Novi Zakon o igrama na sreću donosi više ograničenja - Država očekuje povećanje prihoda na 45 mil EUR

Zakon o igrama na sreću uvodi veliki broj novina koje se, između ostalog, odnose na ukidanje koncesija i prelazak na izdavanje saglasnosti priređivačima, uvođenje novih i povećanje većine postojećih naknada 50%, ograničavanje reklamiranja i registraciju igrača.

U Ministarstvu finansija očekuju da će zakon, koji će danas biti razmatran pred skupštinskim Odborom za ekonomiju, povećati državne prihode 10 mil EUR na 45 miliona, dok u Udruženju priređivača tvrde da će doći do pada, pišu Vijesti.

U Udruženju smatraju da će do pada prihoda doći zbog uvođenja prevelikih novih naknada i ograničenja, što će ojačati sivo tržište, te smanjiti registrovani promet i prihode državi.

Priređivači ukazuju i da je prelazak sa koncesionog modela na odobrenja za priređivača neizvjestan, da otvara mogućnost zloupotrebama i korupciji, i da će odbiti nove investitore i onemogućiti razvoj ove djelatnosti.

Sporno je i što novi zakon predviđa osnivanje državnog preduzeća za lutrijske igre, koje nema ograničenja koja se nameću privatnim kompanijama. Država upravljanje tim preduzećem može dati izabranom domaćem ili stranom privatniku koji bi time stekao značajnu prednost u odnosu na ostale priređivače.

Ministarstvo finansija u obrazloženju zakona ne navodi da su nove norme preuzete iz evropskog zakonodavstva, dok su priređivači tokom trajanja javne rasprave tvrdili da su novine poput ukidanja koncesija, zabrane reklamiranja i registracije suprotne načelima EU.

Kroz izmjene drugih zakona već je uveden porez na sve dobitke u svim igrama na sreću preko 300 EUR, bez jasnih obrazloženja šta je razlika između uplata i isplata i bez podzakonskih akata. Takođe, već je usvojena izmjena zakona da policija i Uprava za sprečavanje pranja novca prate sve igrače koji uplate više od 20 EUR, iako je granica u normama EU 2.000 EUR.

Priređivači smatraju da sve ove već usvojene norme i nove koje su pred poslanicima onemogućavaju legalno poslovanje, dok istovremeno ne postoje kvalitetne kontrole nelegalnog priređivanja. Tokom javne rasprave istakli su da nelegalni priređivači, koji nemaju nikakve obaveze u vezi zaštite maloljetnika i pranja novca, već drže 70 odsto stvarnog prometa u igrama na sreću i da će novi zakon to samo povećati, a država smanjiti prihode.

Prema novom zakonu svi priređivači bez obzira kada su dobili i za koliko godina unaprijed platili koncesiju, bez nje ostaju u roku od devet mjeseci. Priređivači koji žele da nastave sa radom moraće da predaju zahtjeve prema novom zakonu, a država može ili ne mora da im da saglasnost.

Priređivači ističu i da zakon sa ovakvim normama ima retroaktivnu primjenu, jer ukida od ranije važeće ugovore, iako o tome nije utvrđen javni interes što je Ustavna obaveza za ovakvo povratno dejstvo zakona. Ukazivali su i da su zbog toga moguće tužbe priređivača protiv države i velika obeštećenja. Iz Ministarstva finansija su tvrdili da to nije retroaktivna primjena.

Zakon zabranjuje oglašavanje povoljnosti u igrama na sreću osim na sajtovima priređivača i klubova i organizacija koje sponzorišu. Reklamiranje brenda priređivača na TV bilo bi moguće od 22 do šest sati ujutro, kao i na sportskim stranama u štampanim medijima i sportskim portalima.

Koncesione naknade za igre na sreću su jedan od rijetkih državnih prihoda koji nastavlja da raste. Država je prošle godine od koncesionih naknada prihodovala 34 mil EUR, što je skoro tri puta više nego četiri godine ranije. U prvih šest mjeseci ove godine, kako je saopštila Uprava za igre na sreću, ovaj prihod je dodatno povećan 24%.