Vazdušni saobraćaj kao strateška investicija - FBiH ulaže 19,3 mil KM u razvoj aerodroma i aviolinija

U kontekstu Bosne i Hercegovine, osobito Federacije BiH, unapređenje avio saobraćaja postaje pitanje strateškog ulaganja u budućnost regije. Brže i dostupnije veze s europskim i svjetskim destinacijama znače ne samo više turista, već i jačanje poslovne mobilnosti, bolju povezanost s dijasporom te privlačniji ambijent za strane investicije.

Vlada Federacije BiH je kroz proračun za 2025. godinu usvojila tri odluke kojima se u aviopromet ulaže ukupno 19,3 miliona konvertibilnih maraka.

Proračunska izdvajanja

Najveći dio sredstava, 12 milijuna KM, usmjeren je prema JP Aerodrom Bihać, za izgradnju aerodromskog kompleksa i izradu potrebne planske dokumentacije. Uz to, ovo poduzeće dobiva i dodatnih 300.000 KM za pokrivanje tekućih troškova. Time se nastavlja višegodišnja potpora ovom projektu, koji se smatra ključnim za ravnomjerniji regionalni razvoj i otvaranje sjeverozapada zemlje prema tržištima EU.

Drugi dio sredstava, sedam milijuna KM, ima izravan učinak na ono što građani i turisti već sada mogu osjetiti: subvencioniranje postojećih i uspostava novih aviolinija. Od tog iznosa, Međunarodna vazdušna luka Sarajevo dobit će 3,01 milijun KM, zračna luka Mostar 2,03 milijuna KM, a zračna luka Tuzla 1,96 milijuna KM.

Pozitivni pokazatelji

Dobar primjer kako proračunska izdvajanja mogu brzo donijeti konkretne rezultate je sarajevska vazdušna luka. Tako je Međunarodna vazdušna luka Sarajevo u prvoj polovici ove godine zabilježila porast broja putnika za čak 31%, dok je broj aviooperacija porastao za 23% u odnosu na isto razdoblje 2024. godine. Simbolično, milioniti putnik dočekan je gotovo mjesec dana ranije nego prethodne godine, što jasno pokazuje rastuću atraktivnost Sarajeva kao regionalnog vazdušnog čvorišta.

Direktor MAS-a, Sanin Remezić, ranije je za medije istaknuo da Sarajevo trenutno zauzima drugo mjesto među europskim srednjim vazdušnim lukama po rastu broja putnika prema podacima ACI EUROPE za prva četiri mjeseca 2025. godine.

Pozitivan trend zabilježen je i na aerodromu u Mostaru, gdje je u maju 2025. evidentirano 6.755 putnika, što je porast od 41,9% u odnosu na isti mjesec 2024, kada ih je bilo 4.759.

Ovakvim mjerama, kako poručuju iz Vlade Federacije BiH, šalje se jasna poruka da vazdušni saobraćaj nije prateći segment razvoja, nego njegov temelj.

– Svaka nova aviolinija izravna je investicija u privredu. Ovakva ulaganja nisu forma, već posljedica spoznaje da turizam, trgovina i strani kapital dolaze – vazduhom. Federacija BiH mora biti dostupna, brza i povezana, jer to je osnova suvremenog razvoja – izjavio je premijer Nermin Nikšić.

Potencijal vazdušnih luka

Federalna ministarka prometa i komunikacija, Andrijana Katić, istaknula je važnost odgovornog trošenja proračunskih sredstava.

– Ne radi se samo o finansijskoj pomoći zračnim lukama, već o strateškom partnerstvu koje mora donijeti konkretne rezultate. Svaka linija koju subvencioniramo treba imati pozitivan učinak – više turista, veću potrošnju, veće prihode za lokalne zajednice – poručila je ministrica Katić.

Poseban potencijal, kako navode iz Ministarstva prometa i komunikacija, leži u zračnim lukama u Mostaru i Tuzli.

– Mostarska vazdušna luka, s obzirom na blizinu Međugorja i bogato kulturno naslijeđe Hercegovine, postaje regionalno središte vjerskog i kulturnog turizma. Tuzla, sa svojom pozicijom i dugogodišnjim iskustvom u low-cost prometu, već igra važnu ulogu u povezivanju BiH s brojnim europskim gradovima. Bihać, kao vazdušna luka, mogao bi značajno ojačati turističku ponudu Unsko-sanskog kantona. Sve su to potencijali koje moramo i želimo iskoristiti – zaključila je Katić.

Budućnost vazdušnog saobraćaja

Osim toga, kako je zaključio Nikšić, iako se radi o subvencijama koje u kratkom roku mogu izgledati kao proračunski izdaci, u dugoročnom smislu one su investicije s višestrukim povratom.

Iako postoje pozitivni trendovi, budućnost razvoja vazdušnih luka i aviolinija u Federaciji BiH ostaje otvorena tema, a stvarni učinci ovih ulaganja i subvencija tek treba da budu vidljivi kroz nadolazeće sezone.