Završena studija o nuklearnoj energiji - Srbija razmatra dvije opcije

Srbija je dobila prvu tehničku studiju o primjeni nuklearne energije u mirnodopske svrhe. Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović navodi za RTS da se razmatraju dvije opcije: tradicionalne nuklearne elektrane i mali modularni reaktori koji su u svijetu sve više u fokusu.

Kako bi se pokrio rast potrošnje električne energije, u svijetu se, osim povećanja udjela obnovljive energije, izlaz traži u nuklearkama kao sigurnom izvoru snabdijevanja. Do polovine vijeka samo Brisel najavljuje 240 milijardi evra ulaganja u nuklearne projekte zemalja članica Unije. I Srbija razmatra mogućnosti razvoja nuklearnnih programa.

Srbija je dobila prvu tehničku studiju o primjeni nuklearne energije u mirnodopske svrhe. Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović navodi za RTS da se razmatraju dvije opcije: tradicionalne nuklearne elektrane i mali modularni reaktori koji su u svijetu sve više u fokusu.

Tradicionalne nuklearke pružaju ekonomske prednosti, dok mali modularni reaktori nude veću fleksibilnost, mogućnost modularnog proširenja i niže početne investicione troškove.

- Jedna tehnologija tehnički i tehnološki još nije potvrđena. To su mali nuklearni reaktori koji su još u razvoju. Imamo komercijalne nuklearne elektrane koje nude ekonomiju obima, dok mali modularni reaktori nude fleksibilnost, modularnost i nude niže investicione troškove - navela je Đedović Handanović gostujući u Jutarnjem dnevniku RTS-a.

Studija je pokazala da postoji mogućnost integracije nuklearne energije u postojeći prenosni sistem Srbije, ali ne u bliskoj budućnosti, već za 15 do 20 godina.

Prema riječima ministarke, priprema za izgradnju nuklearnih objekata zahtjeva ispunjavanje određenih faza prema smjernicama Međunarodne agencije za atomsku energiju, koje traju od pet do sedam godina. Tokom tog perioda potrebno je sprovesti dodatne studije i analize, kao i formirati tijelo koje će upravljati razvojem nuklearnog programa.

- Te faze traju, prva i druga konkretno, negdje između pet i sedam godina. U toku njih treba da se završe dalje dodatne studije i analize, ali i da se formira tijelo koje će se baviti razvojem nuklearnog programa. Mi smo trenutno upravo u formiranju takvog tijela unutar Ministarstva rudarstva i energetike, naravno sa predstavnicima naučnih instituta ali i drugih institucija koje mogu doprinijeti ovakvom jednom poduhvatu - rekla je ministarka i dodala da se to, prije svega, odnosi na obuku stručnih kadrova, što je jako bitno, a procjenjuje se da će cio taj proces koštati negdje oko 30 miliona evra.

Ministarka ističe da je obuka stručnih kadrova ključni dio strategije.

- Na kraju ovog perioda biće donijeta odluka o izboru tehnologije i partnerima sa kojima će Srbija sarađivati - navela je gošća Jutarnjeg dnevnika.

Partneri Srbije u razvoju nuklearne energije još nisu definitivno izabrani. Francuska kompanija EDF radi na prvoj tehničkoj studiji, a Srbija ima i ugovor o saradnji sa francuskom vladom za rane faze pripreme programa.

- Francuska ima izuzetno veliko iskustvo jer oko 70% svoje energije proizvodi u nuklearnim elektranama i upravlja velikim brojem takvih postrojenja. To je dragocjeno znanje koje mogu prenijeti zemlji u razvoju, kao što je Srbija. Međutim, kada pričamo o izgradnji nuklearnih elektrana, Francuska dugo iste nije gradila - navela je ministarka.

Ukazala je da ima i drugih zemalja, kao što je Južna Koreja koja je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima uspjela da za relativno kratak period sagradi jednu jedinicu.

- Veliko iskustvo sa nuklearnom energijom, imaju i Južna Koreja, Rusija i Kina. Mi namjeravamo sa Južnom Korejom da potpišemo jedan sporazum o saradnji koja se tiče obje vrste tehnologije i to u naredna dva mjeseca, tako da mislim da ćemo sebi dati priliku da razmatramo saradnju sa partnerima iz različitih zemalja - navela je Đedović Handanović.

Pojašnjavajući zašto je važno da Srbija uđe u nuklearni program naglasila je da će ne samo Srbiji, nego i zemljama u Evropi, ali i uopšte globalno trebati sve više i više energije, da je potrošnja sve veća, i ljeti i zimi, i da će biti još veća u narednim godinama i decenijama.

Istakla je da obnovljivi izvori, koliko god mogu da donesu i da doprinesu i dekarbonizaciji i smanjenju štetnih gasova nisu dugoročno i stabilno rješenje, zato što zavise od vremenskih uslova.

Prema njenim riječima, rast potrošnje energije u Srbiji i svetu zahtijeva trajna i stabilna rješenja za obezbjeđenje bazne energije.

- Obnovljivi izvori imaju svoju ulogu, ali nisu dovoljno stabilni jer zavise od vremenskih uslova. Fosilna goriva takođe imaju ograničen životni vijek, pa nam je potrebna alternativa koja može dugoročno da obezbijedi energiju uz značajno manje emisije štetnih gasova. Nuklearna energija je jedna od takvih opcija, sa radnim vjekovima od 80 do 90 godina - navodi ministarka.

Ocijenila je da otvaranje solarne elektrane Petka u Kostolcu, prve u vlasništvu države znači da je energetska tranzicija i zvanično počela u okviru našeg najvećeg preduzeća.

- Slijedi, naravno, i završetak vjetroparka u Kostolcu. To je bitno zato što se ti projekti realizuju na starim rudarskim odlagalištima, znači da se koristi postojeća infrastruktura za obnovljive izvore energije. To stvara dodatna radna mjesta, čisti izvor energije - rekla je ministarka i dodala da je cilj da Elektroprivreda razvija i druge projekte.