Dojče vele: Godine turističkog lutanja Crne Gore stižu na naplatu

Nekada zaštitni znak i brend crnogorskog turizma, grad-hotel Sveti Stefan 65. rođendan dočekuje zatvoren za turiste, a pored brojnih najava, niko ne zna da li će i kada biti otvoren. Po zvaničnim podacima, u Crnoj Gori trenutno boravi preko 130 hiljada turista. I dok Vlada bilježi pluseve, turistički poslenici kažu da je sezona podbacila i da se još čeka njen špic.

Nekada mondensko ljetovalište i ponos turističke ponude Crne Gore od 2021. zjapi prazan. Katanac je stavljen nakon što se zakupac, kompanija Adriatic Properties, i Vlada nisu mogli dogovoriti o uslovima i načinu korišćenja ostrva i plaža za sve turiste, a ne samo goste hotela. Spor težak stotinu miliona eura je pred arbitražnim sudom u Londonu, a završne riječi zakazane su za kraj jula.

Odbornik budvanskog parlamenta Đorđe Zenović za DW kaže da je godinama zaključani Sveti Stefan simbol beznađa u kome se kao turistička destinacija Crna Gora nalazi.

- Možda je i momenat davanja u dugoročni zakup ovog prirodnog i kulturnog bisera na Mediteranu bio početak nazadovanja Budve i Crne Gore kao velikog turističkog potencijala - kaže Zenović. Zbog nekorišćenja, hotel "na oči propada" i, prema riječima turizmologa Miška Rađenovića, u još gorem stanju može dočekati kraj suđenja.

- Možda bi trebalo što prije neko vansudsko poravnanje organizovati kako bi se hotel spremao za narednu sezonu. Da je Sveti Stefan otvoren, možda bi se pored brojnih svjetskih ličnosti i Džef Bezos vjenčao na popularnom Svecu - kaže Rađenović za DW.

Početkom februara ove godine, najuspješniji teniser u istoriji, Novak Đoković, pokušao je da pomogne kako bi se skinuo katanac sa grad-hotela Sveti Stefan. Nakon razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem, Đoković je tada za Vijesti kazao da će iskoristiti svoje ime i uticaj kako bi se problem između Vlade i zakupca riješio.

Globalni ambasador kompanije Aman pojasnio je da su obavili "inicijalne razgovore" i informisali se "oko svega", naglasivši da pokušava da radi za "opšti interes" Crne Gore i da se nada da će solucija za rješenje problema vrlo brzo biti "na horizontu"…

Prema podacima Nacionalne turističke organizacije i lokalnih turističkih organizacija, u Crnoj Gori trenutno boravi preko 130.000 gostiju. Iz Ministarstva turizma poručuju da je evidentno da kolektivni smještaj, prema izvještajima sa Bookinga, bilježi porast od četiri posto u odnosu na prošlu i 16–17 procenata u odnosu na 2019. godinu, koja se označava kao rekordna sezona.

Dugogodišnji ugostitelj iz Petrovca, Ilija Armenko, za DW kaže da o sezoni upravo najbolje govori podatak da u Crnoj Gori boravi oko 130.000 gostiju, a da ima oko 500.000 kreveta.

- Devedesetih godina je Crna Gora bilježila deset miliona noćenja, sad ne prelazi milion i po. Mi sad pričamo o odumiranju turizma. Moramo se pogledati u oči - ističe Armenko za DW.

Sezona u Budvi je na zadovoljavajućem nivou, poručuju iz lokalne turističke organizacije. Uprkos zvaničnoj statistici, neki predstavnici turističke privrede nisu zadovoljni jer su imali veća očekivanja.

- Učešće opštine Budva u ukupnom turističkom prometu u Crnoj Gori za period januar–maj iznosi 40% u dolascima i 43% u noćenjima. Prema preliminarnim podacima Uprave za statistiku Crne Gore – Monstat, u Budvi je u kolektivnom smještaju, za prvih pet mjeseci, evidentirano 167.331 dolazaka i 470.162 noćenja gostiju.

- Upoređujući sa istim periodom prošle godine, zabilježen je rast u dolascima za 2%, dok je u noćenjima zabilježen pad od 4%. Najviše gostiju je iz Njemačke, Srbije, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Izraela, Turske, Albanije, Kine, Austrije i Hrvatske - ističe direktorka TO Budva Ana Vujošević.

Povećanje poreza u turističkom sektoru, nepostojanje jasne strategije dovođenja gostiju, oslanjanje na okolnosti koje su pogađale konkurentne turističke destinacije, prekomerna urbanizacija po mjeri građevinskih lobija, a ne građana i turista, cjenovna politika, "ad hok" loši i nesmotreni potezi lokalnih i državnih vlasti, nepostojanje osnovne putne i gradske infrastrukture – samo su neki od razloga zašto je Crna Gora došla u ovakvu situaciju, ističe Zenović.

- Sa druge strane, Albanija je radila sve suprotno od nas i dospjela na sve svetske mape po prirodnim ljepotama, uređenim ljetovalištima, kvalitetnoj i pristupačnoj smještajnoj ponudi i originalnoj gastro ponudi. Do te mjere da su ugrozili i jednu Hrvatsku i bilježe nezaustavljiv rast u svim parametrima. Ova sezona je možda po prognozama i očekivanjima slabija, ali je po onom koliko smo i kako radili – odlična - kaže Zenović i zaključuje da ga je strah kakve nas sezone čekaju narednih godina ako se svijest onih koji odlučuju "radikalno ne promijeni" i ako ne shvatimo da nema samo Crna Gora more, planine i jezera.