Razvoj intermodalnih terminala na Zapadnom Balkanu od strateškog značaja za evropske luke

Evropska unija mora da ojača saradnju sa zemljama koje nisu članice, kako bi poboljšala protok teretnog željezničkog saobraćaja. To je jedan od zahtjeva koji je Zajednica evropskih željezničkih i infrastrukturnih kompanija (CER) objavila u svom najnovijem stavu (position paper) o najavljenoj EU Strategiji za luke. Poboljšanje saradnje na željeznici sa trećim zemljama moglo bi omogućiti saobraćaj većeg obima tereta kroz strateške luke, ističe CER u dokumentu objavljenom krajem juna.

Osim toga, kao važnu mjeru za efikasnu distribuciju robe iz luka, CER navodi i razvoj intermodalnih terminala duž evropskih transportnih koridora, pri čemu je koridor Zapadni Balkan-Istočni Mediteran među najznačajnijima.

Evropski parlament je u januaru prošle godine pozvao na usvajanje jedinstvene EU Strategije za luke, a očekuje se da će je Evropska komisija objaviti tokom 2025. CER pozdravlja takav pristup i u svom stavu ističe ključnu ulogu željeznice u povezivanju luka, posebno kombinovanog transporta, blok vozova i transporta pojedinačnim vagonima. Kao kapije globalne trgovine, luke moraju biti u središtu modernog, multimodalnog i klimatski otpornog logističkog sistema – a taj sistem mora biti integrisan sa željeznicom, ističu. Željeznica je od vitalnog značaja za konkurentnost luka i punu iskorišćenost njihovog potencijala, poručuje CER i podsjeća na izjavu generalnog direktora luke HAROPA Stefana Rezona: "Bitka za luke će se voditi na kopnu."

Ipak, integracija željezničke u lučke operacije značajno varira širom Evropske unije.

– Uprkos svojim prednostima, udio željezničkog saobraćaja ostaje nizak u mnogim evropskim lukama. Da bi se željeznica u potpunosti iskoristila i za civilni i za vojni transport, ona mora postati ključni dio evropske strategije za luke. Ova strategija treba da postavi jasne mjere za povećanje tržišnog udjela željeznice u lukama na najmanje 30% – naglašeno je u dokumentu.

CER poziva na ulaganja u željezničku infrastrukturu u lukama, uključujući utovarne kolosjeke dužine 740 metara, zatim na digitalizovano upravljanje kolosjecima i razvoj objekata za direktan pretovar tereta sa broda na voz. Takođe, smatra da planiranje željeznice mora pratiti širenje luka, kako bi se izbjegla buduća uska grla u saobraćaju.

Važan aspekt punog iskorišćenja luka jeste postojanje solidnih veza sa zaleđem. Iz tog razloga, evropska željeznička zajednica poziva na ubrzani razvoj Evropskih transportnih koridora (European Transport Corridors – ETCs), kao i na širenje infrastrukture za kombinovani prevoz duž tih ruta.

- Investicije u željezničku infrastrukturu u lukama, uključujući kolosjeke dužine 740 metara, digitalno upravljanje kolosjecima i direktan prenos tereta sa broda na voz;

- Usklađivanje željezničkog planiranja sa širenjem kapaciteta luka, kako bi se izbjegla uska grla u budućnosti;

- Brža realizacija Evropskih transportnih koridora, za bolju povezanost luka sa zaleđem;

- Razvoj željezničko-drumskih terminala duž koridora, radi efikasnijeg prevoza;

- Jačanje saradnje sa trećim zemljama, posebno kada se pristup lukama odvija preko teritorija van EU;

- Smanjenje troškova željezničkog saobraćaja u lukama, kroz povećanje konkurencije i ciljanu finansijsku podršku (npr. za manevrisanje i pretovar);

- Revizija Direktive o kombinovanom transportu, radi veće podrške intermodalnom transportu i modalnom prebacivanju sa drumskog na željeznički saobraćaj.

Transportni koridori se protežu i van granica EU, zbog čega je poželjna saradnja sa zemljama koje nisu članice, navodi CER u svojim predloženim mjerama.

– Neke strateški važne luke, bilo da se nalaze van teritorije EU ili imaju pristupne rute kroz zemlje van EU, ključne su za evropske transportne koridore. Evropska unija treba da poveća koordinaciju sa trećim zemljama i obezbijedi značajna sredstva za unapređenje željezničkog transporta do i od luka.

CER posebno istuče turski Tekirdag, kao i grčke luke Solun i Pirej. Tekirdag se povezuje sa koridorom Zapadni Balkan – Istočni Mediteran i Baltičko more – Crno more – Egejsko more.

Grčke luke obezbjeđuju veze sa zaleđem kroz Sjevernu Makedoniju i Srbiju, ali je koordinacija neophodna kako bi se ti pristupi željeznicom efektivno koristili.

Zemlje koje nisu članice EU pominju se i kao veoma značajne u kontekstu razvoja intermodalnih terminala.

– Dovoljna infrastruktura železničko-drumskih terminala duž evropskih transportnih koridora je ključna za distribuciju robe iz prekookeanskih luka. Novi ili prošireni intermodalni terminali posebno su potrebni na koridorima Skandinavija – Mediteran, Zapadni Balkan – Istočni Mediteran i Rajna – Dunav, kako bi se obradio sve veći obim saobraćaja iz ovih luka – ističe CER.