Opstanak (ne)moguć bez pomoći države - Skijališta Crne Gore traže od Vlade 1,8 mil EUR

Bez pomoći države, kompanija Skijališta Crne Gore i ovu godinu će završiti s minusom od oko 900.000 EUR.

Iz državne firme su praktično priznali da nemaju uslova za održivo poslovanje i Vladi predložili da im da pomoć od 1.803.207 EUR za izradu projektne dokumentacije, izgradnju sistema za vještačko osnježavanje i ulaganja u sportsku višenamjensku infrastrukturu, kako bi 2025. godinu završili u plusu. Uz tu pomoć, Skijališta bi prihodovala gotovo 3,1 mil EUR, dok bi rashodi iznosili 2,2 mil EUR.

To se, između ostalog, navodi u Predlogu finansijskog plana i godišnjeg programa rada za ovu godinu Skijališta Crne Gore, koji je izrađen u maju, dok ga je Vlada usvojila krajem jula.

Iz državne kompanije koja upravlja trenutnim i budućim ski-centrima Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Jelovica, Torine i Planinskim centrom Komovi, tvrde da od sopstvenih prihoda, nedostatka vještačkog osnježavanja i troškova održavanja infrastrukture, ne mogu poslovati pozitivno.

Ističu da je tako u Evropskoj uniji (EU) i da se finansijska pomoć tamošnjim skijalištima mjeri desetinama miliona eura.

- Neophodno je obezbijediti sredstva za projektovanje i izgradnju projektne dokumentacije i izvođenje radova na izgradnji vještačkog jezera i sistema za vještačko osnježavanje na dvije staze pored ski-liftova, sa sredstvima za ulaganje u sportsku višenamjensku rekreativnu infrastrukturu, u ukupnom iznosu od 1.803.207 eura, shodno Regulativi Komisije (EU) br. 651/2014 gdje se navodi da dodijeljena pomoć može biti u obliku operativne pomoći za sportsku infrastrukturu - navodi se u zaključku Predlogu finansijskog plana i godišnjeg programa rada, uz napomenu da će tako ovu godinu završiti u plusu.

Vijesti su ranije objavile da Skijališta Crne Gore duguju oko 300.000 EUR za plate zaposlenih i druga potraživanja. Kako su ranije pojasnili, taj dug je nastao zbog kraha pretprošle zimske turističke sezone, kada zbog nezapamćenog nedostatka snijega nije bilo skijanja, ali i prethodne zime tokom koje je bilo jedva 20 skijaških dana.

Rad skijališta Kolašin 1600 i ovogodišnje prihode dodatno je opteretilo i potkopavanje stuba na žičari K7, koja je trebalo da poveže infrastrukturu privatnog "Kolašin 1450" i državnog ski-centra. Žičara u koju je prije nekoliko godina uloženo 9 mil EUR nije radila, nakon što je jedan od stubova potkopan tokom radova privatne kompanije. Zbog toga prošle zime nijesu bile u funkciji ni staze koje pripadaju žičari K7.

U dokumentu navode da praksa evropskih zemalja pokazuje da kompanije koje rukovode skijalištima ne mogu da se finansiraju isključivo iz sopstvenih prihoda, pa su troškovi održavanja infrastrukture kakvu Skijališta posjeduju, uz neizgrađene smještajne kapacitete - daleko veći od prihoda od prodaje ski-karata. Osim toga, ističu i da im manjak sistema za vještačko osnježavanje dodatno smanjuje promet.

Vijesti su Skijališta pitale kakvu posjećenost su imali u predsezoni, prihodima tokom ljeta, očekuju li plus ili minus na računu na kraju ove godine, koliko vremena će im trebati za projekat vještačkog osnježavanja i šta će raditi ako im Vlada novčano ne pomogne. Odgovori nisu dostavljeni do zaključenja ovog broja.

Prema dokumentu, Skijališta ove godine planiraju ukupne prihode od 3.098.707 EUR i ukupne troškove od 2.204.550 EUR. Najveći dio prihoda Skijališta, gotovo 60%, očekuju kroz donaciju Vlade od 1,8 mil EUR, namijenjenih izgradnji, održavanju i valorizaciji višenamjenske sportske infrastrukture na prostoru Bjelasice i Komova.

Od skijališta je planiran prihod od 445.000 EUR, odnosno od tamošnje prodaje ski-pasova i panoramskih vožnji, dok je dva odsto prihoda planirano od prodaje parking karata - u iznosu od 60.000 EUR, uz dodatnih 400.000 EUR od ugostiteljstva...

- Kao što je i navedeno u rješenju Agencije za zaštitu konkurencije, evropska regulativa i praksa zemalja članica Evropske unije jeste da se ovim preduzećima za svaki individualni projekat (za svaki ski-centar) može dodijeliti državna pomoć do 15 mil EUR. Ukazujemo da su svi troškovi (održavanja, servisiranja skijališta) isti za Skijališta Crne Gore, kao i za druga preduzeća koja se u Evropi i u okruženju bave upravljanjem skijalištima, a kojima se svake fiskalne godine dodjeljuje državna pomoć od nekoliko desetina miliona eura. Najvažniji faktor za ostvarivanje očekivanog poslovnog rezultata predstavlja sistem za vještačko osnježavanje, bez kojeg se ne može adekvatno i realno planirati dužina trajanja zimske sezone. Stavljanjem u funkciju garaže i davanjem na korišćenje Skijalištima Crne Gore, uvećaće se prihodi - naglasili su u dokumentu.

Kada je riječ o troškovima, planirano je da 1,17 mil EUR ode na plate i ostale lične rashode, 150.000 EUR za nabavku roba, za materijal 348.200 EUR, a ostalo oko 480.000 EUR.

Precizira se da Skijališta imaju 77 stalno zaposlenih i neisplaćene obaveze po osnovu poreza i doprinosa za deset mjeseci prošle godine, u iznosu od 160.000 EUR.

S obzirom na to da je dokument urađen u maju, neki od tekućih projekata su do sada mogli biti završeni, ali iz Skijališta ističu da je u završnoj fazi izgradnja garaže za ski-centre Kolašin 1600 i Kolašin 1450. Istakli su da je projekat vrijedan 9.979.000 EUR, dok je investitor Ministarstvo turizma. Iz Skijališta su naglasili da očekuju da im se garaža preda na korišćenje nakon završetka radova, ali da se još moraju uraditi putevi do tog objekta - za koje ni tenderi još nisu raspisani.

Tvrde da od svog novca ove godine planiraju da izgrade ski-bife na izlaznoj stanici skijališta Kolašin 1600, da je taj projekat vrijedan 120.000EUR, dok namjeravaju da zastakle postojeći restoran Troglava za 150.000 EUR.

- Kroz subvenciju, odnosno pomoć Vlade u iznosu od 1.000.000 EUR, društvo planira da uradi projekat i izgradi vještačko jezero na dvije staze pored ski-liftova. Prethodna sezona 2023/2024. jе pokazala da bez izgradnje sistema za vještačko osnježavanje ne može se planirati prihod od skijanja, odnosno prihod od osnovne djelatnosti društva. Shodno tome Vlada Crne Gore, treba obezbijediti sredstva i što prije raspisati javni poziv za izgradnju sistema za vještačko osnježavanje ski centra Kolašin 1600. Predloge koje su Skijališta davala Ministarstvu turizma i saobraćaja je da se radi na daljoj implementaciji Prostornog plana posebne namjene Bjelasica i Komovi i napravi gondola sa druge strane tunela, kao parking i prateći sadržaji na toj strani i novih 15 do 20 kilometara skijaških staza, čime bi se povećali kapaciteti Kolašin 1600 - navodi se u dokumentu.

Ističe se i da se planira puštanje u rad ski-centra Žarski naredne, ili 2027. godine, i da teče izgradnja šestosjedne žičare vrijedne 9.000.000 EUR, deset kilometara skijaških staza po cijeni od 2.000.000 EUR i da se bira izvođač radova po principu "projektuj i izgradi" za objekat bazne stanice, vrijednih 2,5 mil EUR. Tvrde i da su u toku radovi na izgradnji pristupnog puta od Mojkovca do ski-centra, telekomunikacione i elektroenergetske mreže, i da je potrebna izgradnja puta do ovog ski centra da bi bio stavljen u funkciju.

Naredne ili 2027. godine se planira i početak rada ski centra Cmiljača, dok iz Skijališta navode da je u toku izgradnja šestosjedne žičare uz tri kilometra skijaških staza - što će koštati oko osam miliona eura. Naglasili su i da je raskinut ugovor za izgradnju bazne stanice, ali da još uvijek nije raspisan novi tender. Naglasili su da Žarski i Cmiljača zavise od izgradnje dalekovoda do trafostanice (TS) Cmiljača 35/10 kV, te da je u aprilu raspisan tender za izgradnju dalekovoda od TS Ribarevina do TS Cmiljača, vrijedan 1.350.000 EUR.

- Na ski-centru Hajla i Štedim, čije se puštanje u rad očekuje do kraja 2025. godine, trenutno se izvode radovi na izgradnji nove šestosjedne žičare vrijednosti 8.999.375 EUR, devet kilometara skijaških staza, izabran je izvođač radova i počeli su radovi na izgradnji skijaških staza vrijednosti 2.490.000 EUR. Za realizaciju izgradnje bazne stanice, nacionalnim konkursom realizovanim 2024. godine je izabrano idejno rešenje, na osnovu koga treba raspisati javni poziv po principu "projektuj i izgradi". Da bi se ski-centar mogao pustiti u rad potrebno je izgraditi elektroenergetsku infrastrukturu, ugovor na vrijednost od 5.746.080 EUR je potpisan i radovi se izvode. Ovaj ski-centar nije odlukom Vlade o osnivanju dio Skijališta, realizacija izgradnje se izvodi preko Ministarstva turizma, te je potrebno definisati ko će po završetku radova upravljati ovim ski-centrom - naglasili su oni.

Navode da je na svim lokacijama osim Kolašin 1600, potrebno nabaviti odgovarajuću sniježnu i putnu mehanizaciju prije puštanja u rad i izgraditi zabavne parkove, odnosno tjubing staze, rotondo, pokretne trake, bob na šinama, biciklističke staze, zip lajn, ali i predvidjeti sisteme za vještačko osnježavanje.

U planu se ističe i da Skijališta nisu dobijala državnu pomoć od 2021. godine, odnosno od odlučivanja Agencije o zaštiti konkurencije (AZK) o pomoći koja im je dodijeljivana od 2017, ali podaci govore drugačije.

AZK je u septembru 2023. godine utvrdila da pomoć koju je Vlada dodijelila ovoj državnoj firmi usklađena sa Zakonom o kontroli državne pomoći.

Agencija je ispitivala zakonitost pomoći koju su Skijališta dobila u 2017. godini (10.000 EUR + 100.000 EUR + 12.745.103 EUR), u 2018. godini (250.800 EUR) u 2019. godini (650.000 EUR + 4.500 EUR), u 2020. godini (1.135.000 EUR) i u 2021. godini (1.500.000 EUR).

Vlada je nakon loše zimske sezone 2023/2024. odlučila da Skijalištima pomogne sa 200.000 EUR za isplatu plata zaposlenima u martu, aprilu i maju.

Manjak snijega je sličan problem napravio i ove godine, zbog čega je opet došlo do zakašnjenja u isplati plata, pa se kompanija nada ponovnoj podršci države.

Prema Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine, klimatske promjene su najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.

Država je, kroz odluku da razvija skijališta sa stazama ispod 1.800 metara nadmorske visine, ignorisala ovu strategiju. Prema dokumentu, snježne padavine do 2030. će se smanjiti za 25%, a nakon toga i za 50 procenata.

Strategijom se predlaže pomjeranje skijaških staza na nadmorske visine iznad 1.800 metara i ulaganje u sisteme za vještački snijeg.