Da li biste žrtvovali sedmicu odmora za veću platu? – O tome razmišljaju u Francuskoj

U Francuskoj zaposleni imaju zakonsko pravo na pet sedmica, odnosno 25 radnih dana plaćenog godišnjeg odmora. Međutim, ministarka za zapošljavanje, Astrid Panosjan-Buve (Astrid Panosyan-Bouvet), ove je sedmice najavila da će sindikatima predložiti "mogućnost isplate naknade umjesto pete sedmice odmora" kao dio mjera za poboljšanje ekonomske i fiskalne situacije druge najveće ekonomije eurozone.

Veću pažnju javnosti privukao je drugi predlog – da se Uskršnji ponedjeljak i Dan pobjede u Evropi, 8. maja, više ne računaju kao neradni dani.

- Kao narod, moramo više raditi - rekao je francuski premijer Fransoa Bajru (François Bayrou), piše Politico.

Ako se predložena mjera usvoji, izbor će biti isključivo na zaposlenom. On ili ona će moći da bira između korišćenja pete sedmice odmora, koja je zakonski propisana još od 1982. godine, ili otkupa’ tog odmora od strane poslodavca.

Panosjan-Buve je naglasila da se radi o novom pravu koje ne bi narušilo postojeća, i da bi odluka bila u rukama zaposlenih.

- Predlog smo iznijeli socijalnim partnerima. Ako ga žele odbaciti, odbaciće ga; ako žele pregovarati, pregovaraće - rekla je za RTL. Ova mjera izazvala je brojne reakcije.

Kako je za francuski list Le Eko (Les Échos) objasnila stručnjakinja za radno pravo Kler Le Tuze (Claire Le Touzé), novo pravo bi moralo biti unijeto u zakon o radnim odnosima, a zatim dodatno regulisano kolektivnim ugovorima i pojedinačnim ugovorima o radu – precizirajući način pretvaranja dana odmora u novčanu naknadu.

Prema navodima francuskih medija, vlada je inspiraciju za ovaj predlog djelimično crpila iz već postojećeg mehanizma koji, međutim, nije naišao na širu primjenu među radnicima. Naime, 2022. godine, u vrijeme visoke inflacije, francuska vlada je omogućila monetizaciju tzv. RTT sati – dodatnih slobodnih sati ili dana koji pripadaju zaposlenima koji rade duže od zakonskih 35 sati sedmično.

Ako se poslodavac i zaposleni dogovore, broj sati RTT se množi sa bruto satnicom za prekovremeni rad, koja je po pravilu 25% viša od satnice za redovni rad. Ova nadoknada je oslobođena doprinosa i poreza na dohodak.

U Sloveniji konverzija godišnjeg odmora u novac – odnosno isplata "odštete" za neiskorišćeni godišnji odmor – nije moguća. Kako navodi Zveza slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS) na svojoj zvaničnoj internet stranici, svrha godišnjeg odmora je "odmor, obnova snage radnika i korišćenje slobodnog vremena u skladu sa njegovim potrebama i potrebama porodice", zbog čega zakonodavstvo ne dozvoljava isplatu naknade umjesto korišćenja odmora.

Zakon poznaje samo jedan izuzetak: u slučaju prestanka radnog odnosa, zaposleni i poslodavac se mogu dogovoriti o novčanoj naknadi za neiskorišćeni odmor. Ipak, i tada radnik ima pravo na tu naknadu samo ako objektivno nije mogao iskoristiti odmor do isteka ugovora o radu.