Albanka koja je stvarala ChatGPT, sada pokušava da spasi svijet od vještačke inteligencije

- Rad u Tesli bio je moj prvi stvarni kontakt s vještačkom inteligencijom - izjavila je kasnije.

Tada je shvatila da će opšta vještačka inteligencija (AGI) – sistem sposoban za sve zadatke koje može obavljati i čovjek – biti "poslednja i najvažnija tehnologija koju ćemo ikada izgraditi".

Nakon Tesle, nakratko je radila u firmi Leap Motion, posvećenoj virtualnoj realnosti, da bi 2018. prešla u OpenAI – tada relativno nepoznatu istraživačku laboratoriju, a danas centralnu silu u razvoju AI-ja. Ubrzo postaje glavna tehnička direktorka. Bila je ključna u lansiranju GPT-3 i GPT-4 modela, a posebno u odluci da se ChatGPT ponudi javnosti – trenutak koji se danas smatra prekretnicom u masovnoj upotrebi vještačke inteligencije.

Ali Murati je od početka bila svjesna da snaga ove tehnologije dolazi s golemim odgovornostima. Njen poznati citat o rizicima AI-ja poredi ih s nuklearnim oružjem: - Najbliži presedan koji imamo jesu, naravno, nuklearne bombe.

Za nju, AI nije samo tehnološki problem – to je i duboko filozofsko pitanje. "Kako natjerati model da radi ono što čovjek želi, da ostane usklađen s ljudskim namjerama, i da na kraju služi čovječanstvu?" To pitanje, smatra Murati, mora se rješavati javno, uz učešće regulatora, vlada, naučne zajednice i samih građana. - Mi u laboratorijama smo samo mali broj ljudi. Treba nam mnogo više doprinosa.

Upravo zato, 2025. godine, Murati osniva Thinking Machines Lab. Njena nova firma nije klasični startap: registrovana je kao korporacija za javno dobro, što znači da joj je pravno ugrađen društveni interes u temelje poslovanja. Njen cilj je da premosti jaz između sve impresivnijih sposobnosti AI modela i našeg nedostatka razumijevanja o tome kako ti modeli uopšte funkcionišu.

- Postoji ogromna praznina u naučnom razumijevanju današnjih sistema - rekla je prilikom predstavljanja inicijative. Cilj je da AI postane transparentan, prilagodljiv, i ljudima razumljiv, kako bi ga bilo moguće kontrolisati, koristiti odgovorno i razvijati etički.

Thinking Machines Lab već je privukao neka od najistaknutijih imena iz svijeta AI-ja, uključujući Johna Schulmana, jednog od suosnivača OpenAI-a. Taj potez dodatno je potvrdio snagu Muratine vizije: među onima koji su oblikovali dosadašnju revoluciju, mnogi sada žele graditi drugačiju budućnost – onu u kojoj AI ne dominira čovjekom, već mu istinski pomaže.

Naravno, karijera ovakvog kalibra ne može biti lišena kontroverzi. Jedna njena izjava – da "možda neki kreativni poslovi koje bi AI mogao da eliminiše nikada nije ni trebalo da postoje" – izazvala je bijes u umjetničkoj zajednici, a neki su je optužili za tehnokratsku aroganciju. Takođe, izbjegavanje odgovora na pitanje o treniranju video-modela Sora s YouTube sadržajima otvorilo je pitanje netransparentnosti u radu OpenAI-a.

Njeno povlačenje iz OpenAI-a dodatno je pokrenulo spekulacije. Dogodilo se nakon kontroverzne smjene i brzog povratka Sama Altmana na čelo firme. Murati se tada nakratko našla i kao vršiteljka dužnosti izvršne direktorke. Ali, kako sama kaže, odlazak joj je bio potreban da bi "stvorila prostor za sopstveno istraživanje".

Mira Murati predstavlja nešto što se rijetko viđa u tehnološkom svijetu: inženjerku s dubokim osjećajem za etiku, društvenu odgovornost i filozofske dimenzije tehnologije. Ona nije samo tehničarka, nego i mislilac – lider koji ne bježi od najtežih pitanja našeg vremena.

Njena nova misija je i lična i univerzalna. U doba kada AI sistemi mijenjaju obrazovanje, rad, kulturu i političke procese, Murati ne nudi gotova rješenja, ali nudi ono što najviše nedostaje: integritet, znanje i hrabrost da se stane na crtu jednoj od najmoćnijih sila današnjice.

Ako njena vizija uspije, Thinking Machines Lab neće biti samo još jedan startap, nego temelj nove ere – ere u kojoj će vještačka inteligencija biti ne samo napredna, već i istinski ljudska.