
Komentari
Dubrovnik (Foto: Laszlo Toth/Unsplash)
Krenimo od početka: temperatura Jadranskog mora danas je viša nego što je bila nekada – i taj porast se nastavlja.
Naučnici već decenijama bilježe postepeno zagrijavanje mora širom Mediterana, uključujući i Jadran, i to ne samo na površini već kroz čitav vodeni stub.
Od sredine 20. vijeka do danas zabilježen je porast temperature od 0,5 do 1,5 °C, zavisno od lokacije i dubine.
Ali ono što posebno zabrinjava je činjenica da se u poslednjih dvadesetak godina taj trend ubrzao. Nekada su ljetnje temperature na površini mora bile oko 25 °C, a danas često prelaze 27 °C, a sve češće dosežu vrijednosti veće od 29 °C u plićim područjima.
Morski toplotni ekstremi
Promjene u temperaturi mora bilježe se tokom cijele godine, ali su najizraženije ljeti – što i nije teško primijetiti na sopstvenoj koži.
More je prijatnije za kupanje, ali sve češće noći ostaju tople bez osvježenja, a i ponašanje morskih organizama se mijenja. Danas su ljetnje površinske temperature u Jadranu čak 1 do 2 °C više nego pred kraj prošlog vijeka.
Posebno zabrinjavaju tzv. morski toplotni ekstremi, kada se more ne hladi čak ni noću. Takve pojave nekada su bile rijetke, a sada gotova da nema ljeta bez njih.
Primjera radi, poslednje tri godine su bile među najtoplijima od kad postoje mjerenja, što potvrđuju i satelitski i in situ (terenski) podaci.
Sve češće se uočava pojava tzv. morskih toplotnih talasa (engl. MHW – marine heatwaves). Riječ je o epizodama neuobičajeno visokih temperatura mora koji znaju trajati danima ili nedeljama.
Na udaru cio ekosistem
Ova pojava snažno utiče na morske mikroogranizme, koji su izuzetno osjetljivi na temperaturne promjene, a posljedično i na veće organizme, cijele ekosisteme, pa i na ribarstvo.
Zagrijavanje mora se nije zaustavilo u površinskim slojevima. I u dubljim slojevima, iako sporije, bilježe se jasni porasti temperature.
U nekim djelovima južnog Jadrana, na dubinama između 200 i 1000 metara, temperatura se povećala za 0,8 °C u poslednjih desetak godina.
Za duboko more koje se inače sporo mijenja, ovo je izrazito brzo. Takve vrijednosti su zabilježene na stanici koja se nalazi na najdubljoj tački Jadranskog mora.
Promjene koje uočavamo, i na površini i u dubinama Jadrana, jasno premašuju prirodnu varijabilnost kakvu poznajemo.
Štaviše, vremenski se poklapaju s globalnim trendovima porasta temperature vazduha i koncentracije gasova staklene bašte u atmosferi.
Više je razloga zbog kojih sa sigurnošću znamo da klimatske promjene igraju ključnu ulogu u ovome:
1. Promjene su prostorno i vremenski konzistentne – bilježimo ih u cijelom Jadranu, Mediteranu i šire. Istovremeno se povećava temperatura, učestalost toplotnih talasa i mijenja se dinamika morskih struja i vertikalnog miješanja – upravo onako kako su predviđali klimatski modeli.
2. Zagrijavanje se bilježi i u dubokim slojevima mora, gdje prirodni uticaji, poput dnevnog ili sezonskog zagrijavanja, ne mogu doprijeti. To znači da je riječ o dugoročnoj akumulaciji toplote – svojevrsnom otisku klimatskih promjena u morima i okeanima.
3. Klimatski modeli koji uključuju samo prirodne faktore (npr. vulkanska i solarna aktivnost), ne mogu objasniti brzinu i intenzitet zagrijavanja koje mi opažamo.
Tek kad se u modele uključi antropogeni uticaj, tj. uticaj čovjeka, kroz povećanje emisije ugljen-dioksida i promjena u korišćenju zemljišta – simulacije uspješno repliciraju stvarne promjene koje danas opažamo u atmosferi i morima širom svijeta.
Jadran se zagrijava i na velikim dubinama
(Foto: Teodora Brnjoš)
Kombinacijom istorijskih mjerenja (od 1957. godine, a koje je vršio Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu), Argo bova i sidrenih instrumenata, dokumentovan je jasan zaokret u dinamici dubokog Jadrana.
Nakon decenije relativno stabilnih uslova, od sredine 2000-ih zabilježen je ubrzan porast temperature do +0,8 °C i saliniteta do +0,2.
Osim toga, promijenjena su fizička svojstva gustih vodenih masa koje iz sjevernog Jadrana dopiru prema jugu. One su sada toplije i slanije nego prije, što neposredno utiče na stratifikaciju (raslojenost mora) i dinamiku cijelog vodenog stuba.
Međutim, ono što nas je najviše iznenadilo je brzina promjena. Procesi koji su se ranije odvijali decenijama sada se događaju u svega nekoliko godina.
Promjene svojstava gustih voda
Zanimljiv je i tzv. "preokret" gustine. Iako bi se višim temperaturama očekivalo smanjenje gustine mora, povećan salinitet je na neki način to poništio, pa je gustina i dalje ostala visoka.
Dotok izrazito slanih voda iz sjevernog Jadrana dodatno smanjuje stratifikaciju i mijenja svojstva gustih voda.
Ovakvo ubrzano mijenjanje fizičkih svojstava Jadrana je najmanje pet puta brže nego što se predviđalo klimatskim projekcijama s visokim emisijama. I može imati velike posljedice – na biogeohemiju mora, na organizme koji u njemu žive, na nivo mora i mnoge druge povezane procese.
Posljedice porasta temperature mora su vidljive i "golim okom". More je toplije, sezona kupanja je duža, ali istovremeno sve češće svjedočimo cvjetanjima mora, gubitku kiseonika i pojavama meduza.
Neki organizmi se povlače u dublje slojeve, dok druge vrste dolaze iz toplijih krajeva. Lokalni ekosistemi, posebno u plitkim uvalama, postaju sve osjetljiviji. Iako se promjene događaju u moru, posljedice osjećaju i ljudi – kroz ribarstvo, turizam i kvalitet mora.
Promjene koje bilježimo u Jadranu nisu izolovane. Slični trendovi – porast temperature i saliniteta, sve izraženija stratifikacija i sve češće pojave morskih toplotnih talasa – bilježe se i u Tirenskom i Egejskom moru, i u Levantinskom zalivu.
Mediteran je danas jedan od najbrže zagrijavajućih morskih basena na svijetu. Jadran je pritom posebno osjetljiv jer je plitak, poluzatvoren i pod jakim uticajem rječnih donosa i kopnene klime.
Duboki južni Jadran ima i širu funkciju – on je jedan od ključnih područja formiranja dubokih voda koje snabdijevaju istočni Mediteran kiseonikom, stoga promjene u dinamici tog područja mogu imati dalekosežne posljedice i izvan samog Jadrana.
Širi ekološki problemi
Osim porasta temperature i saliniteta, beležimo i porast nivoa morske vode. Osim što se volumen povećava otapanjem ledenika, porast temperature uzrokuje tzv. toplotno širenje – zagrijano more zauzima više prostora.
U Jadranskom moru je upravo to bio glavni uzrok porasta nivoa mora – koje se od 1980-ih povećalo za više od 10 centimetara.
Iako današnji tempo rasta iznosi oko 3-4 mm godišnje, on je stalan i kumulativan. U kombinaciji s olujnim podizanjem mora i snažnim jugom, to povećava rizik od poplava, erozije i materijalnih šteta na obali.
Ipak, postoji prostor za prilagođavanje. Ali ono mora biti planski vođeno i naučno utemeljeno. Turizam se već prilagodio toplijem moru kroz produženje sezone kupanja.
Dugoročno gledano, neke posljedice zagrijavanja mora mogu predstavljati izazov, poput zamućenosti mora zbog cvjetanja algi, povećanog broja meduza, te degradacije morskog dna i obalne infrastrukture. Kako bismo se što bolje prilagodili, ključne su sledeće stavke.
Najprije redovno pratiti stanje mora i razvijati sisteme ranog upozorenja na ekstremne prilike, ulagati u očuvanje morskih staništa, posebno onih koja ublažavaju posljedice klimatskih promjena (npr. livade posidonije).
U planiranju razvoja obale uzeti u obzir klimatske scenarije porasta nivoa mora, ali i uključiti i edukovati sve učesnike o rizicima i mogućnostima prilagođavanja – od turističkih radnika do lokalnih vlasti.
Naposljetku, turizam, ribarstvo i cijela obalna ekonomija mogu opstati, ali samo ako aktivno reagujemo na promjenljivu morsku životnu sredinu i oslonimo se na znanje, zajedništvo i odgovorno upravljanje resursima.
Dr Natalija Dunić,
naučna saradnica Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.