Reagovanje na izjavu Radunovića o referendumu za UNESCO status Kotora - "Neodgovorno, neprimjereno i u suprotnosti sa javnim interesom"
Izvor: eKapija
Petak, 25.07.2025.
12:00
Petak, 25.07.2025.
12:00
(Foto: Pixabay.com/Tania_pl)
Kako su naveli, povod za ovakvu izjavu ministra je zaključak sa posljednjeg zasijedanja Komiteta za svjetsku baštinu UNESCO-a, održanog u Parizu jula 2025. godine, na kojem se raspravljalo i o stanju očuvanosti Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora.
- Izvještaj i odluke Komiteta ukazuju na ozbiljno pogoršanje stanja, uz jasno upozorenje da kontinuirani razvojni pritisci, neusklađeni propisi i institucionalni nedostaci mogu dovesti do gubitka izuzetne univerzalne vrijednosti Područja Kotora, što otvara mogućnost njegovog stavljanja na Listu svjetske baštine u opasnosti - navodi se u regaovanju.
U usvojenim odlukama Komiteta se od Crne Gore izričito zahtijeva obustava daljeg odobravanja građevinskih i razvojnih projekata unutar zaštićenog područja i befer zone, dok se ne usklade svi planski i institucionalni okviri na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Takođe, zahtijeva se i procjena kumulativnog uticaja svih pojedinačnih projekata razmatranih od 2023. godine, kao i dostavljanje sveobuhvatnog izvještaja o preduzetim mjerama do februara 2026. godine.
- Podsjećamo da područje Kotora, privilegovano UNESCO statusom, nije samo kulturna baština Crne Gore, već i SVJETSKA BAŠTINA - baština čitavog čovječanstva. Dakle, Crna Gora, kao država potpisnica Konvencije o svjetskoj baštini, ima obavezu i odgovornost da očuva dobra koja su na ovoj prestižnoj Listi, kao baštinu koja ne pripada samo stanovnicima Boke ili Crne Gore, već cijelom čovječanstvu - poručuju.
Ističu da je očuvanje i zaštita ovog prostora izuzetne univerzalne vrijednosti, koje je prepoznato kao jedan od dragulja na globalnom nivou, zajednička odgovornost institucija ove države, i to ne smijemo zaboraviti.
- Zbog svega navedenog, a u svjetlu međunarodnih obaveza i ozbiljnih upozorenja koja su stigla od Komiteta, smatramo izjavu ministra Radunovića, kojom se dovodi u pitanje smisao očuvanja UNESCO statusa svjetske baštine i predlaže referendum o njegovom zadržavanju, krajnje neodgovornom, neprimjerenom i u suprotnosti sa javnim interesom - kazali su u reagovanju.
Podsjećaju da status svjetske baštine UNESCO-a nikako nije prepreka, već međunarodno priznanje izuzetne univerzalne vrijednosti područja Kotora i Boke, ali i prilika za njihovo očuvanje i razvoj.
- Ovaj status donosi prije svega zaštitu tog značajnog resursa, ali i prestiž, vidljivost, turističku prepoznatljivost, pa na taj način i konkretne ekonomske koristi. Postoje brojni primjeri gradova i regija koji su, kroz pametno korišćenje UNESCO statusa, unaprijedili lokalni razvoj, bez devastacije prostora - navode.
Pitanja očuvanja svjetske baštine ne mogu se rješavati ad hoc referendumima, već kroz sistemsko upravljanje i uključivanje stručne i građanske javnosti. Umjesto stvaranja konflikta "razvoj vs. UNESCO", potrebna je odgovornost institucija i ozbiljna javna rasprava o modelima održivog upravljanja, planiranja i zaštite u okviru već postojećih međunarodnih obaveza.
- Argumentacija ministra svodi javni interes na "slobodu gradnje", dok se izostavlja pravo građana/ki na kvalitetan prostor, kulturni identitet, nasljeđe i očuvanje ambijentalnih vrijednosti, kao i kvalitet života zajednice. Odustajanje od statusa UNESCO-ve svjetske baštine značilo bi prepuštanje planiranja prostora isključivo logici tržišta, zanemarujući društvene, kulturne i ekološke aspekte. Takođe, to je i direktni poziv na kršenje Ustava Crne Gore čiji član 9 propisuje da ratifikovani međunarodni ugovori imaju primat nad domaćim zakonodavstvom - stoji u saopštenju.
Dalje se navodi da se turizam u Crnoj Gori temelji na prirodnim i kulturnim resursima. Gubitak UNESCO statusa bi, uz sve ostalo, značio i dugoročne ekonomske štete – smanjenje povjerenja, investicija i interesa ozbiljnih međunarodnih partnera. Prekomjerna gradnja može kratkoročno donijeti profit malobrojnima, ali dugoročno i nepovratno uništava kulturne resurse – naročito u turizmu, kulturi, uslužnim djelatnostima.
- Gubitak statusa svjetske baštine donio bi i globalno štetnu reputaciju Crnoj Gori. Područje Kotora bi postalo jedan od rijetkih primjera u svijetu koji je izgubio status zbog nebrige, što bi imalo nesagledive posljedice po imidž Crne Gore kao zemlje koja teži članstvu u EU i izgradnji razvijenog i odgovornog civilnog društva - ističu.
Zbog svega navedenog potpisinici reagovanja traže smjenu ministra Slavena Radunovića, jer smatraju da "na čelu resora prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ne smiju biti osobe koje, očigledno, ne znaju mnogo o vrijednostima prostora koji baštinimo i koje imaju stavove koji direktno ugrožavaju baštinu, prostor ali i javni interes građana/ki Crne Gore".
- Pozivamo Vladu Crne Gore da se jasno i nedvosmisleno izjasni o značaju i važnosti očuvanja UNESCO statusa Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora i da hitno preduzme neophodne korake kako bi se sprovele odluke Komiteta za svjetsku baštinu - stoji u regaovanju.
Navode i da očekuju da da institucije i vlasti na opštinskom i državnom nivou, ozbiljno sagledaju alarmantno stanje Prirodnog i kulturno-istorijkog područja Kotora do kojeg je došlo isključivo njihovim nedjelovanjem, i da pod hitno i ozbiljno krenu u rješavanje problema ukoliko ne želimo da se nađemo na Listi svjetske baštine u opasnosti.
- Krajnje je vrijeme da nadležni prestanu ponavljati mantru da je gradnja isto što i razvoj – ta je logika dovela do gubitka vrijednosti brojnih prostora u Crnoj Gori. Pravi razvoj ne ogleda se u broju novih zgrada, već u unapređenju kvaliteta života, očuvanju kulturne baštine, jačanju zajednice i održivom upravljanju prirodnim i kulturnim resursima - navode.
Kako kažu, mnogi djelovi Crne Gore su, nažalost, već izgubili svoju vrijednost upravo zbog nekontrolisane i neadekvatne gradnje, loših objekata koji su podignuti na temeljima lošeg planiranja.
- Jasno nam dolaze poruke od strane stuke i međunarodne zajednice da uništavamo i izuzetnu univerzalnu vrijednost područja Kotora. Krajni je momenat da Crna Gora, kao država potpisnica Konvencije o svjetskoj baštini zrelo i odgovorno reaguje, jer je očuvanje svjetske baštine obaveza koju imamo prema toj baštini koju smo naslijedili, prema građanima/ama Crne Gore i cijelom čovječanstvu - zaključuje se u reagovanju.
Reagovanje potpisuju EXPEDITIO Centar za održivi prostorni razvoj, Društvo prijatelja bokeške baštine, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), NVO Green Home, Centar za zaštitu i proučavanje ptica CZIP, Biciklo.me, Dr Martin Schneider-Jacoby Association - MSJA, NVO Crnogorsko društvo ekologa, NVO EnvPro, Fidelity Consulting, KANA/ko ako ne arhitekt, KotorArt, NVO Parkovi Dinarida - mreža žaštićenih područja Dinarida, NVO MogUL, Centar za ženska prava, građanska aktivistkinja Jovana Marović, univerzitetski profesor Marko Begović, građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić, NVO MANS, Centar za demokratsku tranziciju (CDT), NVU Optimisti, NVO Kod, filmski reditelj Mladen Ivanović, građanski aktivista Aleksandar Dragićević, građanska aktivistkinja Nataša Kovačević, harfistkinja i aktivistkinja Milica Kankaraš Berber, građanska aktivistkinja Milena Bešić, ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje, docentkinja na Univerzitetu Crne Gore Nikoleta Đukanović, Milana Andrić, savjetnica u Prirodnjačkom muzeju Snežana Vuksanović, NVU Tempirate Media Team savjetnica u Agenciji za zaštitu životne sredine Gordana Kasom, sociolog Balša Lubarda, NVO Prima, biolog Branka Knežević, Udruženje pravnika Crne Gore, STEGA – Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru, Igmanska inicijativa – Inicijativa za regionalnu saradnju Crne Gore, Vasko Raičević sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, građanska aktivistkinja Nataša Nikolić, Ethem Mandić sa Fakulteta za crnogorsku jezik i književnost novinarka Tanja Pavićević, Prof. dr Olivera Komar sa Fakultet političkih nauka, biološkinje Mr Ilinka Ćetković i Jelena Brnović, filološkinja Sanja Orlandić, NVO Juventas, Asocijacija turističkih vodiča Crne Gore, prof. dr Miodrag Grbić, Stefan Todorović, Adnan Čirgić, Aleksandar Radoman, Milutin Mijović, i Boban Batrićević sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, Crnogorski PEN centar, Zlatko Vujovic iz Centra za monitoring i istrazivanje (CeMI), Asocijacija Spektra, UL Info, Evropski Dom Tivat, NVO Ipso Facto, muzejska savjetnica mr Suzana Malidžan, klinički embriolog Andrijana Marković, NVO Demokratske evropske inicijativa i diplomirana pravnica i građanska aktivistkinja Radmila Bajagić.
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora