Jedini na Balkanu proizvodi opremu za uzgoj kečiga
(Foto: Katharina N. from Pixabay)
Poznata i kao čiga ovo je jedna od najcjenjenijih riječnih riba, posebno u istočnoj Evropi gdje se od njene ikre pravi delikates - kavijar.
- Ako ste u nekom restoranu poručili kečigu, najvjerovatnije ste probali ribu koja je proizvedena upravo zahvaljujući našoj opremi i proizvođaču Sabo Arpadu iz Bečeja - kaže Kalmar, jedini proizvođač opreme za vještački uzgoj kečiga na Balkanu.
Dugonosa kečiga spada u migratorne vrste životinja i to u anadrome vrste riba, a to znači da odrasle jedinke iz mora plivaju uzvodno do potočića u kom su se izlegle, da bi se onda kao mlade ribe, ponovo vratile u more, slično kao što to čine i lososi.
- Potražnja za kečigom je, moram priznati, velika i upravo zato sam odlučio da krenem u razvijanje opreme za vještački uzgoj ove ribe. Kako bih pomogao da se ovoj problematici pristupi odgovorno uz poštovanje zakona i prirode - kaže Kalmar.
Kako je kečiga jedna od najosjetljivijih i najugroženijih riba, njeno izlovljavanje je zakonom zabranjeno. Kečigama koje žive u našim rijekama su mrijestilišta gornji tokovi Dunava, Save i Drave, a krajnji cilj je Crno more.
Nažalost, izgradnjom hidrocentrala Đerdap taj put je presječen prije više decenija i ove jadne životinje su praktično "ostale zarobljene" između krajnja dva odredišta.
- Cio sistem za vještački uzgoj sastoji se od 40 bazena, zavisno od veličine prostorije. Ista voda kruži bazenima i riba u njoj živi oko tri i po meseca - objašnjava ovaj Bečejac, ističući da njegova firma obezbjeđuje sve što je potrebno za uzgoj, od bazena do sistema za filtriranje vode, ventilaciju prostorije i adekvatno osvjetljenje.
Populacija kečige koja i dalje pliva u našim rijekama izuzetno je mala sa slabom tendencijom porasta broja jedinki, a jako je osjetljiva na zagađenja rijeka.
Pored toga što se našla zaglavljena "između istoka i zapada", ova vrsta je "živi fosil" i jedna je od najstarijih vrsta životinja na planeti. Primjera radi, kečige su plivale rijekama dok su dinosaurusi gospodarili kopnom i morem.
- Ove ribe hrane se isključivo koncentratom koji se nabavlja iz Njemačke. Za 1,1 kg hrane dobija se 1 kg ribe što je odlična računica i to je najisplativija riba za uzgoj kod nas - otkriva Kalmar.
Inače, iz domaćeg uzgoja, u Srbiji, godišnje se proizvede oko 15 t ove visoko kvalitetne ribe. Kečiga može da naraste i do 20 kg, ali i da se gaji do veličine od nekih 350 grama, jer jer toliko traže restorani.
U Srbiji se prodaje po cijeni od 2.000 dinara za 1kg, a da bi se proizvela na ovaj način treba uložiti oko 1.300 dinara po jedinci.
Kalmar ističe da, ako neko želi da krene u ovaj posao, trebaće mu od 45.000 do 55.000 EUR, zavisi od objekta. Naravno, moraće da registruje poljoprivredno gazdinstvo u APR-u i može se tim projektom prijaviti na sve konkurse - opštinske, pokrajinske, državne kao i preko IPARD-a.
Njegova firma postoji dvije godine, ali se, kaže, osam godina radilo na usavršavanju tehnologije procesa proizvodnje.
Da je razmišljao i o efikasnosti i o uštedi u isto vrijeme govori i ovaj podatak: sistem koristi pumpe koje imaju minimalanu potrošnju struje u odnosu na neku riblju farmu. Kalmar poručuje da će svako ko je kretivan i želi da se posveti ovom poslu, sigurno uspjeti.
Info sa lokala:
Bečej
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora