Počinje montaža vjetrogeneratora za VE Gvozd - Struja za preko 25.000 domaćinstava

Na krnovskoj visoravni kod Nikšića uskoro će početi montaža vjetrogeneratora za vjetroelektranu Gvozd, u državnom vlasništvu, koja će opslužiti oko 25.000 domaćinstava. Projekat vrijedan oko 82 mil EUR, finansira se kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj.

Vjetroelektrana Gvozd je prvi, ozbiljni, energetski projekat u Crnoj Gori poslije izgradnje Hidroelektrane Perućica. Radovi su počeli prije devet mjeseci i još toliko je ostalo do zacrtanog roka za njen završetak koji podrazumijeva i vertikalnu infrastrukturu i pristupne puteve.

- Imaće godišnju poizvodnju od oko 150 GWh električne energije što je dovoljno za nekih 25.000 domaćinstava. Da je bilo sreće, vjetroelektrane poput Krnova, Možure i nekih drugih koje su planirane u Crnoj Gori bile bi sve u vlasništvu države i u vlasništvu EPCG, odnosno u vlasništvu svih građana - kazao je ekološki aktivista, Aleksandar Dragićević.

Sagovornik Gradske naglašava da su krediti za obnovljive izvore energije jako dostupni te da se brojni grantovi, minule tri decenije, nijesu koristili u te svrhe.

- Ali, bolje ikada nego nikada. Vidio sam da uz Vjetroelektranu Gvozd država će imati i neke druge energetske projekte poput solarnih elektrana u Nikšiću i izgradnju baterijskog postrojenja za skladištenje električne energije iz vjetra i solara jer to ipak, nijesu stabilni izvori energije, nijesu bazni sa ovim baterijama koje se trebaju naručiti i koje bi trebalo početi sa radom imaćemo još bolju stabilnost - kazao je Dragićević.

Smatra da država treba da poradi na izgradnji više kapaciteta u vjetro i solaru koji su u njenom apsolutnom vlasništvu, poput vjetroelektrane Gvozd.

- Da zaboravimo na neke projekte poput Hidroelektrane Komarnica koji bi pojeli 350 do 400 mil EUR a za te novce mogu se izgraditi vjetroelektrane kao četiri Gvozda. Znači da bismo imali energije za još nekih 100.000 domaćinstava i to bi bilo dovoljno uz skladišni sistem da balansira našu energetsku mrežu. Nadamo se da je ovo samo jedan od prvih, zdravih i normalnih, projekata koji će se graditi u Crnoj Gori - smatra Dragićević.

Vjetroelektrana Gvozd nalazi se u dijelu Crne Gore gdje su već rađeni veoma dobri elabaroti na procjenu uticaja na životnu sredinu, i u čijoj blizini već postoje vjetroelektrane, što nije slučaj sa planiranom izgradnjom dvije vjetroelektrane na Sinjajevini, koje prema riječima Dragićevića, nijesu u skladu sa međunardnim standardima,pa je na urađeni elaborat uložio skoro 200 komentara i primjedbi, koji su usvojeni.

- U ovom trenutku imamo jedan jako štetan projekat sa jako lošim elaboratom, a to su dvije velike vjetroelektrane na Sinjajevine sa oko 70 vjetrogeneratora gdje elaborat za zaštitu životne sredine apsolutno nije u skladu sa međunarodnim standardima gdje je rađen preko noći i nalazi se u Agenciji za zaštitu životne sredine gdje se vrši procjena - kazao je Dragićević.

Ekolozi su, kaže, Sinjajevinu odbranili od nauma da na njoj bude vojni poligon pa će je braniti i od postavljanja vjetroelektrane, ako zatreba, jer ta planina, prema riječima ekologa, treba da bude raj za održivi i ruralni turizam. Ukoliko se dokaže suprotno, Dragićević kaže da će podržati svaki projekat za razvoj Crne Gore.

- Svi smo morali da potrošimo 6 ili 7 godina medijskog prostora, energije aktivista, stočara kako bismo je odbranili od poligona. Evo sad su sve su prilike moraćemo da je branimo i od vjetroelektrana za koje, opet kaže, elaborati su jako loši i bez potrebe sve se radi na brzinu. Mi nijesmo kao ekološki aktivisti protiv razvoja novih izvora energije, ali smo za to da se oni rade u skladu sa zaštitom prirode, u skladu sa interesima Crne Gore, i na kraju u skaldu sa svim međunarodnim standardima - istakao je Dragićević.

Sagovornik Gradske naglašava da u kombinaciji sa skladišnim sistemima koji postaju sve jeftiniji, solarne i vjetroelektrane su budućnost države i to u vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore, a ne privatnih lica i kompanija širom svijeta koje, kako tvrdi, samo koriste našu energetsku mrežu i prostor kako bi zaradili ogromne količine novca.